Iako početak 2023. donosi brojne najave otkaza velikih IT i tehnoloških kompanija u svijetu, na domaćem tržištu su IT stručnjaci za sada i dalje kvalitetan kadar za kojim vlada velika potražnja. Zbog toga su poslodavci spremni da pribjegnu raznim, na prvi pogled, nekonvencionalnim ustupcima, kako bi privukli i zadržali talente. Stoni fudbal, hrana i piće, članstvo u teretani i slični benefiti postaju boranija za traženije igrače. U vremenu kada je cijena nekretnina toliko skočila da kupovina stana mnogima predstavlja neosvojivu tvrđavu, firme iz ovog rastućeg sektora postaju spremnije da pomognu zaposlenima čak i da riješe stambeno pitanje.
"Sve je više kompanija koje počinju da nude kompanijske pozajmice svojim zaposlenima - pa čak i veće pozajmice, kako bi riješili stambena pitanja. Kada je riječ o pozajmicama za rješavanje stambenog pitanja, poslodavci se prije svega odlučuju na pomoć zaposlenima da riješe učešća za kredite koja su velika prepreka pri kupovini, a posebno za mlade", kaže Marko Vučetić, saradnik za odnose sa javnošću HelloWorlda, platforme za oglase za posao u sektoru informacionih tehnologija.
Kako dodaje, IT kao industrija koja konstantno ima veliki rast, mora pratiti novitete na tržištu rada i diktirati nove. A kada je riječ o ovoj konkretnoj olakšici, trenutno prednjače upravo kompanije iz te sfere - kako strane, tako i domaće, ocjenjuje naš sagovornik. Dodaje da firma koja ima dobre finansijske pokazatelje i nema problem sa likvidnošću ovakve stvari može lako da omogući.
Sistem beneficija u IT-ju je, ističe Vučetić, poprilično bitan kada zaposleni bira da li će prihvatiti ponudu određene firme ili ne. "Ovaj benefit nije nov i nije od juče, ali je sve atraktivniji zbog trenutne situacije na tržištu, i tek sad dobija na još većem značaju", ocenjuje naš sagovornik.
Kad se oporezuje, a kad ne
Kada se zaposlenom da pozajmica, potpisuje se ugovor o pozajmici na određeni period, kaže predstavnik HelloWorlda. Pozajmice su, ističe, uglavnom beskamatne, što je ujedno i njihova najveća prednost.
Depositphotos
Da li će one biti dodatno oporezovane ili ne, zavisi od toga da li su ponuđene svim zaposlenima na isti način, objašnjava poreski savjetnik Milan Trbojević. U tom pogledu, kompanija stvar može koncipirati kako želi - namijeniti je kome hoće, odrediti iznos zajma, visinu kamate (ako je ima uopšte), kao i druge uslove.
"Suštinski, da to ne bi bilo dodatno oporezovano, mora biti svim zaposlenima pruženo pod jednakim uslovima, a oni biraju mogu li i hoće li to koristiti ili ne. Ako neko ima povlaštene uslove u odnosu na druge zaposlene, ti njegovi povlašteni uslovi će biti oporezovani kao zarada. Primjera radi, to može biti da svi imaju opciju da dobiju pozajmicu na pet godina, a jedna osoba ili nekoliko osoba može dobiti pozajmicu na duže ili svi imaju neku kamatu, a samo neko ima bez kamate - e, to su uslovi koji su različiti i koji će biti oporezovani kao zarada".
U slučaju da kompanija otpiše dug zaposlenom, to bi se takođe tretiralo kao zarada zaposlenog i bilo bi oporezovano kao zarada, dodaje.
"Ono što se dešava u praksi je, na primjer, da viši menadžment ima neke povlastice, a ostali zaposleni to nemaju i to se onda isto tretira kao zarada, pošto je to u većini slučajeva davanje, to jest činjenje zaposlenom", kaže poreski savjetnik.
Balans između poslovnog i privatnog života
Iz srpske online platforme koja povezuje poslodavce i kandidate u IT sferi Joberty kažu da sve više firmi nude čitav niz novih vrsta povlastica.
Sem pomoći u riješavanju stambenog pitanja, nude i neograničen godišnji odmor, skraćenu radnu nedjelju, korištenje kompanijskih bicikala, te porodiljsko odsustvo za muškarce. "Veliki broj kompanija pokušava da pomogne svojim zaposlenima da nađu balans između posla i privatnog života i svoje benefite prilagođavaju tom cilju".
U Jobertyju dodaju, dok navedeno važi za veće kompanije, startapovi s druge strane češće nude benefite u vidu akcija i učešća u profitu.
Na pitanje da li pojedinim zaposlenima pomažu u kupovini stana, iz nekoliko IT kompanija koje posluju u Srbiji smo nezvanično dobili potvrdne odgovore, ali niko od njih nije bio spreman da o tome zvanično govori.
Iako poslovično tajanstvene kada je riječ o njihovom poslovanju, IT firme u ovom slučaju možda ipak imaju i dodatni razlog za pritajenost - možda ni sami zaposleni ne znaju da ovakve beneficije postoje, jer su namijenjene samo odabranima.
.webp){kind=icon}
