Prioriteti IT stručnjaka u Srbiji i svijetu počeli su da se mijenjaju. Donedavno su radnici u ovom sektoru visoko cijenili nematerijalne pogodnosti, kao što su manje stresa na poslu i dobro radno okruženje, a sada se težište prebacuje na finansijske aspekte i karijerni uspon, pokazuju posljednja istraživanja.
"Zaposlenima je atmosfera manje bitna od fer zarada, tehnički izazovnih projekata i jasne razvojne putanje", navodi se u novom izvještaju platforme za zapošljavanje HelloWorld. Pomak u doživljaju radnog okruženja uočili su na osnovu analize preko 2.000 recenzija IT profesionalaca sa njihovog sajta. "Kada se uporedi period od maja 2024. do maja 2025. sa istim periodom prethodne godine (maj 2023/maj 2024), vidi se da su utisci i dalje uglavnom pozitivni, ali se fokus značajno mijenja - zaposleni sve manje ističu dobru atmosferu, a sve više pažnje posvećuju platama, benefitima i jasnom razvoju karijere."
Oni podsjećaju da su zaposleni u recenzijama iz prethodne godine stavljali akcenat na dobar tim, prijatnu poslovnu klimu i fleksibilne uslove rada, koristeći izraze poput "super tim", "odlična saradnja" i "rad bez stresa". Rad od kuće smatran je dodatnom vrijednošću. "Međutim, u posljednjih godinu dana, teme vezane za materijalne i razvojne aspekte posla - natprosječne plate, sistem bonusa, budžete za edukaciju i rad na savremenim tehnologijama - postaju dominantne", zaključuju.
Kako je u izjavi za Bloomberg Adriju objasnio PR menadžer Infostuda (pod čijim okriljem posluje HelloWorld) Miloš Turinski, tokom pandemije virusa korona i neposredno nakon nje, IT tržište je bilo u ekspanziji, a prioriteti zaposlenih su se više odnosili na sigurnost, fleksibilnost i psihološki komfor.
"Ljudi su tada tražili radnu sredinu u kojoj će se osjećati stabilno i podržano, jer je sve oko nas bilo neizvjesno. Dobra atmosfera, zdrav timski duh i rad od kuće dobijali su veliki značaj", kazao je on.
Depositphotos
Međutim, kraj 2022. godine obilježio je zaokret, istakao je sagovornik. "Usljed svjetskih ekonomskih pritisaka i usporavanja investicija, IT industrija ulazi u fazu 'optimizacije', što je praktično značilo manji broj otvorenih pozicija, veću opreznost poslodavaca i talase otpuštanja u nekim firmama. Od tada, zaposleni postaju realniji i oprezniji, a njihova očekivanja se sve više fokusiraju na konkretne, mjerljive vrijednosti koje dobijaju zauzvrat: sigurnu i poštenu platu, jasne razvojne puteve, bonuse i rad na tehnički relevantnim projektima."
Kako je Bloomberg Adria već pisala, kriza koja je zadesila IT sektor prije par godina stavila je rukovodioce firmi pred teške poslovne odluke, ali je istovremeno bila velika lekcija za mnoge od njih. I taman što se industrija dobrim dijelom oporavila od talasa otkazivanja projekata, gubljenja klijenata i otpuštanja zaposlenih, novi rizici pojavili su se sa promjenom vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a pojedini predstavnici ove privredne grane upozorili su da za mnoge IT firme u Srbiji upravljanje rizicima i dalje nije tema kojoj se posvećuje dovoljno pažnje.
"Ne možemo reći da se tržište potpuno stabilizovalo, ono je prešlo iz faze ekspanzije u fazu zrelije selekcije i racionalizacije, a zaposleni su to vrlo brzo osjetili i korigovali svoja očekivanja", ocjenjuje Turinski.
On dodaje da preokret u percepciji zaposlenih nije jedinstven za Srbiju. "Slični trendovi se vide i na drugim tržištima, globalno se povećavaju očekivanja od poslodavaca kada je u pitanju transparentnost, pravičnost i dugoročna održivost pozicije."
Ovo ne znači da je psihofizičko zdravlje radnika riješeno pitanje
Istovremeno, čak 93 odsto zaposlenih u u IT industriji se suočava sa nekim od problema iz domena opšteg blagostanja (takozvanog wellbeinga), pokazalo je skorašnje istraživanje sajta Osiguranik. Prema anketi koju su oni sproveli u 171 kompaniji u zemlji, vodeći problemi u ovom domenu su: stres, nedostatak energije, povećana briga, nedostatak motivacije i pad raspoloženja.
Depositphotos
Značajan je i podatak da većina radnika kaže da su navedeni problemi imali utjecaj na njihov učinak na poslu, kao i da kompanije u kojima rade ne podržavaju u dovoljnoj mjeri njihovo mentalno zdravlje.
Takve izjave dolaze uprkos tome što podaci takođe pokazuju da ravno 50 odsto zaposlenih ima obezbjeđen "neki vid wellbeing programa u svojoj kompaniji", što ukazuje na neadekvatnost ovih pristupa. Vodećih pet programa podrške koje IT stručnjaci žele od svojih poslodavaca su: psihološko savjetovanje, obezbjeđena rekreacija, pravno savjetovanje, finansijsko savjetovanje i podrška psihologa prilikom intenzivnih stresnih događaja.
U međuvremenu, u izvještaju se ističe da se tendencija blagog pada paketa beneficija u IT industriji nastavila, što ne bi trebalo previše da čudi imajući u vidu pomenutu optimizaciju u sektoru.
Istraživači skreću pažnju na to da je tim bilding pogodnost koju ima 60 odsto zaposlenih, a praktično nikome nije važna.
"Možda je vrijeme da se dovede u pitanje koncept tim bildinga. Zapitajte se šta je Vaš cilj? Ako je to strateška investicija kompanije sa ciljem da se tim poveže i bolje funkcioniše - OK. Ako ga posmatrate samo kao beneficiju i zabavu, zaposleni vam poručuju da bi trebalo da preusmjerite ta sredstva negdje na vrh ove liste", kažu istraživači, dajući pregled pogodnosti koje su najvažnije sa jedne strane zaposlenima, a sa druge - kompanijama.
Ilustrativna je i lista pet beneficija koje zaposleni podrazumevaju do te mere da ih više ni ne smatraju beneficijom, nego normalnim stvarima poput redovne plate. To su: dobrovoljno zdravstveno osiguranje, plaćene dodatne edukacije i treninzi, fleksibilno radno vrijeme, dodatni slobodni dani i mogućnost rada od kuće.
Zaposleni žele veću transparentnost u pogledu visine plata
Na osnovu ankete Osiguranika se vidi da većina IT kompanija u Srbiji nema definisane osnovne elemente sistema zarada (rasponi zarada, kriterijumi za povećanje zarada i dodjelu bonusa). Zaposleni bi voljeli da vide veću transparentnost zarada, dok su IT kompanije rezervisanije po tom pitanju.
"Nema sumnje - zaposleni žele veću transparentnost zarada. Trenutno je situacija prilično zamršena jer 76 odsto zaposlenih u IT industriji radi u kompanijama u kojima ne postoje ni jasni kriterijumi kako se zarade određuju. Čak 33 odsto zaposlenih ima želju da zarade budu potpuno transparentne, što pored jasno definisanog sistema podrazumjeva i da svi konkretni iznosi zarada u kompaniji budu poznati. Da li su i kompanije spremne na to? Pa, djelimično - 69 odsto predstavnika kompanija želi djelimičnu, a 14 odsto potpunu transparentnost", kaže se u njihovoj publikaciji.
Inače, kada je riječ o platama, najnovija statistika HelloWorlda kaže sljedeće: juniorske pozicije stagniraju sa prosječnom platom od 979 evra, dok su plate za medior i senior pozicije u porastu. "Mediorske sa 1.584 na 1.683 evra, a seniorske sa 2.267 na 2.367 evra. Ovaj trend pokazuje da kompanije sve više ulažu u iskusnije kadrove, dok su kod juniora opreznije."
Za ovu godinu očekivanja su da će rast zarada u sektoru biti ne veći od 10 odsto.
Opada povjerenje u menadžment
Negativne recenzije na HelloWorldu sve češće ukazuju na nezadovoljstvo organizacijom i rukovodstvom.
"Ranije su zaposleni u IT-ju najviše zamjerki imali na neefikasnu komunikaciju i manjak beneficija, dok sada dominiraju komentari o autoritativnom stilu vođenja, nedostatku jasnih karijernih puteva, lošoj internoj komunikaciji i nerazvijenim HR praksama. Česti su izrazi poput 'gazdinski stil', 'nema feedbacka' i 'ne zna se ko šta radi'", napominje se u izvještaju.
Zaposleni ističu i nedostatak transparentnosti u donošenju odluka, napredovanjima i promjenama u organizaciji. "IT-jevci kao izuzetno bitne ocenjuju osećaj da je kompanija pravedna, povjerenje u menadžment i mogućnost ličnog rasta."
Depositphotos
Posmatrano po pozicijama, najpozitivniji utisak ostavljaju softverski developeri. Sa druge strane, zaposleni na help desk/IT support pozicijama davali su niže ocjene, uglavnom zbog uslova rada i odnosa menadžera prema njihovim ulogama.
Govoreći o ovom, sada izraženijem, nezadovoljstvu zaposlenih, Turinski kaže da to nije nešto što je novost, ali jeste postalo vidljivije i direktnije iskomunicirano u recenzijama. "Djelimično zato što se više ne tolerišu loše interne prakse koje ranije možda nisu bile u fokusu, ali i zato što su zaposleni danas spremniji da otvoreno podjele kada nešto ne funkcioniše. Loša komunikacija, odsustvo feedbacka, netransparentno napredovanje - to su stvari koje su postale prepreka u doživljaju firme kao poželjnog mjesta za rad."
.webp){kind=icon}
