Nekada su ljudi gradili jednu karijeru i ostajali joj vjerni "do penzije". Danas primjeri pokazuju da je promjena postala gotovo pravilo, a ne izuzetak. Sve više profesionalaca mijenja zanimanja, pokreće vlastite biznise ili gradi potpuno nove identitete na društvenim mrežama. U takvom okruženju pojam ličnog rebrandinga postao je jedna od najčešće spominjanih tema kada se govori o karijeri, uspjehu i ličnom razvoju.
Koliko je on zaista potreban, a koliko posljedica trenutnog pritiska da budemo stalno vidljivi i uspješni, za Bloomberg Adriju pojasnila je psihologinja i NLP master trenerica Marina Bakić.
Smatra da je lični rebranding danas istovremeno i profesionalna potreba i posljedica pritiska modernog vremena.
"Profesionalna potreba je zato što se tržište rada mijenja brže nego ikada. Ljudi više ne grade jednu karijeru za cijeli život, nego prolaze kroz više profesionalnih identiteta. Mijenjaju industrije, pozicije, pa čak i potpuno nova zanimanja. U takvom okruženju sposobnost da redefinirate sebe i jasno komunicirate svoju vrijednost postaje važna kompetencija", kazala je Bakić.
Međutim, podsjeća da ne možemo zanemariti ni drugu stranu priče, a to je da su društvene mreže stvorile pritisak da budemo stalno vidljivi, zanimljivi i uspješni.
Marina Bakić, psiholog, NLP master trainer i coach
Zato danas, kako kaže Bakić, lični rebranding nije samo pitanje profesionalnog razvoja nego i pitanje prilagođavanja novim pravilima tržišta rada i digitalnog okruženja.
Motivi su različiti
Bakić kaže da su različiti motivi zašto ljudi danas češće mijenjaju način na koji se predstavljaju i najčešće se prepliću oni u želji za većom zaradom i poslovnim prilikama ili potreba za ličnim ispunjenjem i osjećajem novog početka.
"Neko počinje promjenu zbog bolje zarade, napredovanja ili novih poslovnih prilika. Drugi dolaze do tačke u kojoj shvate da više ne žele živjeti u skladu s tuđim očekivanjima nego s vlastitim vrijednostima", govori Bakić te dodaje da njena dosadašnja iskustva pokazuju da finansijski motiv često pokreće promjenu, ali dugoročnu održivost najčešće donosi usklađenost s vlastitim identitetom.
Kazala je i to da kada osoba zna ko je, šta joj je važno i kako definira uspjeh, mnogo je veća vjerovatnoća da će izgraditi karijeru koja traje.
Depositphotos
Lični rebranding, Bakić kaže, najčešće vidimo nakon velikih prekretnica kao što su burnout, otkaz, razvod, promjena profesije ili trenutka kada osoba shvati da više ne želi živjeti na isti način.
"Sve nam ovo govori da živimo u vremenu u kojem je promjena postala normalan dio profesionalnog života. Ranije se od ljudi očekivalo da izaberu jednu profesiju i ostanu u njoj decenijama. Danas su fleksibilnost, učenje i prilagođavanje postali ključne kompetencije", rekla je.
Dvije strane ličnosti i utjecaj društva
Posebno je zanimljivo da mlađe generacije promjenu ne doživljavaju kao neuspjeh nego kao razvoj. Sve je više istraživanja koja pokazuju da će mnogi tokom života promijeniti nekoliko karijera, a ne samo nekoliko radnih mjesta. To zahtijeva veću prilagodljivost i spremnost da više puta tokom života redefiniramo vlastiti profesionalni identitet.
Ipak, upozorava da uz sve prednosti koje donosi lični rebranding dolaze i određeni rizici, posebno kada ljudi počnu sebe doživljavati kao proizvod koji se mora stalno promovirati.
"Tu vidim jedan od najvećih izazova današnjice", kaže Bakić.
Prisjetila se vježbe koju je nedavno radila s učesnicima jedne konferencije, a koja je pokazala koliko se slika koju ljudi prikazuju javnosti često razlikuje od njihovog stvarnog unutrašnjeg doživljaja.
"Učesnici su prepoznavali dvije slike sebe, kakvi zaista jesu i kako se predstavljaju na društvenim mrežama. Razlika između te dvije kolone bila je ogromna. U stvarnom životu bile su prisutne nesigurnosti, strahovi, sumnje i ranjivost. Na mrežama su dominirali uspjeh, samopouzdanje i kontrola", ističe ona.
Prema njenim riječima, problem nastaje kada osoba godinama održava sliku koja nije u skladu s njenim stvarnim iskustvom.
"Što je veći jaz između stvarnog i prikazanog identiteta, veći je rizik od stresa, anksioznosti i osjećaja iscrpljenosti. Jednostavno, kada predugo nosite masku, počnete se gušiti", upozorava Bakić.
Dodaje da ljudi često ne pate zato što nisu savršeni, nego zato što pokušavaju održati iluziju savršenstva.
S druge strane, smatra da kvalitetno izgrađen lični brend može imati vrlo konkretne koristi za karijeru i finansijsku poziciju, ali samo ako počiva na stvarnim kompetencijama i rezultatima.
"Može promijeniti i karijeru i finansijsku poziciju, ali samo ako je zasnovan na stvarnoj vrijednosti. Dugoročno, tržište prepoznaje razliku između reputacije i promocije. Promocija može privući pažnju, ali reputacija zadržava povjerenje", kaže Bakić.
Depositphotos
Ističe da lični branding može otvoriti vrata novim poslovima, klijentima i poslovnim prilikama, ali upozorava da se posljednjih godina sve češće susreće s pojavom izgradnje imidža bez stvarnog sadržaja koji ga podržava.
"Posebno je to vidljivo na LinkedInu, gdje možemo vidjeti veliki broj objava koje su tehnički vrlo dobro napisane, često uz pomoć umjetne inteligencije, ali ne odražavaju nužno iskustvo, znanje ili autentičan stav osobe koja ih objavljuje", navodi ona.
Ipak, uvjerena je da tržište na kraju uvijek pronađe način da razlikuje stvarnu stručnost od dobro upakovanog dojma.
"Isto kao što filteri mogu uljepšati fotografiju, ali ne mogu promijeniti stvarnu osobu, tako ni generirani AI sadržaj ne može dugoročno zamijeniti znanje, rezultate i vrijednost koju neko donosi drugima", smatra Bakić.
Želje i osjećaji
Govoreći o granici između zdravog rada na sebi i pretvaranja vlastitog života u tržišni proizvod, kaže da ona često nije vidljiva spolja, ali je ljudi uglavnom vrlo jasno osjećaju.
"Jedno od najvažnijih pitanja koje sebi možemo postaviti jeste, dijelim li ovo zato što želim ili zato što osjećam da moram? Kada počnemo žrtvovati privatnost, odnose, zdravlje ili vlastite vrijednosti da bismo ostali relevantni, vjerovatno smo prešli granicu", objašnjava.
Dodaje da zdrav lični branding pokazuje ono što radimo i čime doprinosimo, ali ne zahtijeva da prodajemo svaki detalj vlastitog života.
Kao primjere ljudi koji su tokom godina uspješno gradili prepoznatljiv profesionalni identitet navodi Edina Mehića, koji je od IT poduzetnika postao jedan od najpoznatijih promotora poduzetništva i poslovnog razvoja, te Tomislava Cvitanušića, koji je svoj profesionalni identitet proširio pričom o disciplini, izdržljivosti i pomjeranju ličnih granica.
Na globalnom nivou izdvaja Richarda Bransona i Satyu Nadellu.
"Ono što ih povezuje nije to što su promijenili ko su, nego što su ljudima vremenom postali jasni po tome ko su i koju vrijednost donose. To je suština svakog uspješnog rebrandinga", zaključuje Bakić.
Kako kaže, vidljivost može kupiti pažnju, ali samo vrijednost kupuje povjerenje. Zato uspješan lični branding nije pitanje koliko vas ljudi vidi, nego koliko vas ljudi pamti po onome čime zaista doprinosite.
.webp){kind=icon}
