text size
Predstojeća sezona grijanja u Bosni i Hercegovini mogla bi biti suočena s problemima već dobro poznate i prisutne energetske krize. Kao posljedica krize, u BiH su povećane cijene energenata kako uvoznih tako i domaćih. Prisutna je i nesigurnost u snabdijevanju prirodnim plinom.
Utjecaj krize ogleda se i u nemogućnosti povećanja proizvodnje primarnih i sekundarnih oblika energije, gdje su najistaknutiji rudnici, šumska gazdinstva i drvoprerađivačka industrija. Problem su i dodatni poremećaji na ionako neuređenom domaćem tržištu čvrstih goriva.
BiH još uvijek nema kapacitete za skladištenje nafte i plina, što dodatno usložnjava energetsku sigurnost.
Sekcija inžinjera mašinske struke iz Inžinjerske komore Federacije BiH smatra da je trenutna energetska kriza veoma značajna tema kojoj bi se trebalo pristupiti promptno i sistemski.
U njihovoj organizaciji Okruglog stola učestvovali su predstavnici svih nivoa vlasti, komunalnih preduzeća, članovi Inžinjerske komore FBiH, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija te ostalih bitnih aktera u ovoj oblasti.
U svojim zaključcima naveli su da u ovoj seozoni grijanja treba promptno provoditi niz kratkoročnih mjera za rješavanje energetske krize.
Preporučili su da se smanje temperature zagrijavanja javnih zgrada, javna rasvjeta, osvjetljenje spomenika, svjetleće reklame te ostale komunalne usluge. Smatraju da subvencioniranje cijene energenata treba biti selektivno i vremenski ograničeno.
Kroz pravovremeno planiranje i provođenje sustavnih mjera mogu se očekivati dugoročni efekti suzbijanja i izbjegavanje budućih sličnih scenarija.
Zaključci okruglog stola uključuju potrebu za deomkratizacijom, dekarbonizacijom, decentralizacijom, digitalizacijom, kao i cirkularnom ekonomijom.
.webp){kind=icon}
