.webp){kind=icon}
Uzimajući u obzir visoku inflaciju i veći skok prosječnih kamatnih stopa u zemljama EU i u regiji, možemo reći da su privreda i stanovništvo u BiH imali komparativno manje povećanje troškova finansiranja, kazao je u intervjuu za Bloomberg Adriju Amir Salkanović, predsjednik Uprave ProCredit Banke. Govorio je još o poslovanju svoje banke, stanju cijelog sektora u našoj zemlji, kao i o aktuelnom momentu bh. ekonomije. Dao je odgovore i na neka specifična pitanja koja tište finansijske institucije u BiH.
Prošla godina bila je veoma uspješna za naše banke, u kojoj su one preko rasta kamatnih stopa uspjele naći put do profitabilnosti. Šta je zapravo bilo presudno te kolika je stvarna cijena koju su privreda i građanstvo platili u tom periodu?
Banke su poslovale pozitivno i pored različitih ekonomskih šokova u prethodnim godinama. Bankarski sektor je krvotok ekonomije čija je uloga da plasira viškove novca za investicije prema privredi i stanovništvu i služi kao poluga razvoja i temelj stabilnosti ekonomije. Zbog toga je izuzetno važno što je bankarski sektor pokazao sigurnost i otpornost na turbulencije na svjetskim tržištima u posljednje četiri godine. Banke u BiH su u manjoj mjeri povećale stope na kredite prije dvije godine, odnosno prenijele su manji dio povećanja EURIBOR-a na klijente, a u istom periodu su i značajnije povećale stope na depozite građana, institucija i privrede.
Uzimajući u obzir visoku inflaciju i veći skok prosječnih kamatnih stopa u zemljama EU i u regiji, možemo reći da su privreda i stanovništvo u BiH imali komparativno manje povećanje troškova finansiranja.
Dobit banaka i kamatni prihodi banaka su ipak rasli i oni dolaze od aktiviranja i plasiranja likvidne imovine u instrumente koji, uslovljeni povećanjem kamatnih stopa na međunarodnom tržištu, bankama donose prihode. Radi se obveznicama, trezorskim zapisima, depozitima ili pozajmicama ino bankama i slično. Samo nekoliko godina ranije, likvidna imovina, odnosno depoziti koje su čuvale, često su za banke predstavljali samo trošak.
Vjerujemo da su u prethodnoj i prvoj polovini ove godine kamatne stope na međunarodnim tržištima dostigle svoj vrhunac i da će sada doći do postepenog opadanja, čime će banke gubiti ovaj dio prihoda.
Stalne su najave za pad stopa, u tom smjeru ide i ECB. Kako bi taj proces trebao izgledati kod nas te kada ga očekujete?
Tržište Bosne i Hercegovine, zbog niza faktora, ne prati direktno kretanja kamatnih stopa u Evropskoj uniji, pa ni u regionu. Na povećanje ili smanjenje kamatnih stopa na međunarodnim tržištima samo je dijelom osjetljivo i s određenim zakašnjenjem. Kao što sam ranije spomenuo, banke u BiH su u manjem omjeru primijenile povećanja kamatnih stopa prilikom skoka referentne stope EURIBOR, što je s druge strane pratilo i povećanja kamatnih stopa na depozite i izvore finansiranja.
S obzirom na stabilnu likvidnost bankarskog tržišta, nivo ekonomske aktivnosti u zemlji i djelomične zakašnjele utjecaje s međunarodnog tržišta, mi u ProCredit Bank ne očekujemo značajnija pomjeranja prosječnih kamatnih stopa za privredu i stanovništvo na tržištu Bosne i Hercegovine u narednih godinu dana.
Kako se kretala stopa loših kredita od one pandemijske 2020. godine do danas te šta je danas dominantno na polju rizika?
Bankarski sektor je u posljednjih pet godina pokazao izuzetnu rezistentnost na značajne ekonomske izazove, što su pandemija Covid-19, prekid lanaca snabdijevanja, inflacijski šokovi i šok rasta kamatnih stopa u EU zaista i bili.
Stopa loših kredita je nastavila trend smanjenja, pa je u 2021. godini pala ispod pet posto, a s krajem 2023. godine je iznosila 3,9 posto. Naša je procjena da postoji prostor da se ovaj trend nastavi i da se bankarski sektor približi stopi loših kredita Evropske unije koja je s krajem 2023. godine bila ispod dva posto. ProCredit Bank je s krajem 2023. imala stopu ovakvih kredita od 1,8 posto, što smatramo izvanrednim rezultatom upravljanja kreditnim rizikom i držimo zdravim razvojem institucije.
Amir Salkanović/Bloomberg Adria
Mi u ProCredit Bank smo se posvetili unapređenju sistema za praćenje indikatora rane identifikacije povećanog kreditnog rizika, što omogućava pravovremeno uvođenje mjera za umanjenje rizika, te pospješuje mogućnost oporavka klijenta. Na polju rizika je dominantna i tema procjene izloženosti prema fizičkim i tranzicijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena i njihovog utjecaja na nivo kreditnog rizika, operativnog rizika i rizika likvidnosti. Ovo je tema o kojoj ubrzano učimo i razvijamo sofisticirane alate i mehanizme za adekvatno upravljanje rizicima.
Digitalna transformacija i automatizacija poslovnih procesa je u posljednje vrijeme na dominantno mjesto postavila i upravljanje kibernetičkim rizicima.
U kakvom stanju je bh. privreda trenutno, kad se gleda očima bh. bankara? Da li se počinju osjećati problemi u vezi s padom industrijske proizvodnje i izvoza, koje statistike bilježe već godinu dana?
Banka aktivno analizira makroekonomsku situaciju i posljedice na naše klijente. Trenutno možemo reći da mala i srednja preduzeća uspješno odgovaraju na izazove pada potražnje na eksternim tržištima. Agregirani finansijski podaci na nivou djelatnosti pokazuju pad ostvarene dobiti u 2023. godini u proizvodnim djelatnostima, najviše u segmentu prerade metala, drveta i plastike. Za velike proizvođače u ovim djelatnostima pad dobiti je velikim dijelom povezan s padom prihoda zbog slabe potražnje na glavnim izvoznim tržištima (EU i CEFTA). Mala i srednja preduzeća su, ponajviše zbog svoje fleksibilnije strukture, uglavnom uspjela zamijeniti kupce na inostranom i domaćem tržištu.
Međutim, izazov za mala i srednja preduzeća predstavlja upravljanje povećanim troškovima sirovina, energije i radne snage, a odgovor su pronašli u investicijama u optimizaciju proizvodnih procesa. Ovo je moguće jer se radi o firmama koje iza sebe već imaju historiju uspješnog upravljanja u izazovnim uslovima i dokazali su se kvalitetom na tržištu.
Tako u portfoliju banke vidimo nove kredite za ulaganja u CNC mašine sa ciljem automatizacije proizvodnje, kredite za kupovinu nove opreme za horizontalno proširenje proizvodnje novim proizvodima, kao i ulaganja u izgradnju solarnih elektrana za vlastitu upotrebu. Firme aktivno rade i na optimizaciji lanaca snabdijevanja, za što su im potrebna dodatna obrtna sredstva, a što je uslovljeno i pripremama za CBAM regulativu.
Možemo reći da, nakon dvije godine izazova na globalnom tržištu, mala i srednja preduzeća ulaze u novi ciklus investicija. Ako ekonomije glavnih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine ne ostvare snažniji oporavak u ovoj i narednoj godini, potencijalno bismo mogli vidjeti izazove u likvidnosti spomenutih industrija. Ovo ćemo svakako nastaviti aktivno pratiti.
U Bijeloj knjizi iz 2019. godine istaknut je problem ulaska u posjed kolaterala, proces koji zna trajati i duže od sedam godina. Sve su oči uprte u sudove, ali se problem ne rješava... Šta je bankama preostalo?
Kako su zemlje u susjedstvu uspjele uspostaviti brže i efikasnije sudstvo, vjerujem da to možemo uraditi i mi u Bosni i Hercegovini uz širi dijalog i razumijevanje prednosti koje kao društvo možemo imati, odnosno da našu ekonomiju učinimo jačom, aktivnijom, atraktivnijom za investicije i, u konačnici, održivom. Strukturalna poboljšanja se uvijek direktno odražavaju i na kvalitet života građana.
Radi se o izazovu koji za poslovanje banaka, privrede i stranih investitora predstavlja pravnu nesigurnost i nemogućnost namirenja potraživanja u razumnom roku. S obzirom na duge rokove sudskog razrješenja, banke, privredni subjekti, pa i građani trpe gubitke. Prosjek izvršenja u BiH je 5,5 godina, dok se u regionu taj prosjek bliži jednoj godini. Kako smo, u usporedbi s drugim ekonomijama, dosta sporiji, isto za nas predstavlja nekonkurentnost kada je riječ o investiranju.
Bankama je preostalo da u svojim projekcijama kalkulišu neizvjesnu naplatu iz kolaterala i da, u slučaju nemogućnosti izmirenja obaveza, priznaju gubitke u prvih nekoliko godina. Ako se radi o pokretnoj imovini i mašinama, one će biti uzete kao kolateral s minimalnim vrijednostima, što i korisnicima kredita predstavlja problem, jer također smanjuje njihov kapacitet za investiranje. Nepostojanje mehanizma brže naplate iz kolaterala banke usmjerava ka sigurnijim investicijama i tako smanjuje ukupan pristup finansiranju.
U međuvremenu, banka koristi druge alate za smanjenje kolateralnih zahtjeva prema klijentima i unapređenje kreditiranja, kao što su garantni programi. Međunarodne i domaće finansijske i razvojne institucije pružaju komercijalnim bankama šansu za korištenje garantnih programa, što ProCredit Bank veoma uspješno koristi već 10 godina.
