Nema naznaka da je došlo do prelijevanja rizika s finansijskih tržišta Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Švajcarske i Evropske unije (EU) na bankarski sektor Bosne i Hercegovine (BiH) koji je dobro kapitalizovan i likvidan te znatno otporniji na krizne situacije nego 2008. godine, poruka je iz Centralne banke BiH s kojom se slažu i ekonomisti koji ističu da je stvaranje panike uvijek opasno.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za Bloomberg Adria TV da je panika u bankarskom sektoru uvijek opasna i utiče na stabilnost i solventnost jedne banke.
"Uzmite kao primjer šta se desilo s bankama iz sistema Sberbanke, jedna informacija je na neki način prisilila veliki broj deponenata da pohrle u banku i izvlače svoj novac dovodeći banku u tešku situaciju. Međutim, što se tiče samog bankarskog sistema BiH, on je dobro kapitalizovan, nije izložen poslovima koji su doveli do pada SVB-a i nismo u dubokim vezama s bankarskim entitetima u inostranstvu", ističe Ljuboja.
Dodaje da se kriza banaka u inostranstvu na BiH može reflektovati samo u smislu da utiče na reputaciju bankarskog sektora, odnosno da klijenti izgube povjerenje u banke jer čuju da američke banke ili Credit Suisse ulaze u probleme.
Više: Credit Suisse, UBS, Silvergate, SVB: Europske banke sada se suočavaju s novom stvarnošću
"Onda se svaki čovjek pita šta će biti s mojim novcem? Uglavnom mi imamo male iznose depozita, a kada su u medijima te vijesti, onda taj reputacijski rizik raste", navodi Ljuboja.
Iz Centralne banke BiH tvrde da, za sada, nema naznaka da je došlo do prelijevanja rizika s inostranih finansijskih tržišta na bankarski sektor BiH.
"Ni vijesti iz regije ne upućuju na rast rizika u njihovim finansijskim sistemima. Nesporno je da bi se nova globalna finansijska kriza odrazila na naš finansijski, ali i realni sektor. Međutim, trenutni razvoj situacije, gdje su vlasti SAD-a i Švajcarske djelovale odlučno i brzo, suočivši se s brojnim raspravama o moralnom hazardu i pravnim preprekama, ulijeva nam povjerenje da su 'naučene lekcije' iz prethodne krize i da će nova kriza biti spriječena", ističu za Fenu iz CBBiH.
Dodaju da je bankarski sistem BiH znatno otporniji na krizne situacije nego što je to bio 2008. godine, da je konsolidovan, a da su banke mnogo bolje kapitalizovane i likvidne.
"Sektor je samoodrživ s obzirom na to da se oslanja na domaće izvore finansiranja. Takođe, sada imamo zakonski utvrđene i razvijene mehanizme za restrukturiranje banaka, koji dijelom mogu uključiti i korištenje sredstava fonda Agencije za osiguranje depozita u BiH. Kapital tog fonda u poređenju sa 2008. godinom znatno je snažniji, a iznos pojedinačnog osiguranog depozita u svim bankama koje posluju u BiH je povećan s prethodnih 50.000 KM na 70.000 KM", poručuju iz CBBiH.
Na kraju 2022. godine 56 odsto ukupnih prikladnih depozita u bankama bilo je pokriveno osiguranjem putem fonda Agencije, pri čemu je 73 odsto ukupnih depozita građana bilo osigurano. U martu, kako su naveli iz CBBiH, nije uočeno povlačenje depozita iz banaka.
"Nivo depozita u bankama je stabilan, a osnovica za obračun obavezne rezerve čak je i blago povećana u drugoj dekadi marta", dodaju i napominju da banke koje posluju u BiH nisu povezane vlasničkim odnosima s Credit Suisse bankom.
Fena
Prema podacima s kraja 2022. godine, nekoliko bh. banaka držalo je depozite u švajcarskim bankama, dok su ukupne obaveze banaka prema nerezidentima iz Švajcarske bile zanemarive.
Više: Banke Adrija regije drže oko 100 miliona evra u obveznicama Credit Suissea
Čak i u slučaju realizacije najnepovoljnijeg mogućeg scenarija, potpunog gubitka ovih depozita i promptnog dospijeća obaveza, kako dodaju iz CBBiH, finansijska stabilnost u BiH ne bi bila ugrožena, niti bi bilo izvjesno potencijalno propadanje neke od pojedinačnih domaćih banaka.
"U ovom momentu ne može se tvrditi da je kriza u potpunosti iza nas, ali su pojedini neposredni rizici od eksponencijalnog širenja 'zaraze' u finansijskom sistemu ublaženi. Realno je očekivati da će kriza u cijelom sistemu, na nivou 2007-2008. godine, biti izbjegnuta, ali su mogući daljnji problemi u pojedinačnim institucijama", navode iz CBBiH.
Podjećamo, iz CBBiH su nedavno za Bloomberg Adriju rekli da nemaju saznanja da postoji povezanost domaćih banaka sa Silicon Valley Bankom (SVB) u SAD-u, te ne postoji izloženost te vrste.
Propast Silicon Valley Bank je najveći pad neke od banaka u SAD-u nakon Velike recesije 2008. godine, a nakon krize u ovoj banci nastupili su problemi i u švajcarskoj Credit Suisse što je dovelo do potresa u finansijskom sektoru.
.webp){kind=icon}
