.webp){kind=icon}
Očekuje se kako će trend rasta kreditiranja u Adria regiji ovih mjeseci doseći vrhunac i u idućih 12 mjeseci će na godišnjem nivou početi usporavati, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
Uzroci takvog razvoja događaja su trojaki. Najprije, ankete među bankama u regiji pokazuju kako one počinju zauzimati oprezniji pristup u davanju kredita i korporativnom sektoru i stanovništvu, budući da predviđaju kako će globalno ekonomsko usporavanje ostaviti traga i na kompanije i na domaćinstva.
Također, sama potražnja za kreditima usporava u kontekstu ozračja očekivanja usporavanja ekonomskog rasta, pa čak i recesije, u idućih 18 mjeseci. Geopolitičke tenzije svakako utiču na odvažnost u investicijama, a inflacija, logično, pogađa i potrošnju, odnosno ulaganja, kako kompanija tako i domaćinstava.
U tim okolnostima treći logičan uzrok za očekivano usporavanje kreditne aktivnosti je rast kamatnih stopa u borbi protiv inflacije. Zanimljivo je kako se u novim okolnostima mijenjaju i preferencije kad je riječ o vrsti kamatnih stopa. Dok banke sve više favoriziraju promjenjive kamatne stope naspram fiksnih koje su dominirale proteklih godina u razdoblju niskih kamatnih stopa, klijenti bi tek sada više voljeli fiksnu kamatnu stopu i ne oduševljavaju ih promjene uslova zaduživanja.
U prvoj polovici ove godine kreditna aktivnost na području Adria regije na godišnjem nivou rasla je dosta solidno, s izuzetkom Slovenije, gdje je ta stopa relativno niska, a najviše u Sjevernoj Makedoniji, gdje je zabilježena godišnja stopa rasta od 10 posto.
Vrlo su dobre brojke u Srbiji, gdje je kreditna aktivnost godišnje porasla 7,1 posto, te Hrvatskoj, gdje je rast 6,4 posto. Donekle zaostaje Bosna i Hercegovina s rastom od 4,4 posto u odnosu na prvu polovicu 2021. godine, a u Sloveniji je taj rast iznosio 2,3 posto.
Zanimljivo je kako je u četiri zemlje u odnosu na kraj 2015. godine stopa rasta kredita dvocifrena. Tako je u Srbiji ta brojka 53,3 posto, u Sjevernoj Makedoniji 43,1 posto, u Sloveniji 36,9 posto i u BiH 28,7 posto, dok je jedino u Hrvatskoj jednocifrena, i to 7,9 posto.
Vrijednost plasiranih kredita u BiH u junu ove godine iznosila je 21,7 milijardi KM, od čega najviše otpada na kredite opće potrošnje, preciznije 10,7 milijardi KM, navodi se u izvještaju tima analitičara Bloomberg Adrije.
Krediti kompanijama od januara do juna su porasli za više od 500 miliona KM. Tako je vrijednost plasiranih kredita kompanijama u junu iznosila 9,1 milijardu KM i bilježi godišnji rast od 4,4 posto.
Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH, koju je provela Centralna banka BiH, pokazala je da je u prvom kvartalu ove godine došlo do pooštravanja kreditnih standarda za kredite poduzećima.
Osnovni faktori koji su uticali na pooštravanje standarda su percepcija rizika i spremnost na preuzimanje rizika, a došlo je do neznatne promjene uslova odobravanja kredita poduzećima (tj. ugovornih odredbi iz kreditnih ugovora) koji se odnose na kamatnu maržu i zahtjeva u pogledu kolatera.
Kada je riječ o omjeru iznosa ukupnih kredita i bruto društvenog proizvoda (BDP), u većini zemalja Adria regije došlo je u posljednjih šest i po godina do svojevrsne stagnacije, a pad je uočljiv jedino u Hrvatskoj, gdje je taj odnos smanjen s 80 posto na 69 posto ukupnog iznosa kreditiranja prema ukupnom BDP-u. U BiH omjer kredita i BDP-a iznosi 58,2 posto.
Iz analize podataka o kreditiranju nadalje je vidljivo da je u posljednjih 10 godina rastao udjel kredita građanima u ukupnim kreditima u odnosu na one korporativne, koji su historijski gledano bili dominantniji.
To se može objasniti jačanjem upravljanja rizikom u bankarskom sektoru i strožijim pravilima za davanje kredita te činjenicom da je korporativni sektor uložio trud u optimizaciju korištenja duga.
Također je zabilježen rast udjela stambenih kredita u ukupnim kreditima u posljednjih 10 godina u gotovo svim zemljama Adria regije osim u Srbiji, gdje je ta brojka pala sa 47 na 39 posto. U Sloveniji je rasla s 57 na 66 posto, u Hrvatskoj minimalno sa 48 na 49 posto, u BiH s 19 na 23 posto i u Sjevernoj Makedoniji s 23 na 34 posto.
Taj se rast može objasniti rastom cijena nekretnina, nižim kamatnim stopama u posmatranom periodu, realnim rastom plaća i poboljšanjem potrošačkog sentimenta u godinama prije pandemije.
Kada je riječ o BiH, stambeni krediti u ovoj godini bilježe snažan rast. Naime, od novembra prošle godine zabilježen je dvocifren godišnji rast stambenih kredita, koji je u maju ove godine dosegnuo 11,2 posto. Iznos plasiranih stambenih kredita u junu ove godine iznosio je 2,4 milijarde KM i u odnosu na maj veći je za 0,9 posto.
Rezultati ankete CBBiH pokazuju da je u prvom kvartalu 2022. godine došlo do blagog ublažavanja kreditnih standarda (tj. interne smjernice ili kriteriji odobravanja kredita) za stambene, kao i za potrošačke i nenamjenske kredite. Ovo ublažavanje se prije svega odnosi na smanjenje kreditne marže te provizija i naknada, kao i nešto povoljnije uslove u pogledu ročnosti, dok su zahtjevi vezani za kolateral, kao i maksimalan iznos kredita ostali nepromijenjeni.
Banke su izvijestile da je u prvom tromjesečju 2022. godine došlo do povećanja potražnje stanovništva za kreditima, što je u skladu s očekivanjima iz prethodnog kruga izvještavanja. Evidentan je rast potražnje za stambenim kreditima, dok je rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto manji.
Kamatne stope na kredite građanima su u prosjeku padale u gotovo svim zemljama (za BiH nema podataka), a sada variraju od 3,27 posto u Sloveniji do 6,82 posto u Srbiji. Prije deset godina brojke su bile otprilike dvostruko veće, između 6,19 posto u Sloveniji i 12,06 u Srbiji.
