Vanjska trgovina u Adria regionu suočava se s brojnim poteškoćama uslijed slabljenja inozemne potražnje, inflacije i skupljeg finansiranja. Svih pet zemalja, prema zvaničnim podacima, bilježe trgovinske deficite u iznosima koji se mjere milijardama eura.
Zemlje eurozone, kao glavni trgovinski partneri našeg regiona, zabilježile su pad Manufacturing PMI indikatora koji bilježi kretanja u proizvodnom sektoru. On je u julu pao na 49,8 (vrijednosti ispod 50 ukazuju na recesiju), što je najniži rezultat od juna 2020. U okviru ovog indeksa, komponenta koja se odnosi na nove porudžbine oslabila je za trećinu. Prvi put od početka pandemije, kompanije očekuju smanjenje proizvodnje u narednoj godini.
"Svi ovi elementi sugerišu da će se slabija inozemna potražnja i usporavanje rasta izvoza produžiti barem do kraja 2022. godine", ocenjuje se u izvještaju analitičarskog tima Bloomberg Adrije.
Trgovinu pritiska inflacija, a slabljenje privredne aktivnosti će, prema predviđanjima, dovesti do negativnih kretanja na tržištu rada, pa će trpjeti i privatna potrošnja. Očekuje se da će investicije zbog skupljeg finansiranja također biti u padu.
"Sve to, ipak, i dalje ne znači da će vrijednost uvoza pasti, imajući u vidu visoke cijene sirovina na svjetskom nivou, naročito ako se hrvatski kanali za tečni prirodni plin budu aktivno koristili kao zamjena za barem dio tradicionalnih tokova gasa u srednju Evropu", procenjuju analitičari.
Poslije prve jake turističke sezone od 2019. godine (posebno za Hrvatsku) neto izvoz će početi da slabi već krajem 2022. U Srbiji će dinar biti pod pritiskom u takvoj situaciji, međutim, naš tim očekuje da će Narodna banka Srbije (NBS) nastaviti aktivno braniti stabilnost domaće valute, uključujući intervenisanje u oblasti kamatnih stopa i deviznih rezervi. S druge strane, kao glavni negativni rizik pojavljuje se potencijalna nestašica gasa, što bi direktno smanjilo vrijednost uvoza, ali i dovelo do pojedinih gašenja industrijske proizvodnje.
Bosna i Hercegovina
Trgovinski deficit Bosne i Hercegovine (BiH) iznosio je 4,6 milijardi eura za prvo polugodište 2022., što je 48 posto više naspram 3,1 milijarde za isti period prošlog godine. Uvoz je povećan za 43 posto i iznosio je 13,7 milijardi eura, dok je izvoz povećan za 25 odsto, na 9,1 milijardu eura. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je 66 posto. Poređenja radi, tokom prve polovine prošle godine stopa je imala vrijednost od 68 posto.
"BiH pati od hronično velikog trgovinskog deficita", ocijenio je tim analitičara Bloomberg Adrije, naglasivši da prerađivačka industrija dominira tokovima izvoza s udjelom od 90 posto.
Rast vrijednosti izvoza i uvoza pripisuje se uglavnom oporavku privrede nakon ograničenja koja je nametnula pandemija.
Slovenija
Trgovinski deficit Slovenije iznosio je 2,2 milijarde eura za prvih šest mjeseci 2022. godine, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od 92 posto. Poređenja radi, tokom istog perioda lani zemlja je bilježila suficit od 439 miliona eura.
Rast potrošnje domaćinstava je visok, a podstaknut je ublažavanjem mjera u vezi s pandemijom i jačanjem tržišta rada.
Izvozno orijentiran dio privrede umnogome se oslanja na uvoz poluproizvoda. Kako su više uvozne cijene podigle nominalnu vrijednost tog uvoza, izvoz je pod pritiscima nepovoljnih perspektiva uslijed rasta troškova, neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i upornih prekida u lancima snabdijevanja. Rast izvoza, ipak, podstaknut je ekonomskim oporavkom ključnih trgovinskih partnera i činjenicom da su i izvozni proizvodi na nominalnom nivou pod uticajem općeg rasta cijena, navode analitičari našeg medija.
Hrvatska
Trgovinski deficit Hrvatske iznosio je 4,9 milijardi eura za prva četiri mjeseca ove godine, naspram 2,9 milijardi tokom istog perioda 2021. Uvoz je porastao za 53 posto međugodišnje, iznoseći 12,5 milijardi eura, dok je rast izvoza znatno manji - 28 posto međugodišnje i zabilježio je vrijednost od 7,5 milijardi eura.
Očekivano, pokrivenost uvoza izvozom pala je na oko 60 posto u pomenutom periodu ove godine, u odnosu na 66 posto u istom periodu lani. Više cijene i ovdje su dominantan pokretač promjena, kako u uvozu, tako i u izvozu.
Rast uvoza bio je vođen prije svega mineralnim gorivima, to jest tečnim gasom (skok od 827 posto međugodišnje), električnom energijom (189 posto), gasom u gasovitom stanju (89 posto) i ugljem (180 posto). Potom, skočili su industrijski proizvodi – željezo i čelik (74 posto), kao i aluminij (75 odsto). Ne treba zanemariti ni mašine i transportnu opremu, najprije helikoptere i valjaonice.
Kako ocenjuju naši analitičari, rast vrijednosti uvoza za prva četiri mjeseca 2022. godine oblikovan je uglavnom domaćom tražnjom i investicijama. Naime, uprkos rastućoj inflaciji, privatna potrošnja solidno raste zbog akumulirane štednje, povoljnih kretanja na tržištu rada i snažne turističke sezone. Investicije su podržane sredstvima Evropske unije, pri čemu javni sektor igra vodeću ulogu u korištenju sredstava.
Kada je riječ o izvozu, tu se također na vrhu liste po vrijednosti nalaze proizvodi iz energetskog i metalskog sektora, a osim rasta cijena, na jačanje je uticao i privredni oporavak glavnih trgovinskih partnera.
Srbija
Kada je riječ o Srbiji, trgovinski deficit je u prvom polugodištu iznosio 5,6 milijardi eura, što je povećanje od 90 posto u odnosu na isti period 2021.
Uvoz robe je porastao za 44 posto međugodišnje (dostigavši iznos od 18,9 milijardi eura), a najveći doprinos dali su intermedijarni proizvodi, dijelom zbog rasta cijena energenata. Povećanje izvoza robe od 31 posto (u iznosu od 13,1 milijardu eura) podstaknuto je rastom izvoza prerađivačke industrije i rudarstva.
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom bila je 74 posto u pomenutom razdoblju, što je jedan procenat manje nego u isto doba 2021.
Iako je Srbija uglavnom bila samodovoljna po pitanju električne energije, počev od decembra 2021. godine, kapacitet elektrane na ugalj je ozbiljno smanjen zbog tehničkih kvarova. Elektroprivreda Srbije morala je uvoziti velike količine struje. Istovremeno, uvoz prirodnog gasa je porastao zbog veće potražnje uslijed loših vremenskih uslova i rezervne proizvodnje električne energije.
Depositphotos
Najveći međugodišnji rast vrijednosti izvoza u junu zabilježen je na polju sirovih materijala (izuzev goriva) – 161 posto, gde se naročito ističu sirova đubriva, naftni derivati i rude metala. Najznačajniji negativan doprinos imale su metalska i automobilska industrija.
Sjeverna Makedonija
Trgovinski deficit Makedonije u prvih šest mjeseci 2022. povećan je više od 50 posto međugodišnje i iznosio je 1,8 milijardi eura. Pri tome je vrijednost uvoza porasla 28 odsto, na 5,9 milijardi eura, dok je izvoz skočio za 20 odsto i u pomenutom periodu iznosio 4,1 milijardu.
Procenat uvoza pokrivenog izvozom iznosio je 69 odsto u junu 2022. godine, što je četiri odsto manje u poređenju s istim mjesecom lani.
Na polju uvoza najveći doprinos imaju mineralna goriva. Naftni derivati skočili su za 136, gas za 268, a električna struja za 230 posto. Može se reći da je na povećanje vrijednosti uvoza dominantno uticalo povećanje cijena energenata.
Na pojačanu izvoznu aktivnost u dijelu proizvedene robe u velikoj mjeri su uticali izvozno orijentisani kapaciteti automobilske industrije, koji su u prvoj polovini godine porasli za 104 posto, te željezo i čelik koji su ojačali za 53 posto u odnosu na isti period 2021. godine, zaključuje se u izvještaju našeg analitičarskog tima.
.webp){kind=icon}
