Zbog blizine Evropskoj uniji (EU) zemlje regije pogodno su tlo za strane investicije, ali su česta politička previranja i neefikasnost sistema te loša infrastruktura odbijali strane ulagače, bar iz dijela regije. To se posljednih godina polako mijenja.
Podaci pokazuju da su u Bosnu u Hercegovinu (BiH) ipak najviše ulagale zemlje okruženja, čiji je pažnja bila usmjerena na telekomunikacije i trgovinu, dok su stranci pristizali u proizvodni i bankarski sektor.
U Srbiji su stranci najviše ulagali u prerađivačku industriju, građevinarstvo, rudarstvo, dok se zamah stranih investicija u Hrvatskoj očekivao nakon ulaska u Evropsku uniju (EU), ali to, za sada, izostaje.
U Sloveniju je najveći ulagač bila Austrija, prvenstveno u proizvodnju i trgovinu, te održavanje i popravak motornih vozila, a i Makedonija najveće strane investicije bilježi u proizvodnju dijelova za automobilske gigante.
Novinari Bloomberg Adria iz pet regionalnih centara analizirali su gdje je ulagano i koliko je regija i u kojim oblastima privlačna stranim investitorima.
U BiH se za pet godina slilo 2,1 milijardu evra stranih investicija
Vrijednost stranih investicija koje su se slile u BiH, u posljednjih pet godina, veća je od 2,1 milijardu evra. Najviše je ulagano 2018. godine, dok je najmanji priliv bio u godini početka pandemije koronavirusa.
U Agenciji za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH navode da je najviše investirano u sektor proizvodnje. "Uglavnom je investirano u proizvodnju, bankarstvo, telekomunikacije i trgovinu, koje su se smjenjivale u posljednjih pet godina kao najvažniji sektori koji su privukli najviše stranih investicija", istakli su u FIPA-i.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su u posljednjih pet godina u BiH najviše ulagale zemlje okruženja, zatim Austrija, Njemačka, Rusija i Velika Britanija.
U FIPA-i navode kako je jedna od najvećih investicija bila 2007. godine kada je Telekom Srbija postao većinski vlasnik Telekoma Srpske za 646 miliona evra.
Uz ovu investiciju, tu je i ulaganje kompanije EFT International Investments Holdings Limited iz Velike Britanije u EFT - Rudnik i Termoelektranu Stanari, čiji je registrovani kapital 64,3 miliona evra.
"Početak radova u Stanarima je ozvaničen u proljeće 2013. godine. Vrijednost investicije procjenjuje se na preko 560 miliona evra", naveli su u FIPA-i.
Među najvećim je i investiranje ArcelorMittal Holdinga AG u istoimene kompanije u Zenici i Prijedor u koje je od 2004. godine investirano blizu 400 miliona evra.
Među značajnijim su i investiranje HT Hrvatskog telekoma i Hrvatskih pošta u Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar 2003. godine, kao i privatizacija Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča koje je 2007. godine kupio ruski Neftegazovaja Innovacionaja Korporacija (NeftegazInKor).
Srbija: Stranci najviše ulagali u prerađivačku industriju, građevinarstvo, rudarstvo…
Vrijednost stranih investicija u Srbiji u posljednje 22 godine iznosi skoro 30 milijardi evra.
Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS) vrijednost stranih investicija od 2010. godine iznosila je 29,851 milijardi evra.
Prema djelatnostima najviše investicija otišlo je u sektor prerađivačke industrije, građevinarstvo, rudarstvo, kao i saobraćaj i skladištenje, dok je najmanje ulaganja otišlo u obrazovanje.
Srbija je imala pad u stranim direktnim investicijama od 2008. do 2010. godine, dok je 2011. prošla sa natprosječnim iznosom. U 2012. opet vidimo nagli pad gdje se zatim vrijednost ponovo povećava iz godine u godinu i 2018. dostiže nivo od 3,5 milijardi evra.
Najviše stranih direktnih investicija je iz zemalja EU, zatim iz Amerike i od 2014. godine značajnije iz Azije, najviše sa Bliskog istoka. Od 2018. u Srbiji je ravnomjeran rast investicija, dok je jedino bio nešto manji u 2020. godini u vrijeme pandemije Covid-19.
Posmatrano po regionima najveći priliv investicija u Srbiju dolazi iz zemalja EU - 19,394 milijardi evra od 2010. godine što je više od 60 odsto svih investicija u Srbiji. Drugi najveći investitor je Rusija, u visini od 2,423 miliijardi evra, ali se u prošloj godini prvi put bilježi odliv u ovim investicijama u visini od 162 miliona evra. Treća zemlja po visini investicija u Srbiju je Švajcarska sa dvije milijarde evra. Kina je na četvrtom mjestu sa, do sada, investiranih 1,680 milijardi evra, prema podacima NBS.
Akvizicija iz 2006. godine Mobi63 telekomunikacionog operatera od strane norveškog Telenora za 1,6 milijardi evra je i dalje najveća investicija u Srbiji. Gazprom Neft svojom kupovinom 51 odsto učešća u NIS-u za 400 miliona evra 2008. godine postaje druga vrijednosno najveća investicija u Srbiji, dok Fiatova kupovina 67 odsto Zastave Automobili za 940 miliona evra postaje treća vrijednosno najveća investicija, prema podacima iz 2020. godine. Za fabriku automobila u Kragujevcu tek će se vidjeti tačna vrijednost investicije, s obzirom da je u međuvremenu potpisan i ugovor o dodjeli sredstava podsticaja između Ministarstva privrede i privrednog društva Fiat Chrysler Automobiles (FCA) Srbija u visini od 190 miliona evra. Takođe, ostaje i da se vidi koliko novca će biti izdvojeno za socijalni program zbog otpuštanja zaposlenih u toj fabrici.
Prema podacima Razvojne agencije Srbije (RAS), od 2007. godine, Srbija je privukla preko 37 milijardi evra stranih direktnih investicija. Iz ove agencije kao najuspješnije investitore navode Bosch, Michelin, Siemens, ZF, Panasonic, NCR, Microsoft, Gorenje, Brose, Continental, Magna, Cooper Tires, Johnson Controls, Johnson Electric, Leoni, Fiat Chrysler Automobiles, Yazaki, Eaton, Stada, Swarovski, Aunde, Calzedonia, Mei Ta, Schneider Electric, Geox, Tarkett, Ling Long, Adient, Minth, Toyo Tires, MTU, Barry Callebaut, kao i mnoge druge.
Prema podacima RAS, kada se pogleda procentualno prema broju projekata, najveći broj investicija stigao je iz Njemačke 15,8 odsto i Italije 14,3 odsto. Ako se posmatra po vrijednosti investicije, najveći iznos investicija pristigao je iz Njemačke 10,8 odsto, Italije 10,2 odsto i SAD 10,1 odsto.
Hrvatska: Ulazak u EU nije doveo ulagače
Kretanje direktnih stranih ulaganja u Hrvatsku u protekle tri decenije ne pokazuje ustaljene trendove. Tokom devedesetih iznosi su postepeno rasli, ali nakon toga bilo je svakakvih rezultata - od godina poput 2008. i 2019. kad su strane investicije bile u nivou 3,5 milijardi evra, do godina poput 2016. kad su iznosile jedva desetinu toga. Kad bi se to vrijeme podijelilo na tri politička razdoblja: devedesete, godine do članstva u EU, te razdoblje nakon primanja u Uniju, čini se da je Hrvatska najprivlačnija investitorima bila u srednjem razdoblju.
Prosječna godišnja ulaganja u razdoblju od 2000. do 2012. godine iznosila su 1,77 milijardu evra. Nakon primanja u članstvo Unije ona su snižena na 1,47 milijardi evra godišnje, a tokom devedestih nisu dosezala niti pola milijarde evra. Bez dublje analize ovi prosječni i godišnji podaci sugerišu da su ulagači tek pratili kako bi se nasumce pojavljivale pojedine prilike za velika preuzimanja, ali da je s odmakom od devedesetih i s približavanjem članstvu Uniji rizik za investicije ipak padao. Misterija ostaje tek razdoblje nakon ulaska u EU kad bi se očekivao dodatni zamah ulaganja, no on zasad izostaje.
Ukupno su strani ulagači u Hrvatsku kroz tridesetak godina investirali 38,9 milijardi evra. Na vrhu tablice kao država iz koje je stiglo najviše novca nalazi se Holandija s iznosom od 6,44 milijarde evra. Kako statistika ne bilježi nužno gdje je i stvarni izvor kapitala, već odakle on stiže u Hrvatsku, brojke mogu zavarati. Izuzmu li se države, a Holandija je jedna od njih, za koje nije lako utvrditi stvarno porijeklo kapitala najveći ulagač u Hrvatsku u protekle tri decenije je Austrija odakle je stigla 5,1 milijarda evra (13 odsto ukupnog iznosa). Nakon nje slijede Njemačka s blizu četiri milijarde, pa Italija s 3,7 milijardi i Mađarska s 2,9 milijardi evra. Slijedi Slovenija (dvije milijarde), pa Velika Britanija (1,3 milijarde) i Francuska (milijardu evra).
Hrvatski privrednici su, pak, tokom proteklih 30 godina u inostranstvo investirali 5,53 milijarde evra. Od toga je tri četvrtine iznosa završilo u preostalih pet bivših socijalističkih republika. Na vrhu tablice nalazi se Slovenija gdje su plasirane 1,62 milijarde evra, blizu 30 odsto svih ulaganja. Nakon Slovenije dolazi Bosna i Hercegovina gdje je otišlo 1,26 milijardi evra. U te dvije zemlje tako je plasirano više od polovine ukupnih hrvatskih stranih ulaganja u posljednje tri decenije, pokazuju podaci Centralne banke Hrvatske.
Slovenija: Austrija najveći ulagač
U desetogodišnjem razdoblju ukupne strane investicije u Sloveniju dostigle su 142 milijarde evra, a ukupne slovenačke investicije u inostranstvo iznosile su 67 milijardi evra.
Direktna strana ulaganja u Sloveniju u 2021. godini iznosila su 18,4 milijarde evra i porasla su za 10,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, najveći ulagač bila je Austrija jer je iznos ulaganja predstavljao četvrtinu svih direktnih ulaganja. Ulagali su prvenstveno u proizvodnju i trgovinu, te održavanje i popravak motornih vozila. Slijedi Luksemburg s 11,9 odsto udjela u ulaganjima u Sloveniju, gdje se najviše ulagalo u finansijske i osiguravajuće djelatnosti.
Direktna ulaganja Slovenije u inostranstvo s krajem 2021. godine iznosila su 7,8 milijardi evra i u odnosu na prethodnu godinu porasla su za 11,8 odsto, odnosno 800 miliona evra. Lani je bilo ukupno 1,1 milijarda evra transakcija više, većinom u obliku vlasničkog kapitala, i to u iznosu od 500 miliona evra, od čega gotovo petina u nekretnine. Kompanije iz inostranstva lani su isplatile slovenačkim akcionarima 175 miliona evra dobiti, što je gotovo dvostruko više nego 2020. godine.
Slovenački ulagači su krajem prošle godine čak trećinu svih direktnih ulaganja imali u Hrvatskoj, pri čemu su dominirala privatna ulaganja u nekretnine te investicije u trgovinu. Slijede ulaganja u Srbiju, gdje su Slovenci uložili gotovo petinu svih inostranih investicija, te u Bosnu i Hercegovinu u kojoj je ukupni udio investicija 6,8 odsto. U obje su države Slovenci najviše ulagali u finansije i osiguranja.
Makedonija: Najveći dio inostranih kompanija proizvodi dijelove za automobile
U deset godina se u Sjevernu Makedoniju slilo oko tri milijarde evra direktnih stranih ulaganja. Različite vlade su raznim politikama u zemlju privukle razne strane kompanije, a dio dogovora sklopljenih s tim kompanijama ostao je skriven iza oznake "strogo povjerljivo".
Neke od ponuđenih povoljnosti uključivale su desetogodišnje poresko izuzeće, oslobađanje od carinskih davanja, subvencije za nova zapošljavanja, te direktnu pomoć u gradnji fabrika i nabavci opreme.
S takvim podrškama stranim ulaganjima, od 2012. godine krenuo je trend kontinuiranog rasta investicija. Od tada skromnih 111 miliona evra do rekorda od 614,5 miliona evra 2018. godine.
Koronakriza je 2020. smanjila ulaganja na samo 200 miliona evra, no prošle je godine ponovno ostvaren uzlazni trend, kad je u zemlju uloženo 512 miliona evra.
Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg
Što su strane investicije pružile Sjevernoj Makedoniji? Dodatnu vrijednost u industriji koja je od tradicionalne prerađivačke, i to pretežno tekstilne, stasala u automobilsku. Najveći dio inostranih kompanija, bile one u industrijskim zonama ili ne, proizvodi dijelove za automobilske divove. Makedonsko ministarstvo finansija procjenjuje da i do 20 odsto BDP-a otpada na taj sektor.
Druga je prednost što su te kompanije sa sobom donijele radna mjesta. U njima radi otprilike 30 hiljada ljudi.
Treća je prednost uticaj na Budžet kroz uplate poreza i doprinosa. Tako su se neke od kompanija koje su ulagale u Makedoniji prije nekoliko godina našle na popisu najvećih poreskih obveznika. Listu je predvodio Johnson Matthey, a nekoliko su mjesta niže bili Drexelmeier iz Kavadarca te bitolski Kronberg & Schubert, fabrike s najvećim brojem radnika u zemlji izvan industrijske zone Bunardžik.
Neto prihodi 32 objekta smještena u industrijskim zonama, su kroz deset godina, zaključno s 2020. godinom, iznosili su 744 miliona evra. Uplate u državnu kasu u istom razdoblju iznosile su 177 miliona evra, a stopa prosječnog godišnjeg rasta im je iznosila i do 70 odsto.
.webp){kind=icon}
