.webp){kind=icon}
Ekspanzija globalnih finansijskih tržišta koja je uslijedila nakon višegodišnjeg perioda jeftinog novca dovela je do rasta ukupne imovine u exchange-traded fondovima (ETF-ovi) na globalnom nivou na 10 biliona američkih dolara, u poređenju s 0,8 biliona američkih dolara koji su bili dostupni tokom Svjetske finansijske krize krajem 2000-ih godina, navodi se u analizi našeg analitičkog tima.
"Privlačnost ETF-ova proizlazi iz njihovih prednosti u odnosu na tradicionalne instrumente, kao što je veća fleksibilnost dostizanja izloženosti prema pojedinoj dionici ili poolu dionica. Nedavno uvođenje ETF-ova na tržište došlo je mnogo kasnije nego na najrazvijenijim tržištima, ali je ipak među prvima u ovom dijelu Evrope", objašnjavaju analitičari.
Ovdje možete pročitati cijelu analizu.
Iako su investicijski fondovi bili i još uvijek jesu glavna vrsta fondova u koje se ulaže, ovim fondovima se ne trguje i nemaju likvidnost kao ETF-ovi. Uspoređujući s kasnim 2000-im, ETF-ovi su postepeno preuzimali dio tržišta od investicijskih fondova zahvaljujući većoj efikasnosti troškova i likvidnosti za investitore. Zapravo, ako ETF-ovi nastave zauzimati udio investicijskih fondova, vrlo vjerovatno će gotovo istisnuti investicijske fondove do kraja ovog desetljeća!
Prema analitičarima, od ukupnih američkih dionica u vlasništvu američkih investitora, u 2006. godini je jedan posto udjela pripadalo ETF-ovima, a 24 posto investicijskim fondovima, dok je u maju 2023. godine udio koji pripada ETF-ovima porastao na osam posto, a udio koji pripada investicijskim fondovima pao na 18 posto.
Oni su u svojim ranijim analizama detaljnije govorili o tržištima kapitala te naveli kako je likvidnost tržišta vrlo niska u Adrija regiji.
"Postoje neki dobri znakovi - na Zagrebačkoj burzi (ZSE) smo vidjeli listiranje dva ETF-a od kraja 2020. godine. Prvi je 7CRO ETF koji prati CRO10 indeks, dok drugi primjer 7SLO ETF prati SBITOP indeks. Također, ovi ETF-ovi su dostupni za trgovanje na Ljubljanskoj berzi (LJSE) od 2022. godine, što je prvo listiranje hrvatskog fonda na stranoj berzi", navode oni.
Kako objašnjavaju, što se tiče ukupnog prometa na ZSE-u, bilježi se silazni trend u prometu dionica i obveznica (isključujući blok transakcije) s prosječnim godišnjim padom (CAGR) od šest posto u posljednje četiri godine. Međutim, ulaganja u ETF-ove rastu, što se može vidjeti po porastu ukupnog prometa ETF-ova (u 2022. godini bio je 10,1 miliona eura, čak 68 posto u odnosu na prethodnu godinu), što je činilo 4,5 posto ukupnog prometa dionica (isključujući blok transakcije).
"Nedavno je izdan novi ETF na ZSE-u, koji prati rumunsko tržište dionica (BET indeks). Ukupna tržišna kapitalizacija rumunskog tržišta dionica iznosi oko 40 milijardi eura, što je više od ukupne kapitalizacije svih tržišta u Adria regiji zajedno. BET indeks je najpotcjenjeniji indeks u regiji CESEE, barem ako se mjeri P/E omjerom (samo 5x!)", objašnjavaju oni.
Analitičari vide potencijal za daljnji razvoj dioničkih ETF-ova u Adria regiji zahvaljujući snažnom višku štednje domaćinstava i stabilnom rastu nominalnih plaća. Međutim, ukupna tržišna kapitalizacija makedonskog, srpskog i bosanskohercegovačkog tržišta dionica zajedno, gotovo je jednaka slovenskoj (oko 8 milijardi eura).
To predstavlja dodatni izazov za razvoj ETF-ova ili sličnih instrumenata zbog male likvidnosti i free float. "Što se tiče tržišta obveznica, ne vidimo potencijal jer većinu izdanja drže veliki institucionalni investitori i nema prostora za stvaranje tržišta, odnosno uspostavljanje obvezničkih ETF-ova."
Usvajanje ETF-ova u svijetu je bilo stabilno više od 15 godina, s blagim ubrzanjem u 2022. godini unatoč tržišnoj volatilnosti, dostižući udio investicijskih fondova.
U 2022. godini nastavljeno je napuštanje aktivno upravljanih investicijskih fondova zbog trenda prelaska na ETF-ove, što se čini ubrzavajućim unatoč padu tržišta kapitala - iz investicijskih fondova povučeno je 480 milijardi američkih dolara iz dionica i 560 milijardi američkih dolara iz obveznica. Nasuprot tome, u ETF-ove je preneseno 400 milijardi američkih dolara u dioničke ETF-ove i 200 milijardi američkih dolara u obvezničke ETF-ove.
"Niže naknade i jednostavnost su glavne prednosti kupovine ETF-ova, a također kupovinom jednog udjela fonda možete se izložiti riziku određene skupine imovine, bez kupovine pojedinačnih obveznica, dionica – robe i sličnog", zaključuju analitičari.
