.webp){kind=icon}
Proračunski deficiti će 2023. porasti u svim zemljama Adria regije, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. To će rezultirati daljnjim povećanjem javnog duga, ali će on, izražen udjelom u BDP-u, nastaviti padati zbog nominalnog rasta gospodarstva, pokazuje ovotjedna analiza tog sektora Bloomberg Adria Insighta.
Javne su financije 2022. bile potpomognute većim poreznim prihodima jer su opći gospodarski oporavak i visoka inflacija pridonijeli većim prihodima od PDV-a i poreza na dohodak. Kada govorimo o 2023. godini, postojano visoka inflacija i dalje pospješuje rast poreznih prihoda, posebno u državama s visokim stopama PDV-a ili onima u kojima prihodi od PDV-a čine veći udio u ukupnim proračunskim primicima, ističu naši analitičari.
Cijelu analizu javnih financija možete preuzeti OVDJE.
No dodaju da gospodarska aktivnost usporava pa moramo sagledati rizike koje nosi daljnje odgađanje promjena porezne politike.
"Mislimo da će povećanje deficita ove godine biti lajtmotiv za mnoge zemlje, čak i izvan Adria regije. Međutim, fiskalni deficiti koji bi predugo ostali na visokoj razini doveli bi do štetnih učinaka na konvergenciju privatnog sektora i potencijal zaduživanja. Ovo je posebno važno kada kamatne stope mogu ostati povišene barem nekoliko godina", stoji u izvješću našeg analitičkog tima.
Za kretanja u fiskalnoj politici u 2023. analitički tim navodi tri razloga:
Rast cijena
Prema projekcijama analitičkog tima, ovu će godinu obilježiti trajno visoka inflacija koja će na početku 2023. pridonositi rastu proračunskih prihoda. S druge strane, inflacija neće dugoročno generirati rast poreznih prihoda.
Stoga će se rast cijena pretvoriti u teret u drugoj polovici 2023. jer usporavanje gospodarske aktivnosti opterećuje rast poreznih prihoda.
Tržište rada
Osnovni elementi tržišta rada na zdravim su nogama, ali analitički tim dodaje da postoje negativni rizici po pitanju realnih plaća. Utjecaj rasta cijena moguće je anulirati kroz druge izvore potrošnje, no unatoč tome može se očekivati pad potražnje.
"Veće kamatne stope smanjit će potražnju za gotovinskim kreditima, što će poskupjeti financiranje potrošnje zaduživanjem. Akumulirana štednja dostupna potrošačima možda neće poduprijeti potrošnju onoliko koliko se na prvi pogled čini", smatraju analitičari.
Razlog je fenomen "mentalnog računovodstva" zbog kojeg potrošači neće biti skloni trošiti svoju ušteđevinu na isti način kao tekući prihod, pogotovo ne u svjetlu trenutne ekonomske neizvjesnosti, objašnjavaju.
Razlika u stopama
U usporedbi s početkom 2021. godine, vlade u regiji zadužuju se po višoj stopi od dva do četiri postotna boda uslijed globalnog rasta kamatnih stopa.
S obzirom na to da će se inflacija tek postupno smanjivati, analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će kamatne stope u svijetu ostati povišene barem do prve polovice 2024. godine, što znači nastavak skupljeg financiranja država putem izdavanja obveznica.
"Na javne financije utjecat će kretanja osnovnih makroekonomskih elemenata. To znači da će državni proračun biti pod dodatnim pritiskom viših kamatnih rashoda, ne samo zbog većeg zaduživanja, već i zato što će samo zaduživanje biti pod dodatnim pritiskom", stoji u izvješću.
Potrebne su promjene
Očekivalo se da će ovo u cijeloj Europi biti godina fiskalnih deficita, posebno zbog koktela usporavanja gospodarske aktivnosti i državne pomoći uslijed rasta životnih troškova izazvanih višim cijenama energije.
Međutim, prema predviđanjima analitičara, fiskalni deficiti vjerojatno će se 2024. smanjiti u cijeloj Europi, a države koje zaostaju u fiskalnoj prilagodbi imat će negativne posljedice po kreditni rejting.
"Stoga smatramo da su kreditni rejtinzi država Adria regije ove godine relativno sigurni, ali bi neusklađenost fiskalne politike već 2024. mogla potaknuti negativne komentare rejting agencija", dodaje se u izvješću.
U svijetu skupljeg financiranja, to bi bio još jedan element koji bi pridonio rastu troškova zaduživanja privatnog sektora, što bi posljedično smanjilo investicijski potencijal u regiji.
"Nekih fiskalnih prilagodbi i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani moglo bi biti 2024. godine, dok će ova godina biti obilježena pojačanim zahtjevima za vladinim potporama raznih društvenih ili korporativnih inicijativa", naveli su analitičari.
Kako će se gospodarski rast 2024. ubrzavati, analitičari očekuju smanjenje proračunskih deficita u regiji. Međutim, još nije jasno ima li dovoljno političke volje i za kakve bitnije promjene u fiskalnoj politici. Nakon formiranja vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini i nakon što fiskalna politika u toj zemlji dođe na svoje, 2024. će porasti potrošnja, posebno s obzirom na relativno male deficite u prošlosti i nisku razinu duga, zaključili su analitičari Bloomberg Adrije.
