.webp){kind=icon}
U 2022. godini su države u Adria regionu ostvarile najbolje fiskalne rezultate od 2019. godine, najviše zahvaljujući oporavku privrede nakon izlaska iz režima pandemijskih mjera. Rezultati su također rezultat višedecenijski visoke inflacije, koja makar inicijalno dovodi do većih poreskih prihoda prije nego što potrošači prilagode svoje potrošačke navike višim cijenama.
U 2023. možemo očekivati usporavanje privrednog rasta najviše zbog zaustavljanja rasta tražnje. Također, inflacija će tokom sljedeće godine usporavati, što će smanjiti poreske prihode vlada.
Pored toga, zemlje u Adria regionu uvode novine u svoje fiskalne politike kako bi pomogle privatnom sektoru da se izbori s rastom cijena energenata.
Bosna i Hercegovina
U Bosni i Hercegovini nije bilo značajnijih promjena u pogledu fiskalne politike, a u centru pažnje se našlo oporezivanje osnovnih životnih namirnica.
Nije usvojeno smanjenje ili ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice i gorivo, a daljnje odluke će zavisiti od formiranja vlasti na svim nivoima.
Srbija
U pogledu fiskalne politike u Srbiji došlo je do sljedećih promjena:
-
Neoporezivi prihodi povećani sa 19.300 dinara na 21.712 dinara
-
Doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje smanjeni za jedan procentni poen
-
Mjera djelimičnog povrata doprinosa (čija je svrha da se stimuliše zapošljavanje) ostat će na snazi do kraja 2023. godine
Sjeverna Makedonija
Sjevernu Makedoniju očekuje šest bitnih promjena u fiskalnoj politici:
-
Porez na dodatu vrijednost koju domaćinstva plaćaju za snabdijevanje električnom energijom biće povećan s pet na 10 posto
-
Jednaka (neprogresivna) poreska stopa ostaje na 10 posto
-
PDV na digitalne udžbenike i sredstva za ličnu higijenu je pet posto
-
Oporezivanje kapitalne dobiti u slučaju prodaje će zavisiti od perioda držanja prodate hartije od vrijednosti
-
Za poslodavce uplate za životno osiguranje više neće biti oslobođene poreza
-
Razmatra se vanredni porez na ekstraprofit
Hrvatska
U Hrvatskoj je u centru pažnje bio porez na ekstraprofit, ali to nije bila jedina tema. Glavne promjene u Hrvatskoj su bile:
-
Podignuti su iznosi neoporezivih vrijednosti po pitanju više stavki (nagrade za zaposlene, doprinosi za djecu, otpremnine u slučaju odlaska u penziju)
-
Porez na ekstraprofit
-
U decembru 2022 predstavnici Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država su potpisali poreski sporazum kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje
Slovenija
Poreska i fiskalna politika se mijenjala i u Sloveniji:
-
Neoporezivi dio prihoda na ličnu dobit je podignut sa 4.500 eura na 5.000 eura
-
Iznos za dodatno linearno poresko rasterećenje podignut sa 13.716 eura na 16.000 eura
-
Najviša kategorija ličnih prihoda (iznad 74.000 eura) bit će oporezivana sa 50 posto umjesto sa dosadašnjih 45
-
Prihodi od izdavanja nekretnina biće oporezivani sa 25 posto, a ne sa dosadašnjih 15
-
Porez na ekstraprofit
-
Uvedene su posebne poreske olakšice do 1.300 eura za mlade do 29 godina
Porez na ekstraprofit u fokusu
U centru pažnje sljedeće godine će svakako biti promjene u pogledu poreza na ekstraprofit. Evropska unija je usvojila odluku da dodatno oporezuje kompanije koje 75 posto prometa ostvaruju od sirove nafte, prirodnog gasa, uglja i prerade, a čije su neto dobiti za najmanje 20 posto veće u odnosu na prosjek oporezovanih profita posljednje četiri fiskalne godine.
Kako mali broj kompanija iz regiona ispunjava ove uslove, vlasti u regionu su sprovele svoje varijante ovog nameta, a najagresivnija je svakako bila Hrvatska, gdje su porezom na ekstraprofit obuhvaćeni svi sektori, a ne samo energetika.
Zagrebačke vlasti su riješile da sa 33 posto oporezuju sve profite koji su iznad 120 posto vrijednosti četverogodišnjeg prosjeka, a vlasti u Srbiji i dalje za istu kategoriju razmatraju porez od 39 posto.
Ova verzija poreza na ekstraprofit će najviše pogoditi prerađivače nafte jer te kompanije uspijevaju ubrati sve plodove oporavka privrede i u potpunosti prenijeti ulazne troškove na potrošače.
Pored toga što kažnjava maksimizaciju profita kompanija van energetskog sektora (a težnja ka uvećanju profita je jedan od osnovnih postulata kapitalizma), još jedan problematičan aspekt je što smanjuje dosljednost i predvidljivost na koje strani investitori posebno obraćaju pažnju.
Komplikovan period s fiskalnog aspekta
Kako se pristupi fiskalnoj politici razlikuju, analitičari Bloomberg Adrije su istražili trenutne poreske postavke (kao udio u BDP-u) i uporedili podatke s Evropskom unijom i zemljama Centralne i Istočne Evrope (CEE). Kao osnova su uzeti iznosi iz 2019. i 2020. godine, kako bi se obuhvatila jedna godina s velikim privrednim rastom i jedna godina na koju je uticala (spoljna) okolnost - u ovom slučaju pandemija. Također, u 2021. se i dalje osjećao uticaj pandemijskih mjera, pa i podaci za cijelu godinu mogu da prikažu iskrivljenu sliku.
Kada se sve ovo uzme u obzir, i dalje se može reći da u posljednjih nekoliko godina nije bilo većih razlika u udjelu pojedinih vrsta poreza u BDP-u.
Glavni nalazi
U svim zemljama je udio poreza u BDP-u niži nego u Evropskoj uniji i evrozoni, ali to nije nužno slučaj kada se države porede s ostalim zemljama iz CEE regiona, jer tamo Slovenija i Hrvatska imaju najviše poresko opterećenje (najbliže su im Češka i Mađarska).
Države Adria regiona karakteriše i visok udio PDV-a u BDP-u, što je dio strategije da se većina poreza ubire iz potrošnje. Prema ovom pokazatelju prednjači Hrvatska, gdje je pomenuti udio skoro duplo veći od prosjeka evrozone, što je posljedica uloge turizma kao privredne grane.
Pojašnjenja radi, Hrvatska praktično izvozi PDV dok u isto vrijeme nameće samo simbolične poreske stope na usluge privatnog smještaja. Udio prihoda od akciza u PDV-u je također visok u Adria regionu, što je dijelom posljedica zaostavštine iz prethodnih vremena, a dijelom specifičnosti pojedinih privreda.
Udio prihoda od poreza na lični dohodak u zemljama Adria regiona je dva ili tri puta veći od EU i evrozone, što ima smisla kada se u obzir uzmu pokazatelji udjela PDV-a. U Sloveniji, koja nastoji da oporezuje one s najvećim prihodima, udio prihoda od poreza na ličnu dobit je najviši. Hrvatska je od 2010. nastojala da smanji opterećenje upravo za ovu kategoriju poreskih obveznika, a ostatak regiona je u protekloj deceniji ove stope držao niskim kako bi privukao strane investitore.
Udio prihoda od poreza na dobit preduzeća je uglavnom sličan s nivoima iz EU, evrozone i ostatka država iz CEE regiona.
Predviđanja
Posmatrajući trenutnu strukturu poreskih opterećenja, analitičari Bloomberg Adrije smatraju da nije vjerovatno da se bilo koja od zemalja Adria regiona odluči za smanjenje poreskih stopa na lični dohodak, osim možda Slovenije, koja bi to mogla da učini u slučaju onih s najvećim primanjima, zbog konkurentnosti razvijenijih tržišta Evrope.
U pogledu ove vrste nameta, analitičari stope u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji već vide kao granične vrijednosti, a njihovo daljnje smanjenje ne bi bilo produktivno ako nisu praćene odgovarajućim investicijama.
Njih također ne uslovljavaju samo niža izdvajanja za radnu snagu, već i predvidljivost i pravno okruženje. Analitičari čak prije vide mogućnost da se ove stope povećaju, iako bi za ovo bilo potrebno poboljšanje demografske strukture (naprimjer smanjenje želje za selidbom u Zapadnu Evropu).
Naposljetku, Hrvatska će u jednom momentu morati da promijeni trenutnu politiku po pitanju oporezivanja pružalaca privatnog smještaja, jer trenutno stanje prijeti da ugrozi razvoj u drugim sektorima.
Nema potrebe posebno ukazivati na potrebu prisutnu u svim zemljama regiona da promijene poreske politike kako bi se riješili ili umanjili demografski problemi, jer se gotovo u svim zemljama javlja odliv (kvalifikovane) radne snage.
Pozitivni primjeri
Pozitivni primjeri se mogu naći u zemljama CEE regiona. U Mađarskoj neprogresivna stopa poreza na ličnu dobit iznosi 15 posto dok porez na dobit preduzeća iznosi devet posto, a PDV 27 posto. Ovakva kombinacija poreskih nameta je doprinijela značajnom rastu bruto poslovnog suficita (šest posto kompozitne godišnje stope rasta, što je 1,6 puta više nego prosjek EU u periodu od 2011. do 2020. godine).
U Poljskoj je porez na dobit preduzeća smanjen na devet posto za preduzeća čiji je EBIT pokazatelj poslovanja ispod dva miliona eura. Proces konvergencije je u Poljskoj već bio u toku zahvaljujući restrukturiranju u mnogim oblastima, a bruto poslovni suficit je za period od 2011. do 2020. bio za 20 posto viši od prosjeka EU. Pomenute poreske reforme su samo ubrzale proces.
Primjere dobre prakse možemo naći i u Rumuniji, gdje se posebne pogodnosti odnose na sektore informacionih tehnologija, naučnoistraživačkog rada, proizvodnje hrane, kao i građevinarstva.
