.webp){kind=icon}
Iako trgovina na malo u Adria regionu i dalje bilježi rast, inflatorni pritisci na raspoložive dohotke uzeli su danak te je realno sektor maloprodaje doveden do putanje usporavanja, navodi se u analizi tima analitičara Bloomberg Adrije.
''Od zemalja regiona, Slovenija je u septembru zabilježila najsnažniji međugodišnji realni rast maloprodaje od 23,9 posto, praćena znatno slabijim rastom u Bosni i Hercegovini od 9,2 posto i Srbiji od 5,1 posto. Hrvatska je zabilježila neznatan rast od 0,4 posto, dok je pad od 0,7 posto zabilježen u Sjevernoj Makedoniji'', navode analitičari Bloomberg Adrije.
Analiza je pokazala da je za razliku od ostalih zemalja regiona, u kojima je najveći rast zabilježen u segmentu prodaje motornih goriva, glavni pokretač rasta sektora maloprodaje u BiH prodaja neprehrambenih proizvoda, isključujući prodaju goriva, koja je porasla za 15,6 posto na godišnjem nivou. Stopa rasta je u septembru bila najniža od marta 2021. godine, što je posljedica nedostatka bilo kakve značajnije pomoći građanima opterećenim inflacijom, što je uticalo na pad lične potrošnje.
''S obzirom na to da je BiH u izbornu 2022. godinu ušla bez formirane vlasti na nivou Federacije BiH, razumno je bilo zaključiti da će se trend pada prometa u trgovini na malo odvijati tokom cijele godine'', navode analitičari očekujući poboljšanja, zahvaljujući odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta, koja bi trebala ubrzati formiranje vlasti na nivou FBiH, mada se značajniji efekti takvih odluka mogu očekivati tek u drugom kvartalu 2023. godine.
Ipak, za posljednji kvartal ove godine očekuju da će stopa rasta i dalje biti pozitivna, s obzirom na značajnu količinu doznaka iz inozemstva, visok rast gotovinskih kredita od 9,2 posto na godišnjem nivou u septembru te povoljan trend na tržištu rada.
Visoka stopa rasta prodaje motornih goriva od 66,7 posto u Sloveniji pogurala je rast u segmentu maloprodaje u septembru, čak više nego stanje na tržištu rada koje karakterizira visoka zaposlenost.
Realni rast trgovine na malo u prva tri kvartala 2022. bio je uglavnom pod uticajem niske prošlogodišnje baze, što je u isto vrijeme neutraliziralo inflatorne pritiske koji su u ostatku regiona primarno uticali na usporavanje ovog sektora.
''Za četvrti kvartal ove godine očekujemo snažno usporavanje prometa u trgovini na malo, s obzirom na rekordno visoku bazu u istom tromjesečju 2021, realni pad plaća, pogoršane standarde kreditiranja i pogoršan nivo povjerenja potrošača u oktobru'', navode analitičari našeg medija.
Trgovina na malo u Srbiji u septembru je zabilježila rast od 5,1 posto, što je značajno u poređenju s augustom, kada je ovaj sektor porastao 3,8 posto. Najveći godišnji rast od 11,9 posto zabilježen je u prodaji motornih goriva.
''Vidimo da se rast realne trgovine na malo dalje usporava u četvrtom kvartalu 2022. uglavnom zbog baznih efekata, ali i zbog inflacije. Pozitivan rizik proizilazi iz rasta gotovinskih kredita (dinarskih i deviznih), koji su u septembru zabilježili godišnji rast od 9,1 posto, ali uz monetarno stezanje očekujemo pad kreditiranja stanovništva'', ističu analitičari.
Promet u maloprodaji u Hrvatskoj je malo iznad stagnacije (rast od 0,4 posto), nakon pada od 0,2 posto u augustu, dobrim dijelom zahvaljujući rastu prodaje motornih goriva. S druge strane, prodaja u segmentu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda izuzev goriva zabilježila je godišnji pad od 0,9 odnosno 0,6 posto.
Prema podacima Porezne uprave Hrvatske, ukupan broj faktura u trgovini na malo, osim motornih vozila i motocikala, u trećem kvartalu realno je porastao na godišnjem nivou za 4,5 posto, ali su inflatorni pritisci doprinijeli rastu njihovih vrijednosti od 15 posto.
Tako je u trećem kvartalu zabilježen godišnji rast od svega 1,2 posto unatoč snažnom rastu turizma, rastu plasmana gotovinskih kredita te pozitivnim kretanjima na tržištu rada, gdje je zabilježena rekordno niska nezaposlenost.
''I u posljednjem kvartalu 2022. doći će do pogoršanja u segmentu trgovine na malo, posebno jer računi za energiju uzrokovani inflacijom primoravaju mnoge hotele da se zatvore u postsezoni, što će se negativno odraziti na turizam, a realne plate i dalje tonu u negativnu teritoriju, poništavajući mnoge efekte državne podrške domaćinstvima. Pad međugodišnjeg nivoa povjerenja potrošača u oktobru podržava naše mišljenje'', kažu analitičari.
Sjeverna Makedonija je jedina zemlja u regionu koja je zabilježila pad u segmentu maloprodaje, najviše zbog godišnjeg pada od 7,4 posto u sektoru prehrambenih proizvoda i to već deseti mjesec uzastopno. Pomoć države od oko 400 miliona eura za domaćinstva i kompanije nije bila dovoljna te je rastuća inflacija nagrizla privatnu potrošnju. Tako je S. Makedonija treći kvartal završila godišnjim padom od 0,8 posto.
''Ne očekujemo da će dodatni paket državne pomoći za ekonomiju, uveden u oktobru i vrijedan oko 350 miliona eura, imati primjetan uticaj na ukupnu potrošnju. I za četvrti kvartal očekujemo smanjenje prometa u maloprodaji s obzirom na negativan rast realnih plata i uporno visoku inflaciju, uz samo jedan pozitivan rizik u vidu još uvijek zdravog rasta individualnih potrošačkih kredita od 6,7 posto godišnje u septembru'', kažu analitičari Bloomberg Adrije.
Za kraj ove i početak naredne godine naši analitičari nemaju optimistične prognoze. Navode da u cijelom regionu očekuju usporavanje ekonomije, uz jake inflatorne pritiske koji nagrizaju lična primanja, što će se u konačnici negativno odraziti i na sektor maloprodaje.
''Pooštravanje uslova kreditiranja, pad povjerenja potrošača te rastući troškovi energije poništit će efekte stabilnog rasta zaposlenosti, značajnog priliva doznaka u pojedinim zemljama i rasta u sektoru turizma i kreditiranja stanovništva. Geopolitička neizvjesnost, rastuće kamatne stope i visok nivo inflacije usporit će rast trgovine na malo u narednim mjesecima'', navode analitičari.
Dodaju da čak i nakon opsežne podrške vlade u nekim zemljama realne neto zarade bilježe negativne međugodišnje stope rasta, a recesijsko okruženje, koje se očekuje u 2023, uticat će i na nivo (ne)zaposlenosti.
''Osim toga, ne treba isključiti ni mogući povratak pandemije u nekom obliku, što bi moglo dodatno uticati na potrošačke navike'', zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
