.webp){kind=icon}
Obim zračnog prometa u zračnom prostoru BiH je već u travnju ove godine viši od onog koji je zabilježen u istom mjesecu 2019. godine. Međunarodna zračna luka Sarajevo bilježi rekordan svibanj mjesec sa 132.590 putnika.
Direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), Davorin Primorac kazao je da pokazatelji ukazuju na rast i u ostatku godine.
Oporavak zračnog prometa u Europi bio je nepredvidiv i poprilično spor. Primorac smatra da su složene mjere i preduvjeti za ulazak u pojedine zemlje bili glavni razlog. Od lipnja 2021. primjetan je značajniji oporavak u obimu zračnog prometa, posebice na jugoistočnom toku zračnog prometa kojem pripada BiH. Rat u Ukrajini nije značajnije utjecao na to.
Zvaničnu statistiku Međunardne zračne luke Sarajevo možete pronaći ovdje.
"U prva dva mjeseca 2022. i dalje je bio vidljiv utjecaj pandemije, dok je značajniji oporavak primjetan od ožujka, prvenstveno kao posljedica liberalizacije protuepidemijskih mjera, koja je uticala i na dostupnost ranih sezonskih turističkih putovanja", naveo je Primorac.
Rat u Ukrajini doveo je do potpune suspenzije preleta preko Ukrajine, te polijetanja i slijetanja u Ukrajinu. Većina europskih zemalja je suspendirala ruske zračne kompanije.
Bh. zračni prostor
Obim zračnog prometa u i iz Ukrajine preko zračnog prostora BiH nije bio veliki. Promjene ruta kao posljedica rata nisu značajnije utjecale na intenzitet prometa u zračnom prostoru BiH. U 2021. godini promet na aerodromima u Bosni i Hercegovini bilježi rast, što je rezultat popuštanja mjera uvedenih 2020. godine uslijed pandemije koronavirusa.
Kada je riječ o broju preveznih putnika, najveći promet bilježi Međunarodni aerodrom Sarajevo, ukupno 767.134, zatim Međunarodni aerodrom Tuzla 306.047 putnika. Kroz aerodrom u Banjoj Luci prošlo je 139.886 putnika, dok kroz aerodrom u Mostaru svega 1.942 putnika.
Prognoze zračnog prometa u narednim godinama su prilično povoljne prema Eurocontrol scenarijima za cijelu Europu.
Europa uvozi ogromne količine mlaznog goriva dok se priprema ljetna sezona za koju se očekuje povećana zainteresiranost za letove. Tako je u svibnju uvezla više od 13 milijuna barela mlaznog goriva, što je najveći mjesečni uvoz od listopada 2020., prema podacima Vortexa Ltd. koje je prikupio Bloomberg.
Zračne tvrtke su optimistične u pogledu prometnog ljeta, a EasyJet Plc predviđa 97 posto kapaciteta iz 2019. u sljedećem tromjesečju.
"Vidimo da je potražnja za putovanjima zadržana, a temeljna potražnja je zdrava, kako za posao tako i za slobodno vrijeme", napisao je krajem svibnja Anko van der Werff, izvršni direktor skandinavskog zračnog prijevoznika SAS AB.
Visoke cijene nafte su prijetnja, a šef RyanAir Holdings Plc Michael O'Leary nedavno je upozorio da će, ako ostanu visoke, ove godine biti nadoplata za gorivo od naslijeđenih europskih zračnih prijevoznika.
Više na: Uvoz mlaznog goriva u Europi raste uoči turističkog ljeta
"Kada je o zračnom prostoru iznad BiH riječ, u narednoj godini se već prema baznom scenariju Eurocontrola očekuje 0,5 posto viši obim prometa nego u 2019., dok prema najpovoljnijem od tri razrađena scenarija moguće povećanje dostiže čak 10 posto. Mi priželjkujemo upravo ovakav razvoj situacije", kazao je Primorac.
Zračne luke BiH
Zračna luka Mostar godinama bilježi gubitke a za svoj opstanak se može zahvaliti odgovornim građanima i neozbiljnoj vlasti. Naime, opstanak ove zračne luke zagarantiran je s tri proračuna. Tako se novci izdvajaju s federalne, županijske i općinske razine dok zračna luka bilježi tek nešto više od 150 putnika u prvih pet mjeseci ove godine.
Agencija za statistiku BiH
"Mostarska Zračna luka posluje u bitno drugačijim okolnostima od ostalih zračnih luka u Federaciji BiH i zahtijeva dodatna ulaganja kako bi se ostvarila puni potencijal", kazao je federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić.
Koje su to "bitno drugačije okolnosti" nije razjašnjeno. Posebice nejasna postaje ova tvrdnja ukoliko se uzme u obzir kapacitet i snaga ljetne sezone u BiH i susjednoj Republici Hrvatskoj.
Redovne linije, dvije godine nakon pojave koronavirusa, nisu zaživjele na ovoj zračnoj luci. Posljednji pokušaj uspostavljanja jedne s Dizeldorfom propao je zbog malog interesa putnika.
"Potrebno je napraviti određenu studiju, a već je napravljeno njih nekoliko, međutim treba ih ažurirati uz pomoć organizacija kao što je USAID", kazao je Vjekoslav Domljan, rektor SSST-a Sarajevo. "Oni su to radili za Prištinski aerodrom, onda je organiziran tender na koji se prijavilo niz kompanija, što je dobio jedan konzorcij francusko - turski. Sada Prištinska luka ima preko dva miliona putnika godišnje."
