Posljednjih sedmica, tržište je preplavljeno vijestima o novim trgovinskim sporazumima i promjenama carinskih stopa, ostavljajući investitore zbunjenim u vezi s tim koje su stope trenutno na snazi, koje su zemlje postigle sporazume s kojim zemljama, a koje su još uvijek u pregovorima.
Također, pažnju privlači ročište Vrhovnog suda zakazano za srijedu, koje bi moglo imati značajne implikacije na buduću trgovinsku politiku SAD-a. Ročište dolazi nakon što je savezni apelacioni sud presudio da su Trumpove carine nezakonite, šaljući slučaj najvišem sudu u zemlji.
Evo pregleda ključnih informacija koje treba da znate o najnovijim vijestima i trenutnom stanju carina.
Spor između Trumpa i Vrhovnog suda u vezi s ovlastima za uvođenje carina
Vrhovni sud razmatra žalbu Trumpove administracije nakon što su niži sudovi presudili da je Trump prekoračio svoje ovlasti da uvede sveobuhvatne carine prema saveznom zakonu osmišljenom za rješavanje vanrednih situacija. Presuda koja bi osporila Trumpovo korištenje Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama iz 1977. godine (IEEPA) mogla bi ga lišiti jednog od njegovih ključnih alata za brzo uvođenje globalnih carina.
Trump je prvi predsjednik SAD-a koji se poziva na zakon, koji je obično rezerviran za uvođenje ekonomskih sankcija neprijateljskim zemljama, da bi uveo carine. IEEPA daje predsjedniku široke ovlasti nad ekonomskim transakcijama u slučaju nacionalne vanredne situacije. U ovom slučaju, Trump je proglasio američki trgovinski deficit od 1,2 biliona dolara u 2024. godini nacionalnom krizom, uprkos činjenici da SAD svake godine od 1975. godine ima trgovinski deficit, i naveo epidemiju predoziranja opioidnim lijekom protiv bolova fentanilom.
Gdje su trenutne carinske stope
Carinske stope su ove godine dostigle najviši nivo u više od pola vijeka. Nakon što su nekada prelazile 28 procenata, niz bilateralnih sporazuma, uključujući djelimični sporazum s Kinom, smanjio je efektivnu globalnu stopu na oko 15 procenata. Trenutno se nivoi stabiliziraju, s blagim trendom pada vođenim smanjenjem trgovinskih tenzija i selektivnim smanjenjem carina u strateškim sektorima. Ova dinamika odražava novi pravac američke trgovinske politike: kombinaciju visokih zaštitnih barijera i ciljane liberalizacije prema zemljama koje su spremne napraviti recipročne ustupke u pogledu investicija i pristupa sirovinama.
Sporazum s EU donio je privremeno smanjenje carina na evropski izvoz, uz obavezu većih investicija evropskih kompanija u SAD, dok je sporazum s Japanom ublažio pritisak na automobilski sektor i podstakao japanska ulaganja u američku proizvodnju.
Najnoviji pozitivan razvoj događaja dolazi iz odnosa s Kinom, gdje je postignut djelimični sporazum o rijetkim zemnim metalima i strateškim sirovinama. To je otvorilo put smanjenju carina na određene industrijske inpute, što Washington vidi kao neophodan korak za stabilizaciju lanaca snabdijevanja u sektorima čipova, baterija i zelenih tehnologija.
Indija, koja trenutno ima veće carine čak i od Kine zbog uvoza ruskih energetskih proizvoda, dobila je djelimično olakšanje na američki izvoz tehnologije i industrijskih proizvoda, uz istovremeni pritisak da se smanje prepreke za strateška ulaganja, kao i uvoz energije iz Rusije.
Ovakvi potezi pokazuju da se trgovinska politika SAD-a sve više oslanja na koncept selektivne liberalizacije. Visoke carine ostaju sredstvo pritiska, ali se koriste i za izgradnju strateških partnerstava i osiguravanje pristupa ključnim resursima.
Vrhovni sud vrlo vjerovatno neće moći zaustaviti Trumpove carine
Očekuje se da će saslušanje Vrhovnog suda o Trumpovim carinama zasnovanim na IEEPA biti ključni pokazatelj ograničenja predsjednikove moći da kreira trgovinsku politiku. Konzervativna većina Suda trenutno se naginje ka podršci administraciji, ali neke sudije bi mogle osporiti široku upotrebu ovlasti.
Ako Sud potvrdi carine, Trumpova administracija zadržava slobodu da nametne slične mjere i jača svoju pregovaračku poziciju u bilateralnim sporazumima. Ako Sud poništi carine zasnovane na IEEPA, administracija će vjerovatno preći na druge pravne osnove.
Dakle, uprkos svim pričama o ukidanju carina i vraćanju na stare načine, Trumpove carine ostaju centralno sredstvo američke trgovinske politike, bez obzira na odluku Vrhovnog suda. Prema riječima ministra finansija Scotta Bessenta, čak i ako sud poništi carine zasnovane na IEEPA, administracija će jednostavno preći na druge pravne osnove. Među njima su Član 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji dozvoljava uvođenje carina od 15 procenata tokom 150 dana radi rješavanja trgovinskih neravnoteža, i Član 338 Zakona o carinama iz 1930. godine, koji dozvoljava carine do 50 procenata zemljama koje diskriminiraju američku trgovinu.
Dakle, jasno je da ova administracija vidi carine kao kamen temeljac svoje ekonomske politike i, imajući to u vidu, kompanije i industrije moraju prilagoditi svoje planove u skladu s tim.
.webp){kind=icon}
