Predsjednik SAD-a Donald Trump mogao bi tokom siječnja saznati hoće li Vrhovni sud poništiti ključni dio njegove carinske kampanje. Sud razmatra može li Trump koristiti izvanredni zakon koji se ranije nikada nije primjenjivao za uvođenje uvoznih poreza, a odluka bi mogla biti uključena u nadolazeću objavu mišljenja o neodređenim predmetima.
Niži sudovi već su presudili da je Trump prekoračio svoje ovlasti pozivajući se na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima iz 1977. (IEEPA) kako bi opravdao svoje opsežne "recipročne" carine usmjerene na američke trgovinske partnere, kao i zasebne namete protiv Kine, Kanade i Meksika.
IEEPA carine ostale su na snazi dok se pravni postupci nastavljaju. Ako se Vrhovni sud složi da su te mjere nezakonite, veliki dio nameta koje je Trump dosad uveo u svom drugom mandatu mogao bi pasti u vodu, a država bi se mogla suočiti s obvezom povrata desetaka milijardi dolara.
Ipak, postoje i drugi načini na koje bi se njegova carinska politika mogla nastaviti. Iako Ustav daje Kongresu ovlast uvođenja poreza i carina, zakonodavci su dio tih ovlasti delegirali izvršnoj vlasti kroz niz zakona. Ti zakoni Trumpu daju najmanje pet rezervnih opcija za uvođenje carina na različite načine. Općenito, te alternative imaju više ograničenja i proceduralnih zahtjeva, što znači manju slobodu da se carine uvedu gotovo odmah i da se stope postave koliko god visoko želi.
Bloomberg Mercury
Odjeljak 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962.
Što dopušta:
Odjeljak 232 daje predsjedniku ovlast da carinama regulira uvoz robe iz razloga nacionalne sigurnosti. Ne postoji gornja granica visine carina niti njihova trajanja.
Ograničenja:
Carine se ne mogu uvesti odmah. Predsjednik može djelovati tek nakon što Ministarstvo trgovine provede istragu i utvrdi da uvoz tih proizvoda prijeti narušavanju nacionalne sigurnosti. Nakon pokretanja istrage, ministar trgovine mora predsjedniku dostaviti izvješće u roku od 270 dana.
Za razliku od općih carina koje je Trump uveo koristeći IEEPA, Odjeljak 232 namijenjen je primjeni na uvoz u pojedinim sektorima, a ne iz cijelih država.
Trenutačna primjena:
Trump je 2018., tijekom prvog mandata, koristio Odjeljak 232 za uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija. Po povratku u Bijelu kuću ponovno se usredotočio na ta dva industrijska metala, oslanjajući se na nalaze istraga iz 2018. kako bi uveo carine od 50%. Također je uveo namete na uvoz automobila i autodijelova na temelju zaključaka istrage prema Odjeljku 232 dovršene 2019.
Ostala strana roba na koju je u drugom mandatu primijenio carine prema Odjeljku 232 uključuje poluproizvode i tzv. derivativne proizvode od bakra. Još bi se sektora moglo suočiti s takvim mjerama jer Ministarstvo trgovine ima više otvorenih istraga.
Odjeljak 201 Zakona o trgovini iz 1974.
Što dopušta:
Odjeljak 201 ovlašćuje predsjednika da uvede carine ako porast uvoza uzrokuje ili prijeti ozbiljnom štetom američkim proizvođačima.
Ograničenja:
Ni ove carine ne mogu se uvesti odmah. Američka međunarodna trgovinska komisija (ITC) mora prvo provesti istragu i ima 180 dana od podnošenja zahtjeva da predsjedniku dostavi izvješće. Za razliku od istraga prema Odjeljku 232, ITC mora održati javna saslušanja i prikupljati javne komentare. Odjeljak 201 također je usmjeren na razinu industrije, a ne na širok porez na sav uvoz iz neke zemlje.
Carine su ograničene na najviše 50% iznad postojećih stopa. Mogu se uvesti na početno razdoblje od četiri godine i produljiti do najviše osam godina. Ako su na snazi dulje od godinu dana, moraju se postupno smanjivati u redovitim intervalima.
Trenutačna primjena:
Trump je 2018. koristio Odjeljak 201 za uvođenje carina na uvoz solarnih ćelija i modula, kao i kućanskih perilica rublja. Carine na solare produljio je i izmijenio predsjednik Joe Biden, dok su carine na perilice istekle 2023.
Odjeljak 301 Zakona o trgovini iz 1974.
Što dopušta:
Odjeljak 301 omogućuje Uredu američkog trgovinskog predstavnika (USTR), pod vodstvom predsjednika, da uvede carine kao odgovor na trgovinske mjere drugih država koje se smatraju diskriminatornima prema američkim poduzećima ili kršenjem prava SAD-a prema međunarodnim trgovinskim sporazumima. Ne postoji ograničenje visine carina.
Ograničenja:
Ni ovaj put ne omogućuje trenutačno uvođenje carina jer USTR mora prvo provesti istragu. Agencija je uglavnom dužna zatražiti konzultacije s vladom države čije se prakse ispituju te prikupiti javne komentare, što može dovesti do javnih saslušanja.
Carine automatski prestaju nakon četiri godine ako USTR ne primi zahtjev za njihovo produljenje, u kojem slučaju se mogu produžiti.
Istrage prema Odjeljku 301 fokusiraju se na jednu državu, ali USTR može paralelno razmatrati zajednički problem koji se odnosi na više država. To je učinio u Trumpovu prvom mandatu, ispitujući poreze na digitalne usluge u 11 jurisdikcija, uključujući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Trenutačna primjena:
Prva Trumpova administracija koristila je Odjeljak 301 za uvođenje carina na uvoz iz Kine u vrijednosti stotina milijardi dolara 2018., nakon istrage kineskih politika o prijenosu tehnologije, intelektualnom vlasništvu i inovacijama. Tijekom Bidenova mandata carine prema Odjeljku 301 povećane su na određene kineske proizvode, uključujući električna vozila.
U srpnju 2025. USTR je pokrenuo istragu prema Odjeljku 301 protiv Brazila, ispitujući trgovinsku i politiku intelektualnog vlasništva te zemlje, prakse krčenja šuma i pristup tržištu etanola. Dok je istraga trajala, Trump je početkom kolovoza, koristeći IEEPA, uveo dodatnu carinu od 40% na mnoge uvozne proizvode iz Brazila.
Odjeljak 122 Zakona o trgovini iz 1974.
Što dopušta:
Odjeljak 122 daje predsjedniku mogućnost uvođenja carina radi rješavanja „temeljnih međunarodnih problema plaćanja”. Ne mora čekati da savezna agencija provede istragu prije uvođenja carina.
Ograničenja:
Uvjeti za korištenje ovlasti iz Odjeljka 122 su ispravljanje „velikih i ozbiljnih” deficita platne bilance SAD-a, pomoć u ispravljanju međunarodne neravnoteže platne bilance ili sprječavanje „neposredne i značajne” deprecijacije dolara.
Carine su ograničene na 15% i mogu se primjenjivati najviše 150 dana. Za dulje trajanje potrebna je suglasnost Kongresa.
Trenutačna primjena:
Odjeljak 122 nikada prije nije korišten. U odgovoru na pravne izazove Trumpovoj uporabi IEEPA koje je pokrenulo pet malih poduzeća i državni odvjetnici 12 saveznih država, Američki sud za međunarodnu trgovinu istaknuo je da bi, ako je Trump želio uvesti carine radi smanjenja trgovinskih deficita, to spadalo u djelokrug Odjeljka 122, a ne IEEPA.
Odjeljak 338 Smoot Hawleyjeva carinskog zakona iz 1930.
Što dopušta:
Ova odredba iz doba Velike depresije daje predsjedniku ovlast da uvede carine na uvoz iz država „kad god utvrdi kao činjenicu” da te zemlje nameću nerazumne troškove ili ograničenja, ili se bave diskriminatornim ponašanjem prema američkoj trgovini.
Ne postoji preduvjet da savezna agencija provede istragu prije nego što predsjednik primijeni carine.
Ograničenja:
Carine prema Odjeljku 338 ograničene su na 50%.
Trenutačna primjena:
Odjeljak 338 nikada prije nije korišten za uvođenje carina. Kad bi se Trump oslonio na tu odredbu, takav presedan mogao bi potaknuti pravne izazove. Mogućnost da bi Trump posegnuo za Odjeljkom 338 uznemirila je neke demokrate u Zastupničkom domu, pa je pet zastupnika u ožujku podnijelo rezoluciju za ukidanje tog dijela zakona iz 1930.
Referentna polica
Bloomberg Geoeconomics objašnjava što je na kocki u odluci Vrhovnog suda.
Bloomberg Big Take analizira kako više od 1.000 tvrtki tuži Trumpovu administraciju zbog carina.
Kongresna istraživačka služba u travanjskom izvješću ispitala je ovlasti Kongresa i predsjednika u pogledu uvođenja uvoznih carina.
.webp){kind=icon}
