Preuzimanje Addika i geopolitičke napetosti obilježili tjedan na tržištima kapitala

U tjednu iza nas u središtu pozornosti ulagača na regionalnim tržištima kapitala našao se bankarski sektor, točnije borba za preuzimanje Addiko banke. Dok regionalne berze pokazuju neujednačene rezultate, na globalnoj sceni prevladava oprez zbog geopolitičkih napetosti koje utječu na cijene nafte i zlata.

O ključnim događajima i očekivanjima za nadolazeći tjedan za Bloomberg Adria TV-u govori Silvana Milić, analitičarka korporativnih financija Bloomberg Adrije.

Austrijanci dobili podršku uprave Addiko banke

Priča o preuzimanju Addiko banke ponovno je u fokusu, s dva ključna ponuđača u igri: austrijskim Raiffeisen Bank Internationalom (RBI) i slovenskom Novom Ljubljanskom bankom (NLB). Uprava i Nadzorni odbor Addiko banke otvoreno su podržali ponudu austrijskog RBI-ja. Kao ključni nedostatak ponude NLB-a naveli su regulatorne prepreke s kojima se slovenska banka suočava u Hrvatskoj.

"Ovakva poruka iz Uprave daje vjetar u leđa austrijskom ponuditelju", ističe Milić. Ipak, konačna odluka ostaje na dioničarima, koji svoj stav trebaju iskazati do 22. srpnja. Prag za preuzimanje postavljen je na 75 posto, no postoji mogućnost da se spusti na 50 posto. Zanimljivo je, dodaje Milić, da ova vijest nije izazvala značajnije reakcije na Ljubljanskoj berzi, gdje se dionicom NLB-a trgovalo stabilno, uz tek neznatan cjenovni pad.

Što je obilježilo berzovni tjedan?

Na Zagrebačkoj berzi pažnju je privukla Tokić grupa, relativno nova kompanija na tržištu. Nedugo nakon uspješnog inicijalnog javnog izlaska na berzu prošle godine, uprava je donijela odluku o pokretanju programa otkupa vlastitih dionica. Iako se radi o relativno malom postotku, od oko jedan posto vrijednosti kompanije, ovaj potez je, kaže Milić, neobičan jer dolazi vrlo brzo nakon uvrštenja.

"To šalje poruku da kompanija smatra da je dionica podcijenjena", objašnjava i dodaje kako se odluka ipak smatra razumnom s obzirom na to da je trenutna cijena dionice na berzi oko 20 posto niža od cijene po kojoj je uvrštena nakon IPO-a.

Analiza regionalnih indeksa pokazuje neujednačenost. Pozitivan tjedan imale su Zagrebačka i banjalučka berza, dok su slovenska, sarajevska i makedonska zabilježile pad. "Ono što je tu zanimljivo za primijetiti jest da dionice koje su u Europskoj uniji, odnosno slovensko i hrvatsko tržište, imaju značajne pozitivne pomake", dodala je Milić.

Globalna kretanja: Zlato posustalo, nafta u minusu

Na svjetskoj razini, ulagači i dalje pozorno prate zbivanja u Perzijskom zaljevu, što se izravno odražava na cijenu nafte. Tjedan je završila u minusu, s cijenom teksaške nafte (WTI) na razini od 88 dolara po barelu, dok se Brent zadržao na 93 dolara.

Cijena zlata također je posustala nakon što je dosegnula rekordne razine netom prije eskalacije na Bliskom istoku. Pad više nije vidljiv samo na tjednoj ili mjesečnoj razini, već je na tromjesečnoj razini dosegnuo gotovo 15 posto. "Za očekivati je da se povrati potražnja za zlatom ukoliko se stabilizira situacija na Bliskom istoku. U protivnom, imat ćemo ovako neodlučne investitore", prognozira Milić.

U fokusu globalnih investitora ponovno su i dionice tehnoloških divova, takozvanih Magnificent Seven. Očekuje se da će, uz dobre poslovne rezultate i smirivanje geopolitičkih tenzija, upravo te kompanije nastaviti biti nositelji rasta na tržištima. Sljedeći tjedan donosi važne ekonomske objave: preliminarne podatke o inflaciji za zemlje Europske unije te izvješća s američkog tržišta rada, koji će zasigurno usmjeriti daljnja kretanja na berzama.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.