Trumpove carine Brazilu prijete globalnim tržištima: Udari na kafu, naftu, čelik i govedinu

Neočekivani potez predsjednika Donalda Trumpa da zaprijeti carinom od 50 posto na uvoz iz Brazila mogao bi uzdrmati globalna tržišta sirovina i poremetiti trgovinske tokove, od mesa do kafe.

Sjedinjene Američke Države su drugi najveći trgovinski partner Brazila, odmah iza Kine. Iako se dvije zemlje direktno takmiče na pojedinim tržištima, poput kukuruza i pamuka, Brazil, poljoprivredna sila, izvozi i tropske proizvode poput kafe, koji se ne mogu uzgajati na tlu SAD-a.

Brazil je u posljednje vrijeme povećao izvoz govedine kako bi zadovoljio rastuću potražnju u SAD-u, a istovremeno je i ključni dobavljač drvne mase, koja se koristi za proizvodnju, od knjiga do toalet papira. To podstiče nadu da bi pojedini sektori mogli biti izuzeti iz režima carina.

Ipak, snaga Brazila u oblasti sirovina daje mu određeni manevarski prostor – zemlja bi mogla ublažiti negativan utjecaj preusmjeravanjem izvoza ka drugim kupcima.

"Vjerovatno je da će se ti proizvodi morati preusmjeriti", kaže Marcos Fava Neves, profesor s Univerziteta u Sao Paulu. "Govedina se već izvozi na mnoga tržišta, soka od narandže nema dovoljno, a i nestašica je kafe".

Kafa

SAD je tokom 2024. godine uvezao kafu iz Brazila u vrijednosti od skoro dvije milijarde dolara, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. Pošiljke iz Brazila čine oko 30 posto ukupne potrošnje kafe u SAD-u, navodi brazilsko udruženje izvoznika kafe Cecafé.

"To je gubitak za naše kompanije, a za američke potrošače to znači veće troškove i veću inflaciju", izjavio je Marcos Matos, izvršni direktor Cecaféa.

Brazil je najveći svjetski proizvođač kvalitetne arabike, sorte kafe koju preferiraju kompanije poput Starbucksa i većine specijaliziranih kafeterija. Cijene ove vrste kafe već su naglo porasle tokom protekle godine, zbog loših vremenskih uslova u Brazilu koji su ugrozili snabdijevanje.

Uvođenje carina na brazilsku kafu moglo bi dovesti do značajnog rasta cijena, izjavio je Giuseppe Lavazza, predsjednik italijanske pržionice Lavazza, u razgovoru za Bloomberg televiziju.

Bloomberg Mercury

Govedina

Američki proizvođači mesa, koji se suočavaju s najmanjim stočnim fondom u SAD još od 50-ih, sve više se oslanjaju na snabdijevanje iz zemalja poput Brazila. Potražnja također raste jer potrošači koji koriste lijekove za mršavljenje traže hranu bogatu proteinima. Tokom 2024. godine, u SAD je iz Brazila uvezeno govedine u vrijednosti od oko 1,4 milijarde dolara, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede.

Očekuje se da će brazilski proizvođači preusmjeriti isporuke, a mesna industrija Minerva SA navodi da tržište SAD-a može snabdijevati i iz svojih pogona u Argentini, Paragvaju, Urugvaju i Australiji. Ipak, Brazilsko udruženje izvoznika mesa upozorava na rizike po "globalno snabdijevanje i sigurnost hrane" i poziva na više dijaloga između dviju zemalja.

Nafta

Izvoz sirove nafte iz Brazila prvi put je prošle godine nadmašio sve druge kategorije izvoza najveće ekonomije Latinske Amerike, a pošiljke nafte i derivata u SAD-u iznosile su 7,6 milijardi dolara tokom 2024.

Brazilska naftna asocijacija IBP saopćila je da najava uvođenja carina "unosi neizvjesnost u sektor nafte i gasa, koji danas čini 17 posto industrijskog BDP-a Brazila i zapošljava 1,6 miliona ljudi direktno i indirektno u zemlji".

Ipak, analitičari smatraju da ne postoji značajan strukturni rizik za proizvodnju, s obzirom na sposobnost Brazila da preusmjeri izvoz.

"Brazil ima kapacitet da preusmjeri isporuke koje trenutno šalje u SAD ka rafinerijama u Aziji (Kina, Indija), Evropi ili na Bliskom istoku, koje zahtijevaju laku, niskosumpornu naftu kakva se proizvodi u nalazištima na velikim dubinama, ispod soli", napisali su analitičari BTG Pactuala, koje predvodi Luiz Carvalho, u izvještaju klijentima.

Također se procjenjuje da će utjecaj na državnu naftnu kompaniju Petrobras biti ograničen, jer većinu svoje sirove nafte izvozi u Kinu.

Depositphots

Sok od narandže

Brazil učestvuje sa oko 70 posto u svjetskom izvozu soka od narandže i zauzima sve važnije mjesto u snabdijevanju SAD-s, naročito otkako se bolest citrusnog zelenila proširila po plantažama u Floridi. Iako ista bolest pogađa i neka područja Brazila, sjeveroistočni dio zemlje je uglavnom ostao pošteđen i proširuje proizvodnju. Terminski ugovori za sok od narandže porasli su u četvrtak za čak šest posto, dostigavši najviši nivo u gotovo mjesec dana.

Nova carina bi bila znatno viša od postojeće, koja iznosi 415 dolara po toni za pošiljke brazilskog soka, što bi predstavljalo naplatu u visini od preko 70 posto vrijednosti proizvoda, saopćilo je industrijsko udruženje CitrusBR. To bi, prema riječima izvršnog direktora Ibiapaba Netto, učinilo isporuke "neisplativim".

"Sada moramo ubrzati proizvodnju kako bismo što prije otpremili narudžbe koje još imamo, prije nego što carine stupe na snagu", rekao je Bryan Souza, direktor globalnih operacija kompanije Sumo Brasil, koja proizvodi koncentrirani zamrznuti sok od narandže.

Etanol

Brazil uveliko proširuje kapacitete za preradu kukuruza i šećerne trske u etanol, biogorivo koje se često miješa s benzinom. SAD predstavljaju ključno tržište, pri čemu podsticaji u Kaliforniji za goriva s niskim emisijama ugljika doprinose tome da je prošle godine izvezeno oko 300 miliona litara etanola. Rizik od kontramjera mogao bi ograničiti i izvoz američkog etanola ka Brazilu i dodatno zaoštriti ponudu na tržištu Južne Amerike ove godine, kaže Bruno Lima, direktor za robnu trgovinu u kompaniji StoneX.

Celuloza i papir

Brazil je sjedište kompanije Suzano SA, najvećeg svjetskog izvoznika celuloze, koja se koristi za proizvodnju proizvoda poput toalet-papira. Celuloza je četvrti najveći brazilski poljoprivredni izvoz u SAD, a papir i šperploča također spadaju među glavne izvozne proizvode, prema podacima Ministarstva poljoprivrede i stočarstva Brazila. Generalni direktor kompanije Suzano João Alberto de Abreu izjavio je u maju da troškove carina, koje su tada iznosile 10 posto, prebacuju na američke kupce. Prema navodima analitičara banke Citi Gabriela Barre, Suzano je najizloženiji carinama među brazilskim proizvođačima sirovina, s obzirom na to da oko 15 posto prihoda kompanije dolazi iz SAD-a.

Depositphotos

Šećer

Iako je većina šećera u SAD-u tradicionalno potjecala iz domaće proizvodnje ili iz Meksika, uvoz iz Brazila, najvećeg svjetskog proizvođača šećera, posljednjih godina bilježi snažan rast. SAD je u 2024. godini iz Brazila uvezao rekordnu količinu šećera, koja je premašila milion metričkih tona, prema podacima USDA.

SAD ograničava količinu šećera koja može da se uveze uz niske carinske stope, a za fiskalnu 2025. godinu Brazilu je dodijeljeno oko 14 posto te kvote. Dodatne pošiljke iz Brazila, koje podliježu višim dažbinama, do kraja maja dostigle su više od 265.000 tona, rekao je Mike McDougall, analitičar u kompaniji McDougall Global View.

Čelik

Brazilska industrija čelika ne očekuje direktan utjecaj Trumpovih najavljenih carina, budući da je ovaj sektor već bio obuhvaćen istom stopom u okviru Sekcije 232 Zakona o trgovinskom proširenju, izjavio je Marco Polo de Mello Lopes, izvršni direktor industrijskog udruženja Aço Brasil.

Ipak, ovaj potez bi mogao narušiti odnose između Brazila i SAD-a i dodatno otežati ponovno uspostavljanje pregovora o trgovini čelikom, koji bi mogli uključivati i izvozna ograničenja na poluproizvode, rekao je Lopes. Brazilske čeličane su prošle godine proizvele oko 60 posto svih čeličnih poluproizvoda (slabova) koje je SAD uvezao za potrebe svoje industrije.

Akcije rudarskih i kompanija čelika zabilježile su rast na berzi u Sao Paulu, zahvaljujući očekivanjima da će više cijene sirovina i ograničena izloženost tržištu SAD-a pomoći tim firmama da ublaže negativne efekte carina.

(Uz pomoć Fernanda Travaglinija, Nathana Rissera, Michaela Hirtzera, Beatriz Reis, Barbare Nascimento i Lede Alvim)