OPEC+ se dogovorio o novom povećanju proizvodnje u junu, ubrzavajući obnovu ponude drugi mjesec zaredom, dok lideri grupe pokušavaju da kazne članice koje prekomjerno proizvode, u sklopu promene strategije koja je već dovela do naglog pada cijena sirove nafte.
Ključne zemlje predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom saglasile su se u subotu da sljedećeg mjeseca dodaju 411.000 barela dnevno, rekli su delegati, tražeći da ostanu anonimni jer su razgovarali o povjerljivim informacijama. Ovo povećanje je u skladu sa prošlomjesečnim povećanjem, kada je grupa iznenada odlučila da vrati trostruko veću količinu nego što je bilo planirano za maj.
Trgovci sirovom naftom već su očekivali veliko povećanje nakon što je Saudijska Arabija posljednjih nedelja signalizirala da je spremna da prihvati produžen period niskih cijena nafte. Ipak, ovo predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na dosadašnju poziciju kartela koji je godinama branio cijene nafte, što otvara pitanja o budućnosti saveza i podstiče spekulacije o mogućem jcenovnom ratu.
Delegati iz OPEC+ naveli su da je do promjene strategije došlo jer su Saudijci izgubili strpljenje zbog prekomjerne proizvodnje članica poput Kazahstana i Iraka, pa su odlučili da ih finansijski "izmore" padom cijena.
"OPEC+ je upravo bacio bombu na tržište nafte", rekao je Jorge Leon, analitičar u Rystad Energy A/S i bivši zaposleni u sekretarijatu OPEC-a. "Ovim potezom Saudijska Arabija pokušava da kazni nepoštovanje dogovora, naročito od strane Kazahstana, ali i da se dodvori predsjedniku Trumpu koji traži niže cijene nafte."
Rijad nastoji da ojača veze sa predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, koji ovog mjeseca dolazi u posjetu Bliskom istoku i koji je pozvao Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da smanji troškove goriva. Trump ujedno vodi napete pregovore o nuklearnom sporazumu sa političkim protivnikom Rijada i članicom OPEC-a, Iranom.
Cijena nafte se u petak u Londonu kretala oko 61 dolar po barelu, blizu najnižeg nivoa u posljednje četiri godine, jer je zaokret Saudijske Arabije dodatno podstakao strahove izazvane Trumpovim trgovinskim udarom carinama protiv Kine, najvećeg uvoznika nafte na svijetu, i drugih velikih ekonomija. Čak i prije nego što je OPEC+ počeo da povećava proizvodnju, tržište nafte se već suočavalo sa viškom u 2025. godini zbog usporavanja kineske potražnje i obilne ponude iz SAD.
Bloomberg
Pad cijena predstavlja pretnju za naftne kompanije, uključujući i američke proizvođače iz škriljaca, koji su upozorili da neće moći da ispune Trumpov poziv da "buše, buše, buše" u cilju stvaranja nove ere američke energetske dominacije. Ovo takođe donosi bol i za članice OPEC+, uključujući i same Saudijce.
Kraljevstvo je već bilo primorano da smanji ulaganja u projekte koji su u srži plana ekonomskih reformi prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, poput futurističkog grada Neom. Međunarodni monetarni fond je prošle nedjelje smanjio prognozu za zemlje Bliskog istoka, procjenjujući da Rijadu treba cijena nafte viša od 90 dolara kako bi pokrio državne rashode.
Za sada, "znojenje", odnosno pritisak kroz niske cijene, nije imalo mnogo uspeha u reformisanju neodgovornih proizvođača unutar saveza.
Dok Irak pokazuje određeni trud da poštuje svoje ciljeve, isto se ne može reći za Kazahstan, koji je najdrastičniji prekršilac kvota i glavni predmet Rijadovog nezadovoljstva.
Kazahstan ima ograničen kapacitet da obuzda međunarodne naftne kompanije poput Chevron Corp. i Eni SpA, koje rade na projektima proširenja proizvodnih kapaciteta, a osobe upoznate sa situacijom ranije su rekle da zemlja od tih kompanija nije ni tražila da smanje proizvodnju. Podaci grupe pokazuju da je Astana u martu premašila svoju OPEC+ kvotu za ogromnih 422.000 barela dnevno.
Zaokret OPEC+ ka otvaranju slavina predstavlja oštro odstupanje od dosadašnjeg pristupa saudijskog ministra energetike, princa Abdulaziza bin Salmana, koji je tokom svog petogodišnjeg mandata uglavnom pozivao grupu na oprez. Ova strategija sada više liči na kratki rat koji je 2020. godine vodio protiv OPEC+ saučesnika Rusije.
Stav Moskve prema saudijskom zaokretu i dalje je nejasan. Predsjedniku Vladimiru Putinu i dalje su potrebni prihodi od nafte da bi finansirao svoj brutalan trogodišnji rat protiv susjedne Ukrajine, ali njegovi topliji odnosi sa Trumpom možda mu otvaraju mogućnost ublažavanja sankcija koje su zakočile rusku trgovinu naftom.
.webp){kind=icon}
