Tržište sirovina i uticaj predsjedničkih izbora u SAD-u

Tržište sirovina moglo bi da bude uzdrmano ishodom predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), koji su jedni od najizjednačenijih u savremenoj istoriji.

Samo nekoliko dana prije današnjeg Superutorka razlike između kandidata, potpredsjednice Kamale Harris i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, bile su na nacionalnom nivou, kao i u ključnim kolebljivim državama, u okviru statističke greške.

Neizvjesnost ishoda izbora ili čak osporavanje rezultata, što najavljuje Trump, moglo bi značajno uticati i na kretanje sirovina na svjetskim tržištima. Njihova tržišna cijena će, prema procjenama stručnjaka, ubuduće zavisiti i od energetske, odnosno ekološke politike pobjednika današnjih izbora.

 "Zlato poskupljuje skoro godinu dana" 

Zlato, kao vječito utočište za investitore, poskupljuje tokom cijele godine. Kretanja cijena nisu toliko rezultat neizvjesnog ishoda izbora, koliko neizvjesnosti zbog eskalacije geopolitičkih napetosti u brojnim kriznim žarištima širom svijeta. Tome treba dodati i monetarnu politiku američke centralne banke Fed, kao i očekivanja investitora da su finansijska tržišta zrela za značajniju korekciju cijena nadole. "Zlato poskupljuje skoro godinu dana zbog geopolitike, kupovine centralnih banaka i povećane potražnje država Brics", rekao je analitičar Acexa Tilen Šarlah za Bloomberg Adriju.

Plemeniti metal se smatra sigurnom investicijom tokom ekonomskih i geopolitičkih previranja, a njegova cijena obično najviše raste upravo u periodima niskih kamatnih stopa. Stoga će investitori, pored izbora, pažljivo pratiti ishod sastanka Feda u četvrtak, za koji se očekuje da će ponovo smanjiti referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena.

Šarlah pritom ističe važnost perioda nakon izbora, jer bi Trumpove najave o okončanju sukoba mogle dovesti do toga da "zlato izgubi zamah".

Postizborna neizvjesnost

Bloombergov indeks robnih tržišta, koji se sastoji od 24 različita fjučersa na različite sirovine, pokazuje da je zlato ove godine poraslo za 28 procenata. Treba napomenuti da se cijena zlata, nakon eskalacije regionalnog nasilja na Bliskom istoku krajem oktobra, najprije približila granici od 2.800 dolara za uncu od 31,1 gram, da bi se potom stabilizovala na nivou od 2.740 dolara, gdje ostaje već nekoliko dana pred izbore.

Pozitivan znak za poskupljenje plemenitih metala je i pad kursa dolara, budući da je indeks američke valute početkom sedmice izgubio približno pola procenta svoje vrijednosti, pokazuju podaci Bloomberga.

Posljedice neizvjesnog izbora ili tijesnog rezultata mogle bi produžiti proces brojanja glasova, čime bi proporcionalno rasla neizvjesnost na finansijskim i tržištima sirovina. Takav zaplet mogao bi dodatno podstaći rast cijene zlata, jer bi kašnjenja u brojanju glasova ili podjela rezultata u Predstavničkom domu i Senatu mogla podstaći sklonost ka sigurnim investicijama.

Pobjednik izbora obično je poznat u srijedu, ubrzo nakon šest sati ujutru po srednjoevropskom vremenu, kada se u SAD-u zatvore biračka mjesta na krajnjem zapadu. Ipak, u prošlosti je bilo izuzetaka. Godine 2000, George W. Bush je zvanično proglašen pobjednikom tek 12. decembra, nakon odluke Vrhovnog suda zbog spora oko prebrojanih glasova na Floridi.

Trumpova pobjeda, skuplje zlato?

Autori studije Svjetskog savjetodavnog tijela za zlato primjećuju da, istorijski gledano, izbori u slučaju da je pobjednik poznat po ustaljenom redu nemaju veći uticaj na cijenu zlata. S druge strane, ističu da ekonomska, fiskalna i monetarna politika buduće administracije imaju značajan uticaj na tržište sirovina.

Kako navode u časopisu The Economist, pobjeda republikanskog kandidata Trumpa uz masovne deportacije migrantskih radnika, smanjenje poreza za pravna lica, uz istovremeno povećanje deficita, povećanje carina do 60 procenata i pokušaje uticaja na nezavisnost monetarne politike Feda dodatno bi podstakla inflacione pritiske na američku ekonomiju. Njegova politika bi mogla "poljuljati temelje američkog blagostanja", naveli su. U tom slučaju, zlato bi moglo postati još privlačnija investicija za zaštitu vrijednosti imovine.

Trump: Energetska dominacija SAD-a

Neizvjestan ishod izbora u SAD-u do sada je imao i zanemarljiv uticaj na kretanje cijena nafte. Ona je mnogo više zavisna od određivanja kvota za proizvodnju najvećih izvoznika, a Šarlah dodaje i "makro okruženje, slabije pokazatelje, geopolitičke faktore, neusaglašenost sporazuma OPEC-a, kao i rekordno vađenje u SAD-u". Prema njegovom mišljenju, navedeno utiče na "cjenovne nivoe koje posmatramo skoro cijelu godinu", kada su se cijene nafte "odbile od podrške pri 68 dolara po barelu, koja se u prošlosti pokazala kao snažna podrška".

Pored toga, treba pomenuti i slabu potražnju najvećeg potrošača fosilnih goriva - Kine, gdje će članovi Stalnog odbora Narodne skupštine ovog vikenda otkriti moguće fiskalne podsticaje za postizanje petoprocentnog razvojnog cilja Narodne Republike.

Cijene nafte brent i WTI su se tako prošle nedjelje smanjile za približno četiri i tri procenta, izvještava Reuters, na što je uticala upravo pomenuta rekordna proizvodnja u SAD-u. Daljnji rast cijena u početku nedjelje izazvala je odluka kartela OPEC, koji je ponovo odgodio već više puta najavljivano povećanje kvota za proizvodnju, što ukazuje na hlađenje svjetske ekonomske aktivnosti.

Ipak, zanimljivo je kako će tržišta reagovati na pobjedu jednog ili drugog kandidata, s obzirom na to da zastupaju veoma različite stavove u oblasti energetike i ekološke politike. Trump, na primjer, podržava eksploataciju nafte putem hidrauličkog drobljenja, što označava kao unapređenje "energetske dominacije" SAD-a.

 

Republikanski kandidat na polju energetske politike takođe najavljuje brojne deregulacione mjere, koje bi trebalo da obustave ili čak ukinu klimatski program predsjednika Joea Bidena i uklone prepreke za proizvodnju energije.

"Odmah ću proglasiti vanredno stanje u zemlji kako bih postigao opsežno povećanje domaće proizvodnje energije", najavio je Trump u jednom od svojih predizbornih govora o energetskoj politici. "S ovim opsežnim ovlašćenjima ćemo proći kroz sve birokratske prepreke i brzo izdati dozvole za novo bušenje, nove gasovode, nove rafinerije, kao i nove elektrane i nuklearne reaktore", dodao je. "Njegova sklonost povećanom vađenju mogla bi uticati na veću potrošnju nafte", smatra Šarlah, dodajući da bi to moglo dovesti do poskupljenja.

U slučaju pobjede, vrlo je vjerovatno da će Trump pokušati da revidira obiman skup propisa o zaštiti životne sredine Bidnove administracije, što će dodatno uticati na sirovine. "Trump je više sklon smanjenju poreza i deregulaciji, što povećava očekivanja u vezi s ekonomskim rastom, posebno u sektorima kao što su nafta, odbrana i bankarstvo", dodaje Šarlah.

Haris: Nastavak Bidnove ekološke politike

Nasuprot tome, očekuje se da će demokratska potpredsjednica Haris nastaviti sprovođenje postavljene Bidnove politike zelenog prelaza američke ekonomije.

"Vjerovatno će nastaviti progresivnu fiskalnu politiku s većim naglaskom na javnu potrošnju i mogućim povećanjem poreza za korporacije i više prihode", smatra analitičar. Dodaje da bi to moglo izazvati neizvjesnost u nekim sektorima, kao što su finansije i energija, ali bi pomoglo drugim, kao što su obnovljiva energija i zdravstvo.

Njena pobjeda bi značila kontinuitet Bidnove politike smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte uz pomoć poreskih podsticaja za korišćenje energije iz obnovljivih izvora. Tako je demokratska administracija već najavila pooštravanje zakonodavstva na polju hvatanja i skladištenja ugljen-dioksida iz termoelektrana i elektrana na prirodni gas. Slično tome, Biden je u martu ove godine najavio strože propise o emisiji automobila s termalnim motorima, koji bi trebali da podstaknu proizvođače na proizvodnju električnih vozila. Šarlah povezuje zeleni zaokret Kamale Harris s povećanjem potražnje za robom povezanom sa zelenim tehnologijama, kao što su litijum i bakar.

Anna Mosby, analitičarka u S&P Global Commodity Insights, uprkos razlikama između kandidata, procjenjuje da bi pod Trumpom vjerovatno došlo do usporavanja smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte, ali "ne do promjene opšte usmjerene". S druge strane, Haris bi se, kako se očekuje, zalagala za strože propise o emisiji, ali bi je u proizvodnji nafte mogli uvjeriti "geopolitički, politički i ekonomski razlozi", smatraju u S&P.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar