.webp){kind=icon}
Cijena zlata u dolarima je nedavno probila sve takozvane psihološke barijere i kreće se oko najviše istorijske vrijednosti. Za uncu zlata od 31,1 gram mora se izdvojiti dobrih 2.660 dolara, što je za 30 odsto više nego na početku godine. Mnogi se pitaju može li cijena zlata da probije barijeru od 3.000 dolara po unci.
Na tržištu se desio gotovo cunami faktora koji je ubrzao cijene zlata. Pad dolara i smanjenje ključnih kamatnih stopa Federalnih rezervi (Fed) samo su dolili ulje na vatru. Varnicu su već zapalili geopolitički faktori, ekonomski rizici i snažna potražnja institucionalnih investitora.
|
Pet glavnih faktora za rast cijene zlata:
|
Centralne banke gomilaju zlato i smanjuju izloženost dolaru
Centralne banke smatraju zlato važnom investicijom, koju koriste kao skladište vrijednosti, rezervu likvidnosti i zaštitu od valutnog rizika. Nedavno je zlato takođe postalo poželjna imovina zemalja koje su podvrgnute finansijskim sankcijama i zamrzavanju imovine.
GOLDS:COM
GOLD SPOT $/OZ
2.651,88 USD
-11,35 -0,43%
vrijednost na početku trgovanja
2.663,45
posljednja zaključna vrijednost
2.663,23
promjena od početka godine
28,506335495254%
dnevni raspon
2.644,62 - 2.663,48
raspon u 52 nedjelje
1.810,51 - 2.685,58
Sjedinjene Američke Države (SAD) i članice evrozone drže više od 50 odsto ukupnih rezervi, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Banka za međunarodna poravnanja (engl. Bank for International Settlements - BIS) zajedno kontrolišu skoro devet odsto rezervi, pokazuju najnoviji podaci MMF-a. Najveće rezerve zlata imaju SAD, koje trenutno prelaze 8.100 tona, što je 23 odsto ukupnih svjetskih rezervi. Preostale zlatne rezerve podijeljene su među razvijenim zemljama, koje zajedno drže oko dvije trećine, dok tržišta u razvoju čine jednu trećinu. Prema posljednjim podacima, Rusija raspolaže sa sedam odsto svjetskih rezervi, što je više od 2.300 tona.
Zlato čini oko 18 odsto svih rezervi centralnih banaka i stalno raste posljednjih godina, dok udio američkog dolara u ukupnim svjetskim rezervama opada. U 2000. godini učešće dolara kao rezervne valute iznosilo je čak 71 odsto, dok trenutno pokriva samo solidnih 50 odsto. Podaci odražavaju napore pojedinih centralnih banaka da diverzifikuju svoje devizne rezerve, posebno u pravcu smanjenja iznosa dolara i akumulacije tradicionalnijih investicija, poput zlata.
Cijena zlata je obrnuto proporcionalna vrijednosti američkog dolara
Cijena zlata je uglavnom obrnuto proporcionalna vrijednosti američkog dolara, pošto je ovaj plemeniti metal denominovan u dolarima. Jednostavno rečeno - jači dolar snižava cijenu zlata, dok slabiji dolar podiže cijenu zlata zbog povećane tražnje, pošto se više zlata može kupiti kada je dolar slabiji.
Američki dolar je u značajnoj opadajućoj tendenciji od sredine ove godine, što je dalo podsticaj plemenitom metalu. Američki indeks DXY, koji prati snagu dolara u odnosu na korpu glavnih valuta, i dalje se nalazi na nivou psihološke podrške od 100 indeksnih poena, koji se u prošlosti više puta pokazao kao prelomna tačka. Pad ispod ovog nivoa mogao bi dati zlatu dodatni podsticaj. Zlato se često koristi kao zaštita od inflacije. Kako opšte cijene rastu, vrijednost dolara opada, a kako inflacija raste, raste i cijena zlata. Snažni inflatorni pritisci podržali su cijenu zlata, posebno u posljednje dvije godine.
Uprkos uvjerljivim razlozima za nastavak rasta, ključno je prepoznati da je tržište zlata, kao i sva finansijska tržišta, podložno volatilnosti i da je pod uticajem složene interakcije različitih faktora. Dok su izgledi za zlato u septembru izgledali pozitivno, promjena raspoloženja u domenu nekog od glavnih faktora takođe može promijeniti pravac kretanja cijena.
Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju mišljenja uredništva Bloomberg Adrije i njenih vlasnika.
