Europa je uspješno prevladala prvu zimu bez energetske opskrbe na kakvu je navikla godinama, no dužnosnici upozoravaju da, premda dolazi lakša ljetna sezona, situacija nije takva da bi se moglo prepustiti opuštanju.
Zasad su izblijedjeli strahovi od redukcija električne energije ili hladnih domova, a plinske rezerve su na višoj razini od uobičajene u ovo doba godine. Sada, međutim, nastupa razdoblje nadomještanja potrošenih rezervi i stanje iduće zime dosta će ovisiti o uspješnosti u tom naporu.
Više se Europska unija (EU) ne može oslanjati na velike količine ruskog plina kroz plinovode, a pritom njezini dužnosnici žele i da europske tvrtke prekinu s uvozom ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Prošlogodišnje okolnosti zasigurno su u glavama donositelja odluka. Svježa su sjećanja na valove vrućine, jednu od najgorih suša u povijesti, ispadanje iz pogona nuklearnih elektrana u Francuskoj i posvemašnju paniku zbog pada količina plina iz Rusije.
Cijene su plina od tada niže za više od 80 posto i prognoze zasad govore da u tom smislu nema prevelikog razloga za zabrinutost jer su dostupne količine dovoljne da se zalihe do kraja listopada vrate na ciljanu razinu od 90 posto.
No, ipak tržište nije posve opušteno jer postoje faktori koji mogu poremetiti planove.
"Dosta je još rizika prisutno", izjavio je Andrew Walker, potpredsjednik američke tvrtke Cheniere Energy koja je jedan od glavnih dobavljača LNG-a.
Glavni europski kupci LNG-a
EU je u proteklih 12 mjeseci nastojao povećati uvezene količine LNG-a, no sada na globalnom tržištu postoji ozbiljan konkurent koji također diže potražnju.
Kineska je potreba za plinom ove godine još uvijek nepoznanica, pa u procjeni Međunarodne agencije za energiju postoji razlika od 40 milijardi kubičnih metara plina između najviše i najniže količine LNG-a koju bi Kina mogla trebati ove godine. To je otprilike osam posto europske potražnje prošle godine.
Neki od analitičara smatraju da će rastuća domaća proizvodnja plina i rast uvoza plinovodima iz Rusije smanjiti kinesku potražnju za LNG-em. S druge pak strane, jedan od trgovaca Vitol Group smatra da bi jeftiniji LNG mogao privući interes manjih kupaca u Aziji.
Drugi je faktor rizika oporavak industrijske proizvodnje u EU čime se oporavlja i potražnja za plinom. Analize Goldman Sachsa i skandinavske banke SEB AB pokazuju da bi se cijena tog energenta mogla udvostručiti ako se industrijska potražnja vrati na ranije razine. Zasad se ne zna kakav će oporavak biti niti hoće li možda eventualne turbulencije u bankarskom sektoru na to utjecati.
Nadalje, pad cijena plina čini ga ponovno atraktivnim pogonskim gorivom za proizvodnju električne energije. Ove je godine u EU došlo do bitnog povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora, no plin ponovno počinje imati sve veću ulogu u odnosu na ugljen koji je bio važan prošle godine u trenucima snažnog skoka cijena plina.
Poteškoće s nuklearnim elektranama u Francuskoj pretvaraju se u jedan od većih rizika za moguću krizu iduću zimu. Veliki je broj reaktora bio izvan pogona prošle godine, pa je proizvodnja električne energije pala na najnižu razinu u 30 godina.
Tvrtka Electricite de France (EDF) pronašla je nove tehničke probleme u nuklearkama što je prouzročilo sporadični rast cijena energije tijekom ožujka. Zasad EDF nije najavio smanjenje proizvodnje iz nuklearnih elektrana ove godine, no bilo kakav poremećaj u tome smislu povećao bi potražnju za plinom. U ovome kontekstu ne pomažu ni štrajkovi koji pogađaju Francusku.
EU završava ovu zimu sa zalihama u plinskim skladištima iznad 50 posto
Sjećanja su također još svježa na probleme oko plovidbe Rajnom prošlog ljeta zbog velike suše koja je ograničila proizvodnju u hidroelektranama i nuklearnim elektranama. Klimatske promjene čine takve događaje sve vjerojatnijim.
Hidrološki balans u Alpama pokazuje najveći manjak od 2017. u ovo doba godine. Vrućine mogu povećati energetsku potražnju za rashlađivanje, a problemi u plovidbi Rajnom mogu ponovno poremetiti transport ugljena i naftnih proizvoda.
Konačno, ruski udio u potražnji za plinom u EU pao je krajem prošle godine na ispod 10 posto u odnosu na 40 posto u 2021. godini. Čak i ta mala količina stalno ostaje pod znakom pitanja.
Istodobno raste pritisak na europske tvrtke da prestanu i s uvozom ruskog LNG-a.
Uvoz iz Rusije predstavlja 14 posto ukupnog uvoza LNG-a u EU prošle godine i analitičar iz tvrtke Energy Aspects Leo Kabouche smatra da bi potpuno odustajanje od tih količina bilo izazovno nadomjestiti.
"Prošle smo godine imali nezabilježen slučaj volatilnosti cijena energije. Sada stvari izgledaju bolje, no još nismo probleme ostavili iza sebe. Ostajemo budni", rekao je Matthew Baldwin, zamjenik glavnog direktora Odjela za energetska pitanja u Europskoj komisiji.
.webp){kind=icon}
