.webp){kind=icon}
Hrvatska poljoprivreda ne bi trebala imati problema s nabavom umjetnog gnojiva osim ako baš ne dođe do nekog velikog globalnog poremećaja, rekla je za Bloomberg Adriju Zvjezdana Blažić iz konzultantske tvrtke Smarter, koja je posebno fokusirana na poljoprivredno-prehrambeni sektor.
"U Hrvatskoj će biti dovoljno umjetnog gnojiva, bilo od Petrokemije bilo iz uvoza, jer smo mi u tom smislu dosta vezani za Europsku uniju. Problem, naravno, jedino može biti ako baš dođe do nekog posebno velikog globalnog poremećaja. Vidjeli smo i prošle godine da je umjetnog gnojiva bilo iz uvoza, iako je Petrokemija obustavila proizvodnju", kazala je Blažić.
No, kako je rekla, umjetna gnojiva na globalnoj razini ostaju problem jer su ona jedan od većih rizika za proizvodnju i cijene hrane.
"Bez njih nema dovoljne količine hrane. Sada su cijene gnojiva nešto pale zbog pada cijena plina, no još uvijek su prilično visoke", rekla je.
Petrokemija je od početka ovoga mjeseca ponovno, ali tek djelomično, pokrenula proizvodnju, a još uvijek traje neizvjesnost u vezi s tim kada bi moglo završiti preuzimanje kutinskog proizvođača od turske tvrtke Yıldırım uslijed komplikacija koje su navodno vezane uz okolišnu dozvolu.
Inače, prema podacima Eurostata, poljoprivredna proizvodnja u EU-u je u 2020. potrošila 10 milijuna tona dušičnog gnojiva, a Hrvatska 99 tisuća tona. Kod fosfornog gnojiva brojka je 1,2 milijuna tona na razini EU-a i 15,4 tisuće tona u Hrvatskoj.
Licencirane fotografije/Petrokemija
"Količina gnojiva koju ćemo trebati i trošiti ovisit će o tome što kanimo proizvoditi", kaže Blažić.
Tu su dva faktora u igri. S jedne strane EU nastoji, u okviru politike zaštite okoliša, do 2030. godine smanjiti uporabu umjetnih gnojiva za 30 posto i povećati korištenje organskih gnojiva. Upitno je, prema mišljenju Blažić, hoće li se taj cilj ostvariti, jer se ne može nekom poljoprivrednom proizvođaču odrediti koje će gnojivo koristiti, i to ovisi o tržišnim uvjetima.
S druge pak strane, za hrvatsku je poljoprivredu veliki problem zemljišna politika, odnosno nedostatak kvalitetne komasacije poljoprivrednog zemljišta.
"Kada bismo to imali, mogla bi se dugoročnije planirati poljoprivredna proizvodnja", kaže Blažić.
