.webp){kind=icon}
Sredinom ožujka u Frankfurtu se održava međunarodna investicijska konferencija o geotermalnim izvorima i to bi mogla biti sjajna prigoda da Hrvatska predstavi potencijal za koji stručnjaci smatraju da bi se, i to prema trenutačnim konzervativnim procjenama, mogle izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage oko 1 GW.
Kako je najavljeno, vršitelj dužnosti predsjednika uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan trebao bi na panelu o geotermalnim tržištima predstaviti hrvatski potencijal, a među najavljenim sudionicima panela su i predstavnici Danske i Nizozemske s istom temom. Dakle, to je već prigoda za svojevrsno natjecanje u privlačenju investitora.
Hrvatski dio panonskog prostora se zapravo može promatrati kao geotermalna regija, a njezin se potencijal vidi u tome da je prosječna vrijednost geotermalnog gradijenta, odnosno rasta temperature s dubinom, 60 posto viša od europskog prosjeka.
"AZU kontinuirano procjenjuje područja pogodna za korištenje geotermalnih voda u energetske svrhe. Definirani su prostori za potrebe toplinarstva, odnosno prostori na kojima je dokazana temperatura geotermalne vode u ležištu ispod 100 stupnjeva celzija i prostori s višim temperaturama geotermalne vode koji su pogodni za proizvodnju električne energije. Na dosad identificiranim hrvatskim geotermalnim nalazištima mogle bi se izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage oko 1 GW", rekli su iz te agencije za Bloomberg Adriju.
U Hrvatskoj trenutačno postoji sedam eksploatacijskih polja geotermalne vode u energetske svrhe, a na jednom od njih se proizvodi električna energija. Riječ je o elektrani Velika Ciglena nedaleko od Bjelovara, čija je instalirana snaga 10 MW.
Na ostalim prostorima riječ je o korištenju geotermalne vode za potrebe toplinarstva, uključivo u poljoprivredne svrhe kao što je staklenički uzgoj rajčica.
No, to bi se u dogledno vrijeme moglo bitno promijeniti.
Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Naime, krajem prosinca AZU je objavio natječaje za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na šest istražnih prostora u četiri hrvatske županije. Ukupna površina tih istražnih prostora prelazi 200 četvornih kilometara, a prostire se kroz Međimursku, Koprivničko-križevačku, Podravsku i Osječko-baranjsku županiju.
"Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal. Temperatura geotermalne vode na svim lokacijama omogućava proizvodnju električne energije, a ukupan potencijal je oko 600 tisuća megavat-sati električne energije", objavljeno je u natječaju AZU-a.
Krajnji rok za podnošenje investicijskih prijava je 1. lipnja u podne, pa je tim više nastup na frankfurtskoj konferenciji gotovo pa ključan događaj da se skrene pozornost ulagača na priliku u Hrvatskoj.
Prema procjeni AZU-a, očekivana vrijednost investicija temeljem natječaja prelazi 400 milijuna eura.
Geotermalni projekti dio su i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) budući da Europska unija u okviru svojih inicijativa za istraživanje i razvoj financira projekte istraživanja geotermalnih tehnologija i korištenja topline dobivene iz geotermalnih izvora.
Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
"U sklopu tih programa potiče se i smanjenje troškova u istraživanju i bušenju tla prilikom ekstrakcije geotermalne energije budući da je trošak izgradnje infrastrukture za geotermalnu energiju vrlo visok. U tom smislu AZU je ovlaštena u ime Republike Hrvatske izvoditi i istražne radove na područjima od interesa te na taj način smanjiti rizik početnih ulaganja", kažu u toj agenciji.
U tom smislu u okviru NPOO-a izdvojeno je šest područja od interesa koji će se razvijati zajedno s lokalnim zajednicama, a za to su odobrena sredstva u vrijednosti od 30 milijuna eura namijenjenih za potvrđivanje geotermalnog potencijala, što podrazumijeva snimanje geofizičkih podataka i izradu dviju istražnih bušotina.
Jedan od tih istražnih projekata je u tijeku na području Velike Gorice.
"Ako rezultati prikupljanja podataka budu onakvi kakve očekujemo, AZU će krenuti u bušenje prve istražne bušotine koja u budućnosti Velikoj Gorici može omogućiti prelazak na čisti obnovljivi izvor grijanja po uzoru na gradove poput Minhena, Pariza ili Ženeve, gdje se upravo događaju slični projekti. Nakon Velike Gorice istražne aktivnosti kreću prema središnjoj i istočnoj Hrvatskoj", ističu u AZU-u.
