.webp){kind=icon}
Na vidiku je produljenje odluke o zabrani izvoza drvnih sortimenata, oblovine i peleta do kraja ožujka 2023. godine. Drvoprerađivači kažu da je domaće tržište 95 posto snabdjeveno te da bi ova odluka mogla ugroziti njihovo poslovanje. Cijena peleta po toni je u prosjeku 750 KM, dok neki proizvođači tonu prodaju za 920 KM. Zabrana izvoza nanosi stotine milijuna maraka štete.
Šteta koju je nanijela odluka Vijeća ministra BiH je u stotinama milijuna, rekao je za naš medij Goran Ivanović, predsjednik Udruženja proizvođača peleta BiH. Većina investicija koje dobiju proizvođači peleta dolaze iz BiH.
"Mi imamo proizvođače peleta koji su 90 posto izvozili svoj proizvod. Neki investitori su i pokrenuli porizvodnju pelta zbog izvoza. S druge strane imamo proizvođače peleta koji su svoj proizvod plasirali samo na domaće tržište", rekao je Ivanović. Razgovori i konsultacije sa članovima Vijeća ministra nikada nisu održani.
Pročitajte: Zabrana izvoza peleta produžena do kraja oktobra
Kako su izvijestili nakon sastanka ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staše Košarca s entitetskim dužnosnicima, zaključeno je kako je potrebno zabraniti izvoz peleta na duže vremensko razdoblje. Izvoz oblovine bi, pak, trebalo trajno zabraniti, smatraju iz državnog i entitetskih ministarstava u Bosni i Hercegovini.
"Svjedoci smo da proizvođači peleta imaju ignorantski odnos, odnosno da ne pokazuju socijalnu odgovornost prema stanovništvu", rekao je Košarac.
Najavljena su i ograničenja marži te određivanje najviše cijene peleta za domaće tržište.
Peleta trenutno ima u dovoljnim količinama, a cijena se stabilizirala na 750 KM po toni. Domaće tržište je 95 posto snabdjeveno. U Europi se otvaraju nova tržišta za izvoz nakon što je ruska invazija na Ukrajinu spriječila izvoz peleta iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Bez razgovora
Veliki je pritisak ulaznih troškova. Otežavajuća okolnost je i trenutno gubljenje tradicionalnih tržišta za izvoz, kao i nemogućnost pozicioniranja na europskom tržištu. Bh. proizvođači peleta kontaktirani su iz Francuske, Austrije, Njemačke i Danske, ali nisu u mogućnosti isporučiti pelet.
Foto: Drvosječa
Zbog zabrane izvoza potencijalni bh. izvoz peleta zamijenit će zapadni proizvođači.
"Opet se pojavljuje pelet iz Kanade, SAD-a i Brazila. Ne samo da ćemo izgubiti tradicionalna tržišta, nego ćemo izgubiti veliku šansu da privučemo nove investitore iz Europe", rekao je Ivanović. Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija su od prošle godine jako zainteresirane za bh. pelet.
Tradicionalni kupci su uplatili avanse prije zabrane i nije im isporučen pelet. Ivanović kaže kako će "tu netko podići tužbe."
Nedostatak sirovina
Razlog visokih cijena peleta leži i u nedostatku sirovina za pelet. Ivanović napominje da je samo 50 posto iskorištenost kapaciteta. Šumska gazdinstva nisu ispoštovala svoje ugovore, proizvođači se snalaze na razne načine od preprodavača do privatnih šuma.
"Mi da smo imali iskorištenost kapaciteta preko 70-80 posto, bilo bi dovoljno peleta po povoljnim cijenama za domaće i strano tržište", istakao je. Građanima treba pomoći, država i vlade mogu pronaći rješenje, ali treba pomoći i proizvođačima, rekao je.
"Ako nas dovedu pred svršen čin, ako produže odluku, ako ograniče cijene na granici rentabilnosti, mi ćemo biti prinuđeni da prekinemo proizvodnju i pokrenemo tužbu", ističe Ivanović.
Početkom kolovoza ove godine cijena jedne tone peleta u Bosni i Hercegovini kretala se oko 640 KM (327,33 eura). Nakon zabrane izvoza ta cijena pala je na 590 KM (301,75 eura) po toni. Međutim, rast cijena goriva, koje je ključno u drvoprerađivačkoj industriji, dolio je ulje na vatru te vratio cijene peleta na 640 KM.
Više na: Pelet u BiH uskoro 1.000 KM po toni, nestašica na EU tržištu
"Sada bi produljenje mjera imalo kontraefekte", rekao je Muhamed Helać, menadžer tvrtke "Drvosječa". "Produljenje mjere bi imalo katastrofalne posljedice po drvoprerađivače."
Problem koji još uvijek nije rješen tiče se javnih institucija i škola. Naime, jedna županija koja ima centraliziran sustav nabave peleta ni u jednoj školi nema peleta. Razlog je tenderska procedura i nestabilna cijena peleta koja se nije uklapala.
"Šest puta su otkazivali tender zbog neprirodno visoke cijene", kaže Helać.
Novo produljenje zabrane bi trajalo skoro do kraja grijne sezone.
Rekordan izvoz u Srbiju
Iako je zabran izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta na snazi od polovine lipnja 2022. godine, podaci Agencije za statistiku BiH (BHAS) pokazuju rekordan izvoz bh. peleta u Srbiju. Prema podacima, od početka godine do devetog mjeseca izvezeno je više od 14,5 milijuna KM peleta.
Dakle, ako uzmemo zabranu u obzir, u prvih šest mjeseci ove godine BiH je izvezla veću vrijednost peleta u Srbiju nego u sve ostale zemlje u koje izvozi.
U međuvremenu, u Srbiji građani i dalje čekaju na pelet. Vlasnik kompanije za proizvodnju peleta Bioenergy Point Zoran Drakulić najavio je da će tužiti JP Srbijašume zbog kašnjenja u isporuci ugovorenog drveta, zbog čega, kako je rekao, kompanija ima ogromnu štetu.
Više na: Situacija na tržištu stigla do tužbe, peleta nema ni za lek
Drakulić tvrdi da im je javno preduzeće ostalo dužno po ugovoru za prošlu godinu 21.000 kubika drveta, a da im je ove godine isporučilo 50 posto ugovorene količine.
Energetski stručnjak Aleksandar Kovačević ukazao je na to da stanovništvo u Srbiji izgleda nije dovoljno snabdjeveno ogrjevnim drvetom i peletom te dodao da se lako može dogoditi da se struja koristi kao alternativa, što bi bilo veliko opterećenje za mrežu.
-uz pomoć Suzane Peljto
