text size
Evropska centralna banka (ECB) u srijedu i četvrtak odlučivat će o ključnim kamatnim stopama, a time i o troškovima zaduživanja u predstojećim mjesecima. Evropska inflacija u junu je usporila s 3,2 na 2,8 posto, no zbog ponovnog zaoštravanja situacije na Bliskom istoku cijene nafte ponovo su počele rasti, što bi moglo pojačati inflacijske pritiske. ECB želi inflaciju srednjoročno održati na dva posto. Budući da je inflacija i dalje iznad ciljanog nivoa, ulagači će pozorno pratiti hoće li centralna banka naznačiti daljnje zaoštravanje monetarne politike.
Podsjetimo, ECB je prije nešto više od mjesec dana na sjednici prvi put nakon 2023. godine povećao ključne kamatne stope. Provjerili smo kretanje EURIBOR-a – međubankarske kamatne stope po kojoj evropske banke međusobno posuđuju novac i koja značajno utječe na visinu kamatnih stopa potrošačkih i stambenih kredita.
Tromjesečni EURIBOR najviši od novembra 2024.
EURIBOR je najprije dobio krila početkom marta. Tada su tržišta zbog rata na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte počela očekivati rast inflacije te uračunavati da će kamatne stope duže vrijeme ostati više. Uslijedilo je razdoblje nestabilnosti i umjerenog rasta kako šestomjesečnog, tako i tromjesečnog EURIBOR-a, koji pri izračunu visine kamatnih stopa na kredite uzimaju u obzir banke.
Zamjetniji rast EURIBOR-a započeo je nakon 6. jula. Prije nekoliko dana dosegnuo je najviši nivo od novembra 2024. godine, a od tada se neznatno smanjio, no i dalje ostaje tik ispod 20-mjesečnog vrha. Tromjesečni EURIBOR trenutno je tik ispod 2,5 posto (na 2,483 posto), dok je šestomjesečni tik ispod 2,7 posto (na 2,688 posto).
Od početka godine šestomjesečni EURIBOR porastao je za gotovo pola postotnog boda. Pola postotnog boda viša kamatna stopa na stambeni kredit od 200 hiljada eura znači oko 45 eura višu mjesečnu ratu. Ukupna preplata kredita povećala bi se za približno 10.800 eura.
Analitičari vrhunac očekuju krajem godine
Analitičari koji svoje prognoze objavljuju na Bloombergovom terminalu procjenjuju da će tromjesečni EURIBOR najvišu vrijednost dosegnuti krajem godine. U trećem tromjesečju predviđaju da će porasti na 2,51 posto, a do kraja godine na 2,54 posto. U svojim procjenama prilično su jedinstveni. Najnižu prognozu dao je Poon Panichpibool iz tajlandske Krung Thai Banke, koji tromjesečni EURIBOR krajem trećeg tromjesečja očekuje na 2,3 posto. S druge strane, od ostalih se najviše udaljava procjena banke UBS, koja tromjesečni EURIBOR u trećem tromjesečju očekuje na 2,61 posto.
Kakvi će biti potezi ECB-a?
Iako finansijska tržišta na julskoj sjednici ECB-a ne očekuju promjenu ključnih kamatnih stopa, rast EURIBOR-a ukazuje na sumnju ulagača da je ciklus zaoštravanja monetarne politike već završen. Mnogi ulagači već su otpisali povećanje na sjednici u četvrtak, no više cijene nafte ponovo su dovele monetarnu politiku pod znak pitanja. Obnovljeni sukobi na Bliskom istoku i nesigurnost u pogledu pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac povećavaju rizik od daljnjeg rasta cijena energenata.
ECB će odluku morati donijeti sedmicu prije najnovijih podataka o julskoj inflaciji te podataka o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju. Ključno pitanje ostaje kako će ECB reagirati na najnoviji rast cijene nafte.
Svi ispitanici u Bloombergovoj anketi predviđaju da se troškovi zaduživanja u četvrtak neće promijeniti. Većina ih zatim očekuje da će se kamatna stopa na depozite u septembru povećati za četvrtinu postotnog boda, na 2,5 posto.
Novi podaci od junske sjednice ECB-a, prema procjenama Bloomberga, vjerovatno neće biti dovoljan razlog za trenutno djelovanje već na julskom sastanku. Cijene nafte i plina blizu su osnovnog scenarija koji su kreatori politika opisali prošlog mjeseca, a inflacija je usporila više od očekivanja. Anketa ECB-a o bankovnim kreditima, koja će biti objavljena danas, vjerovatno neće znatno promijeniti sliku. To dužnosnicima daje vremena da procijene kako će se situacija razvijati tokom ljeta.
.webp){kind=icon}
