SAD i Izrael napali Iran - što čeka globalna tržišta na otvaranju u ponedjeljak?

Globalna financijska tržišta s neviđenom napetošću iščekuju otvaranje u ponedjeljak nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael u subotu ujutro pokrenuli koordinirane vojne napade na Iran. Ova dramatična eskalacija sukoba na Bliskom istoku, regiji ključnoj za svjetsku opskrbu energentima, gurnula je investitore u stanje potpune neizvjesnosti. Dok su tržišta u petak zatvorena s naznakama nervoze, subotnji događaji jamče iznimno visoku volatilnost, a ključno pitanje koje si svi postavljaju jest kako će se imovina pozicionirati usred novonastalog kaosa.

Eskalacija bez presedana

Rano u subotu ujutro, američki predsjednik Donald Trump potvrdio je početak "velikih borbenih operacija" u Iranu, navodeći kao cilj eliminaciju neposrednih prijetnji američkom narodu te uništenje iranskog raketnog inventara i mornarice.

Ova akcija uslijedila je nakon, kako ga je nazvao izraelski ministar obrane Israel Katz, "preventivnog udara" Izraela. Eksplozije su odjeknule u više iranskih gradova, uključujući Teheran, Isfahan, Qom i Karaj. Iranski mediji izvijestili su o napadima na više lokacija, dok je Izrael proglasio izvanredno stanje, zatvorio zračni prostor i pozvao građane da ostanu u blizini skloništa.

Izrael je objavio da je pokrenuo "preventivne" zračne napade na ciljeve u Iranu | Bloomberg

Napad predstavlja kulminaciju višetjednih napetosti i kolaps pregovora o nuklearnom programu održanih u Švicarskoj. Prema riječima predsjednika Trumpa, vojna operacija pokrenuta je nakon što je Iran odbio odustati od svojih nuklearnih ambicija. S druge strane, Iran je uzvratio lansiranjem projektila, aktivirajući sirene za zračnu opasnost diljem Izraela i potvrđujući strahove od širenja sukoba. Ova eskalacija, druga u manje od godinu dana nakon američkog bombardiranja nuklearnih postrojenja u lipnju 2025. godine, sada se čini daleko opsežnijom i opasnijom.

Nafta na pragu cjenovnog šoka

Energetska tržišta prva će osjetiti posljedice. U petak su cijene sirove nafte već zabilježile značajan rast od preko dva posto, pri čemu je američki WTI zaključio trgovanje na 67,02 dolara, a Brent na 72,48 dolara po barelu, potaknuti iščekivanjem udara. Međutim, analitičari upozoravaju da je to tek početak.

Glavna prijetnja je potencijalna blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto globalne opskrbe naftom. Analitičari švedske banke SEB procjenjuju da bi u slučaju snažne iranske odmazde i poremećaja u tjesnacu, cijena Brent nafte mogla trenutačno skočiti na raspon od 100 do 150 dolara. Čak i u scenariju ograničenog sukoba, očekuje se da će cijene dosegnuti razinu od 80 do 90 dolara.

Pomorski prolaz ključan za globalnu trgovinu naftom  | Bloomberg

Kao odgovor na krizu, OPEC+ je za nedjelju zakazao hitan sastanak na kojem će, razmotriti znatno veće povećanje proizvodnje kako bi osigurali likvidnost i pokušali smiriti tržište. Signaliziranjem spremnosti da "preplave" tržište dodatnim barelima, kartel pokušava odvojiti cijene energenata od neposrednog geopolitičkog kaosa.

Ipak, pitanje je hoće li i "mega-povećanje" biti dovoljno da umiri tržište koje se nalazi na rubu.

Bijeg od rizika: Dionice na udaru, zlato i dolar u fokusu

Dok se očekuje eksplozija cijena energenata, dionička tržišta pripremaju se za suprotan scenarij. U petak su američki indeksi S&P 500 i Nasdaq već zabilježili pad, djelomično zbog straha od eskalacije, ali i zbog neočekivano visokih podataka o proizvođačkoj inflaciji koji su smanjili nade u skoro smanjenje kamatnih stopa. Analitičari sada očekuju takozvani "gap down" na otvaranju u ponedjeljak, odnosno početak trgovanja sa značajnim minusom.

Očekuje se masovan bijeg investitora iz rizične imovine, pri čemu će najviše stradati tehnološke dionice i AI sektor koji su predvodili rast tržišta. S druge strane, profitirati bi mogli obrambeni i energetski sektori. U ovakvim krizama, kapital se tradicionalno seli u sigurna utočišta.

Očekuje se snažan rast potražnje za američkim dolarom, koji bi kao svjetska rezervna valuta mogao ojačati prema ključnoj razini od 100,00 na DXY indeksu. Zlato, koje je u petak zaključilo blizu razine od 5.300 dolara po unci, vjerojatno će testirati nove povijesne rekorde.

Istovremeno, potražnja za američkim državnim obveznicama trebala bi rasti, što će dodatno spuštati njihove prinose, kao što se već vidjelo u petak kada je prinos na desetogodišnju obveznicu pao ispod četiri posto.

Predstojeći tjedan bit će obilježen ekstremnom volatilnošću. Razvoj situacije na Bliskom istoku, posebice priroda i opseg iranskog odgovora, odredit će hoće li ovo biti samo kratkoročni šok ili početak dugotrajnije krize s dalekosežnim posljedicama za globalno gospodarstvo. Investitori će morati pažljivo pratiti svaki novi izvještaj, jer će smjer tržišta ovisiti isključivo o ratnim bubnjevima s Bliskog istoka.

Ima li šanse da do svega ovoga ne dođe?

Ipak, postoji i alternativni scenarij, iako se trenutno čini manje vjerojatnim. U tom slučaju, iranski odgovor bio bi ograničen i simboličan, osmišljen više za domaću javnost nego za izazivanje šireg rata. Istovremeno, iza kulisa bi se aktivirali diplomatski kanali, vjerojatno uz posredovanje trećih zemalja, kako bi se spriječila daljnja eskalacija.

Tržišta bi takav razvoj protumačila kao znak da je najgore izbjegnuto, što bi dovelo do brzog oporavka nakon početnog šoka. Međutim, s obzirom na opseg napada i povišene uloge, vjerojatnost ovakvog "kontroliranog" ishoda ostaje niska. Rizik od pogrešne procjene s bilo koje strane je golem, zbog čega većina analitičara i dalje predviđa razdoblje produžene nestabilnosti.

I dok čekamo da se tržišta otvore u ponedjeljak, pogledajte samo što se događalo s cijenama energenata nakon ruskog napada na Ukrajinu.