Pregled berze: Plemeniti metali ponovo zasjenjuju berze

Nakon burnog početka prošle sedmice, zbivanja na svjetskim finansijskim tržištima donekle su se smirila, a ulagači su vagali utjecaj geopolitike, monetarne politike i predstojeće sezone poslovnih rezultata. Američka tržišta dionica, unatoč povećanoj neizvjesnosti, sedmicu su zaključila relativno stabilno, pri čemu su u prvi plan izbili plemeniti metali – zlato se približilo psihološkoj granici od pet hiljada dolara, a srebro je prvi put u historiji probilo granicu od 100 dolara po unci.

Indeks S&P 500 zabilježio je drugi uzastopni sedmični pad, prvi takav niz od juna, no do kraja sedmice nadoknadio je većinu gubitaka. Tržište su poduprli solidni podaci o raspoloženju potrošača te rast najvećih tehnoloških kompanija, dok su manja poduzeća zaostajala. Industrijski indeks Dow Jones prošle se sedmice smanjio za 0,6 posto, dok je kompozitni indeks Nasdaq porastao za 0,3 posto.

Američki indeksi počeli su se oporavljati u srijedu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao najavu o carinama na uvoz iz osam evropskih zemalja, koje su trebale stupiti na snagu 1. februara, te objavio da su s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom postigli "okvir budućeg dogovora o Grenlandu".

Dionice Nvidije ojačale su nakon što je Kina tehnološkim kompanijama dopustila pripremu narudžbi za napredne čipove, dok je Intel, nakon oprezne prognoze budućeg poslovanja, zabilježio snažan pad. Tržišta su sada usmjerena na odluku američke centralne banke Federal Reserve (Fed) i početak objava poslovnih rezultata najvećih tehnoloških kompanija.

Ekonomisti očekuju da Fed neće sniziti kamatne stope prije juna, pokazuje najnovija mjesečna anketa Bloomberga. Još su u decembru predviđali prvo smanjenje već u martu, no očekivanja su pomaknuta zbog upornih inflacijskih pritisaka i stabilizacije tržišta rada. Nakon tri uzastopna smanjenja kamatnih stopa krajem 2025., Fed će, prema procjenama analitičara, iduće sedmice zadržati kamate nepromijenjenima. Drugo i ujedno posljednje smanjenje ove godine očekuje se u septembru, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu anketu.

Mali ulagači ponovo kupuju pri padovima

Unatoč političkim potresima, američko tržište dionica ostaje blizu rekordnih nivoa. Analitičari ističu da ulagači sve više ignoriraju kratkoročne političke šokove i koriste ih kao priliku za kupovinu.

I ovaj se put potvrdio obrazac koji obilježava posljednjih godina: mali ulagači masovno su ulazili na tržište tokom padova. Prema podacima JPMorgana, pojedinačni ulagači su u danima najvećih padova u američke dionice uložili više milijardi dolara, što je pomoglo stabilizirati tržište i brzo preokrenuti sentiment.

Jačanje jena

Na obvezničkim tržištima nije bilo većih pomaka. Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice blago se smanjio, dok je dolar zabilježio najlošiju sedmicu od maja. Japanski jen je, u međuvremenu, snažno ojačao jer su se pojačala nagađanja o mogućoj intervenciji japanskih vlasti na deviznom tržištu, nakon što je jen skliznuo na višegodišnje najniže nivoe.

Krajem sedmice dodatno su se pojačale špekulacije da se japanske vlasti pripremaju za mogući potez na deviznom tržištu kako bi zaustavile slabljenje jena – prema nekim procjenama čak i uz rijetku pomoć SAD-a. Jen je u petak skočio za 1,75 posto, na 155,63 jena za dolar, dosegnuvši najjači nivo ove godine. Bio je to najveći jednodnevni skok od augusta, čime je prekinut prethodni trend slabljenja prema nivoima iz 2024. godine, kada je Japan već intervenirao kupovinom vlastite valute.

Do preokreta u američkom dijelu trgovanja došlo je nakon što su trgovci izvijestili da je njujorška podružnica američke centralne banke, Federal Reserve Bank of New York, kontaktirala finansijske institucije upitima o kursu jena. Na Wall Streetu su te upite protumačili kao moguću pripremu terena za japansku intervenciju jačanja jena, možda čak i uz saradnju američke vlade.

"Provjera kursa obično je posljednje upozorenje prije takvog poteza", rekao je Michael Brown, viši istraživački strateg u Pepperstone Groupu, govoreći o intervenciji. "Čini se da Takaichijeva administracija ima znatno manju toleranciju prema špekulativnim kretanjima valuta nego njeni prethodnici".

Plemeniti metali: rast zlata i srebra

Najviše pažnje privukli su plemeniti metali. Zlato je krajem sedmice dosegnulo nove rekordne vrijednosti i približilo se granici od pet hiljada dolara za uncu, što odražava kombinaciju geopolitičkih rizika, slabijeg dolara i zabrinutosti oko neovisnosti centralnih banaka. Spot cijena zlata u New Yorku porasla je za 0,9 posto, na 4.981,52 dolara za uncu, čime je zabilježilo više od osam posto sedmičnog rasta – najsnažnijeg od marta 2020. godine.

Još izraženiji proboj ostvarilo je srebro. Cijena je prvi put u historiji premašila 100 dolara za uncu, nakon što je spot cijena skočila iznad tog nivoa. Od početka godine srebro je gotovo 40 posto skuplje, nakon što mu se cijena lani više nego udvostručila. Potražnju potiču i ulagači koji traže sigurna utočišta i industrija, jer srebro ima važnu ulogu u energetici, elektronici i zelenim tehnologijama.

Na tržištu srebra već se pet godina gomila manjak ponude, a dodatno su situaciju pogoršale bojazni od mogućih američkih carina, koje su potaknule selidbu fizičkog srebra u SAD i prošle godine izazvale historijski "short squeeze" u Londonu.