Pregled berze - Wall Street obara rekorde, Powell pod pritiskom, nafta u padu

Zabilježen je rast cijena akcija na Wall Streetu naviše zbog smirivanja napetosti na Bliskom istoku i blagih komentara predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella o smanjenju kamatnih stopa. S&P 500 je na rekordno visokom nivou, ali će temelji tog rasta uskoro biti testirani objavama o zaradi u narednim nedjeljama, piše Bloomberg.

Prema Bloomberg Intelligenceu, Wall Street očekuje da će zarada u drugom kvartalu porasti za 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je najslabiji rast u dvije godine. Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da se očekuje da će samo šest od 11 sektora u S&P 500 zabilježiti rast zarade, što je najmanje od prvog kvartala 2023. godine, prema procjenama Yardeni Researcha.

Pogledajmo globalna tržišta akcija prošle nedjelje: indeks S&P 500 porastao je za 3,41 odsto, tehnološki indeks Nasdaq za 4,36 odsto, a industrijski prosjek Dow Jones za 3,89 odsto.

U Aziji, kineski indeks CSI 300 porastao je za 2,36 odsto, japanski Nikkei za nešto manje od pet odsto, korejski Kospi za 2,13 odsto, a hongkonški Hang Seng za četiri odsto.

Evropa je takođe bila zelena: njemački DAX je završio nedjelju s porastom od 3,40 odsto, francuski CAC 40 je dobio 1,88 odsto, britanski FTSE 0,28 odsto, Euro Stoxx 1,94 odsto, a Euro Stoxx 600 1,50odsto.

Akcije su takođe porasle zbog obećanja novih trgovinskih sporazuma. Američki ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je u petak da su Sjedinjene Američke Države i Kina postigle dogovor, dodajući da se Bijela kuća približava postizanju sporazuma sa 10 glavnih trgovinskih partnera prije roka za uvođenje odmazde, 9. jula.

U međuvremenu, američko Ministarstvo finansija objavilo je sporazum sa saveznicima G7 koji će omogućiti američkim kompanijama da budu oslobođene nekih poreza koje nameću druge zemlje u zamjenu za povlačenje predloga "odmazde" iz Trumpovog zakona o porezu.

Bloomberg

 

'Kasni' Powell

Predsjednik FED-a ponovio je zakonodavcima da banka ne planira da uskoro smanji kamatne stope dok zvaničnici čekaju više informacija o ekonomskom uticaju carina predsjednika Donalda Trumpa. "Efekti carina će zavisiti, između ostalog, od njihovog konačnog nivoa", rekao je Powell u saopštenju pripremljenom za Kongres u utorak. "Za sada smo u dobroj poziciji da sačekamo više informacija o vjerovatnom toku ekonomije prije nego što razmotrimo bilo kakve izmjene naše monetarne politike."

Powellove izjave pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma uslijedile su nakon prošlonedjeljne odluke FED-a da zadrži kamatne stope nepromijenjenima. Naglasio je da kreatori politike ne bi trebalo da žure sa akcijama, što je suprotno nedavnim izjavama guvernera Christophera Wallera i Michelle Bowman, koji su signalizirali spremnost za smanjenje već u julu.  Krishna Guha iz Evercora  kaže da je "uravnoteženi Powell" zadržao fokus na septembru, a ne na julu.

Odluka centralne banke da ne mijenja kamatne stope razljutila je Trumpa, koji je doslijedno pozivao na smanjenje kamatnih stopa i tvrdio da održavanjem kamatnih stopa nepromijenjenima Fed održava visoke troškove zaduživanja za američku vladu.

Da li se isplati klađenje na rast evropskih berzi?

Rizici koje predstavljaju trgovinske i geopolitičke tenzije će usporiti, ali neće zaustaviti evropske akcija, kažu stratezi s Wall Streeta. Očekuje se da će indeks Stoxx Europe 600 završiti godinu na oko 557 bodova, prema prosječnoj procjeni 19 stratega koje je anketirao Bloomberg. To bi predstavljalo dodatni dobitak od 4,5 odsto u odnosu na njegovu trenutnu vrijednost. Sve u svemu, investitori bi ove godine mogli da ostvare prinos od 10 odsto klađenjem na indeks 600 evropskih akcija.

Labavija monetarna politika i veća državna potrošnja trebalo bi da podstaknu evropske akcije da prevaziđu rizike koji proizlaze iz carina i rastućih međunarodnih tenzija. Da li se isplati klađenje u rast evropskih berzi?

Kriza na Bliskom istoku: Zašto je reakcija tržišta bila tako mirna?

Kriza između Izraela i Irana okončana je početkom nedelje (barem za sada) krhkim primirjem između dvije strane. Reakcija finansijskih tržišta na eskalaciju situacije, izuzev skoka cijena nafte, može se čak opisati kao "ravnodušna". "Uticaj eskalacije tenzija na Bliskom istoku tržišta kapitala prihvatila su prilično mirno", rekao je za Bloomberg Adriju  Matej Krajnik iz Generali Investmentsa. 

 

"Ako se primirje održi, a nema garancije da hoće, tržišta će ga nesumnjivo pozdraviti jer će smanjiti određenu neizvjesnost“, rekao je za Bloomberg Daniel Murray, glavni izvršni direktor EFG Asset Managementa. Niže cijene nafte smanjiće inflacijske pritiske i "pomoći u podršci potrošačkim trendovima, a time i ukupnom rastu".

Primirje je uzrokovalo značajan pad cijena nafte. U vreme pisanja ovog teksta, barel nafte tipa Brent iz Sjevernog mora trgovao se oko 68 dolara, što je nivo na koji je pala od završetka rata između Izraela i Irana.

Izraelske akcije dostigle su rekordne visine nakon američkog napada na Iran

Izraelske akcije dostigle su nove rekorde nakon što su Sjedinjene Američke Države u nedjelju pokrenule napad na iranska nuklearna postrojenja. Lokalno tržište je prošle nedjelje zabilježilo najbolje nedjeljne rezultate od maja 2020. godine, a strani mediji izvještavaju da je eskalacija sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država izazvala talas optimizma na lokalnom tržištu - i među institucionalnim i individualnim investitorima, kao i stranim investitorima.

 

Bloomberg

 

Rast referentnog indeksa od 6,1 odsto prošle nedjelje ujedno je i najveći dobitak u prvoj nedjelji bilo kojeg rata ili vojne operacije. Yaniv Pagot, potpredsjednik za trgovanje na berzi u Tel Avivu, rekao je za Bloomberg da tržište pokazuje "oprezan optimizam uprkos sigurnosnoj situaciji".

"Rast indeksa odražava poboljšanje rizika zemlje, odnosno pad premije rizika za Izrael", objasnio je u nedjelju. U Izraelu su banke predvodile rast akcija, dok je proizvođač vojne opreme Elbit Systems pao za više od dva odsto.

Bum berze u SAD: hiljade novih milionera svaki dan zahvaljujući berzi

Sjedinjene Američke Države su prošle godine svakodnevno dobijale više od hiljadu novih milionera, a rast bogatstva uglavnom je uzrokovan naglim rastom berzi, otkriva novi izvještaj švajcarske banke UBS. Više od 684.000 novih milionera stvoreno je širom svijeta u 2024. godini, od čega više od 379.000 u SAD. Sveukupno, globalno bogatstvo poraslo je za 4,6 odsto, ali "rast nipošto nije bio ujednačen i uglavnom je bio koncentrisan u SAD", navodi se u Izvještaju o globalnom bogatstvu UBS-a za 2025. godinu.

U izvještaju se kao ključni faktori globalnog rasta bogatstva navode stabilan američki dolar i procvat tržišta kapitala. Rast je bio umjereniji u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku, gdje su zemlje poput Belgije, Francuske i Njemačke izgubile mjesta na ljestvici prosječnog bogatstva po odrasloj osobi u američkim dolarima.

Novi rekord za Nvidiju, koja je svrgnula Microsoft s trona

Akcije Nvidije dostigle su rekordni nivo u srijedu, čineći vodećeg proizvođača čipova za vještačku inteligenciju najvrednijom kompanijom na svijetu. Deonica je porasla za 4,3 odsto, na 154,31 dolara, probivši prethodni rekord iz januara. Ova nova prekretnica dolazi nakon rasta od 63 odsto od aprila, čime je tržišna kapitalizacija Nvidije porasla za gotovo 1,5 hiljada milijardi dolara.

Sredinom godine profit je takođe učinio Nvidiju najvećom javno trgovanom kompanijom na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom od oko 3,77  hiljada milijardi dolara. Takođe je pretekla Microsoft, čija se vrijednost procjenjuje na 3,66  hiljada milijardi .

despositphotos

 

Jensen Huang počinje prodaju akcija Nvidije

Izvršni direktor proizvođača čipova Nvidia, Jensen Huang, počeo je da prodaje akcije svoje kompanije, što je njegova prva transakcija u okviru plana koji mu omogućava da do kraja godine proda akcije u vrijednosti do 865 miliona dolara. Huang je 12. najbogatija osoba na svijetu sa bogatstvom od 126 milijardi dolara, koje gotovo u potpunosti čine akcije Nvidije.

Jensen Huang je prodao 100.000 ackija za 14,4 miliona dolara tokom dva dana, 20. i 23. juna, prema dokumentima podnesenim Komisiji za hartije od vrijednosti i berzu u ponedjeljak. Huangova prodaja dio je novog plana 10b5-1 odobrenog u martu i najavljenog prošlog mjeseca u kvartalnom izvještaju Nvidije.

Najviša vrijednost evra od septembra 2021.

Na deviznom tržištu su se intenzivirale spekulacije da bi američka centralna banka mogla da smanji kamatne stope ranije nego što se prvobitno očekivalo. Mogućnost smanjenja stope stavila je dolar pod pritisak u trgovanju u odnosu na sve ostale glavne valute. Dolar je bio pod pritiskom zbog izveštaja u Wall Street Journalu o nasljedniku predsjednika američke centralne banke. Američki predsjednik Donald Trump mogao bi da odluči o naslijedniku već u septembru ili oktobru, iako će Powell ostati na funkciji do maja.

Rast evra rezultat je konvergencije faktora. Podstaknut je fiskalnim stimulansima u Evropi, padom povjerenja u monetarnu politiku SAD i akumulacijom spekulativnih kratkih pozicija u dolarima. Dok Evropska centralna banka (ECB) nastavlja svoj ciklus smanjenja kamatnih stopa, ključni potez koji podržava snagu evra došao je iz Nemačke, izveštava Euronews. U martu je Bundestag odobrio ustavni amandman kojim se vojni i infrastrukturni izdaci izuzimaju od strogog zakona o kočnici duga.

Bloomberg

 

Želim investirati u zlato. Da li da to uradim putem ETF-a?

"Budući da zlato ne generiše novčani tok (nema kamate ni dividende), njegova glavna svrha je očuvanje vrijednosti u neizvjesnim uslovima“, rekao je Lojze Kozole. Koje su prednosti i mane?

Hrvati s još jednom IPO-om: Akcija Žita s 18,5 na 22 evra

"Odluka o IPO-u (inicijalnoj javnoj ponudi, op. ur.) bila je logična“, rekao je Marko Pipunić, izvršni direktor Žito Grupe, na predstavljanju detalja javne ponude kompanije u četvrtak. Počela je u petak, 27. juna 2025. godine, i trajaće do srijede, 9. jula 2025. godine.

Zainteresovanim investitorima biće dostupno ukupno 6,6 miliona akcija, a očekuje se da će cijena po akciji biti između 18,5 i 22 evra. Ponuđene akcije uključuju novoizdane akcije (4.371.535), trezorske (do milion) i akcije na prodaju (1.280.385).

Pored novoizdatih akcija, uprava Žita će ponuditi do milion vlastitih akcija, a Marko Pipunić i njegova supruga Marijana Majić Pipunić će ponuditi javnosti dodatnih 896.270, odnosno 384.115 akcija.

 

Šta pratimo ove nedelje?

Ponedeljek, 30. jun

• Podaci o inflaciji biće objavljeni u Njemačkoj.

• Forum ECB-a će početi u Portugalu.

• Japan će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji.

• Njemačka će objaviti podatke o maloprodaji.

• Banka Slovenije će objaviti konsolidovani bilans stanja monetarnog sistema i direktnih investicija.

• Surs će objaviti podatke o inflaciji.

Utorak, 1. jul

• PMI-ji za proizvodnju biće objavljeni u evrozoni, Kini i SAD-u.

• Christine Lagarde i Jerome Powell će govoriti na konferenciji ECB-a.

• Podaci o nezaposlenosti biće objavljeni u Njemačkoj.

Srijeda, 2. jul

• Evrostat će objaviti podatke o nezaposlenosti.

• Kina će biti domaćin Svjetskog mirovnog foruma.

• Tesla će otpustiti podatke o prodaji automobila u drugom kvartalu.

Četrtak, 3. jul

• Podaci kompozitnog PMI indeksa biće objavljeni u eurozoni, Kini i SAD.

• SAD će objaviti izvještaj o novim radnim mjestima i nezaposlenosti.

Petak, 4. jul

• U SAD će berze biti zatvorene zbog praznika.

• Trumpov rok za potpisivanje zakona o budžetu.

• U Njemačkoj će biti objavljeni podaci o fabričkim porudžbinama.

• Francuska će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji.

• Surs će objaviti podatke o izvozu i uvozu robe.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar