text size
Ako je osnovni cilj Europske unije, osnovane kao Europska ekonomska zajednica Rimskim ugovorom 1957., bila gospodarska integracija država članica i time sprečavanje razarajućih ratova koji su poharali stari kontinent početkom 20. stoljeća, sazrijevanjem bloka od sada 27 država, organizacija je dobila i novu dimenziju. Ovlasti Bruxellesa počele su rasti tijekom dužničke krize početkom prošlog desetljeća, a dodatno su ojačane pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu 2022.
Bruxelles, potresen rastućim sigurnosnim prijetnjama na istoku i neizvjesnošću oko obrambene potpore svog transatlantskog saveznika, ove je godine najavio osnivanje obrambenog fonda vrijednog 150 milijardi eura, koji će dodjeljivati sredstva državama koje žele ulagati u obrambene kapacitete poput streljiva, dronova i zaštite kritične infrastrukture.
Program je Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predložila u ožujku kao odgovor na povlačenje američkih obrambenih jamstava u Europi od predsjednika Donalda Trumpa. Fond članicama omogućuje fiskalnu fleksibilnost pri obrambenoj potrošnji, a ukupno bi mogao mobilizirati i do 800 milijardi eura.
Komisija će 150 milijardi eura prikupiti na tržištima kapitala i sredstva isplaćivati kao zajmove državama članicama, pri čemu će prednost imati europske obrambene tvrtke.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nazvala je to "prilikom koja se događa jednom u generaciji" i izjavila kako će se EU tijekom sljedećeg desetljeća suočiti s potrebom za obrambenim ulaganjima u vrijednosti oko 500 milijardi eura. Vijest su s najvećim oduševljenjem dočekale europske obrambene kompanije, koje ove godine predvode tržišni uspon inače spore industrije starog kontinenta.
U međuvremenu NATO poziva europske članice da peterostruko povećaju kapacitete protuzračne obrane sa zemlje, dok iz Bijele kuće dolaze prijedlozi o povećanju ciljanih obrambenih izdataka zemalja članica NATO-a sa sadašnjih dva na čak pet posto BDP-a. Prema pisanju Politica, taj bi prijedlog mogao biti potvrđen na važnom sastanku čelnika u Haagu krajem lipnja.
Svoje obrambene izdatke planira povećati i vječni zaostali učenik Slovenija. Ministar obrane Borut Sajovic uvjeren je da će Slovenija time uspjeti postići kratkoročni cilj povećanja izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a kasnije i na tri posto ili više, kako bi premijer Robert Golob mogao na NATO-ovom samitu krajem lipnja uvjeriti i skeptičnog Trumpa koji očekuje pet posto. "Rezolucijom jačamo financijska sredstva za ovu godinu i dodatno po 0,2 posto svake godine do kraja desetljeća", objasnio je postupno povećanje potrošnje u intervjuu za Bloomberg Adriju.
Kako na tu obrambenu groznicu Starog kontinenta reagiraju ključne dionice europskih obrambenih tvrtki koje ove godine čak nadmašuju svoje američke konkurente? Zbog rasta vrijednosti europskih dionica tijekom 2025., tržišna kapitalizacija kontinenta povećana je za otprilike 100 milijardi dolara.
Rheinmetall
Rijetko kojoj njemačkoj kompaniji ide trenutačno tako dobro kao proizvođaču tenkova, oklopnih vozila i topničkog streljiva Rheinmetallu. Najveći njemački proizvođač naoružanja izvijestio je u prva tri mjeseca ove godine o snažnom rastu prihoda, ponajviše zahvaljujući domaćim narudžbama i povećanoj obrambenoj potrošnji u Europi.
Rheinmetall je u prvom kvartalu zabilježio 46-postotni godišnji rast prihoda, dosegnuvši 2,3 milijarde eura, a pritom se prihod u obrambenom segmentu povećao za 73 posto. Tvrtka navodi da 70 posto prodaje ostvaruje u inozemstvu, pri čemu su prihodi obrambene divizije narasli na 1,8 milijardi eura. Dobit tvrtke porasla je za 70 posto, pa je zarada po dionici iznosila 1,92 eura.
Dionica Rheinmetalla ove je godine porasla čak 212 posto.
Depositphotos
Leonardo
Impresivan rast bilježi i talijanski Leonardo, čija je dionica skočila za 108 posto. Tvrtka je najpoznatija po svojim helikopterima (šest helikoptera vrijednih 188 milijuna eura naručila je i Slovenija) te elektroničkim i radarskim sustavima za zrakoplovstvo.
Iako Leonardo nije jako uključen u rat u Ukrajini, ulagači su nagradili snažan rast prihoda i integraciju tvrtke u europski obrambeni sektor. Osim toga, tvrtka je u suradnji s Rheinmetallom osnovala zajedničko poduzeće koje će proizvoditi nova oklopna vozila za talijansku vojsku.
Dionica Leonarda ove je godine narasla za 108 posto.
BAE Systems
BAE Systems britanska je obrambena tvrtka i jedan od najvećih svjetskih dobavljača vojne tehnologije, uključujući borbena vozila, zrakoplove (Eurofighter Typhoon), brodove, podmornice te kibernetička rješenja. Djeluje globalno, osobito u SAD-u, Velikoj Britaniji i Saudijskoj Arabiji.
U veljači je tvrtka izvijestila o još jednoj uspješnoj godini, u kojoj je vrijednost narudžbi dosegnula rekordnih 77,8 milijardi funti, dok su prodaja i EBIT porasli za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, uoči ambicioznih obrambenih planova britanskog premijera Keira Starmera i europske namjere ubrzanog naoružavanja.
Cijena dionice tvrtke ove je godine porasla za oko 71 posto.
Saab
Preporod doživljava i švedski Saab. Taj proizvođač naoružanja najpoznatiji je po vojnim zrakoplovima, ali proizvodi i raketne sustave te ratne brodove. Budući da članice NATO-a daju prednost proizvođačima unutar saveza, ulazak Švedske u NATO otvorio je novo poglavlje. Analitičari za sljedeće godine predviđaju rast prihoda od čak 15 posto na godišnjoj razini, dok je prije rata u Ukrajini taj rast bio manji od četiri posto.
Potencijal su prepoznali i ulagači te je vrijednost dionica tvrtke ove godine porasla za 116 posto.
Thales
Thales Group vodeća je francuska obrambena tvrtka, specijalizirana ponajprije za napredne tehnologije u području zrakoplovstva, svemira i prometa. Tvrtka razvija širok raspon sustava, uključujući radarsku tehnologiju, komunikacijske mreže, sustave za zračni promet, nadzorne sustave, bespilotne letjelice te opremu za satelite i svemirske misije.
Poduzeće je blisko povezano s francuskom vladom, koja ima udio u vlasništvu i sudjeluje u brojnim strateškim projektima, poput europskog vojnog radara GM200 ili suradnje u razvoju borbenih aviona Rafale. U području razvoja tih aviona Thales surađuje s proizvođačem vojnih i civilnih zrakoplova Dassault Aviation, koji se početkom svibnja našao na naslovnicama nakon obaranja svojih aviona u sukobu između indijskog i pakistanskog zrakoplovstva.
Dionice tvrtke Thales ove su godine porasle za 98 posto, dok su dionice Dassault Aviationa pale za 0,33 posto.
Vincent Juvyns, globalni tržišni strateg u JPMorgan Asset Managementu, izjavio je u ožujku za Bloomberg da će se javna potrošnja za obranu u nadolazećim godinama znatno povećati, čak i ako mir u Ukrajini, unatoč nedavnim diplomatskim napetostima među saveznicima, bude postignut već 2025. godine. "Osjeća se širok konsenzus da će Europa preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost i povećati vojnu potrošnju", rekao je.
Depositphotos
Američki obrambeni divovi zaostaju za europskima
Povećano naoružavanje nakon ruske invazije na Ukrajinu donijelo je značajne dobitke ulagačima u obrambeni sektor, pri čemu su posebno dobre rezultate pokazale europske dionice. Glavni razlog za to su problemi američkih tvrtki: Boeing se suočava s kvarovima na civilnim zrakoplovima, RTX s greškama na motorima Pratt & Whitney, Lockheed Martin s izazovima u proizvodnji nove generacije borbenih aviona F-35, dok Northrop Grumman muče visoki troškovi razvoja strateškog bombardera B-21.
Drugi važan i nešto dugoročniji razlog leži u prethodnoj zapostavljenosti europske obrambene industrije, koja u novim geopolitičkim okolnostima i s europskom orijentacijom prema većoj samodostatnosti dobiva zamah znatno snažniji od američkih konkurenata.
Boeing je primjerice ostvario napredak u stabilizaciji proizvodnje i uvođenju mjera za smanjenje negativnog slobodnog novčanog tijeka. Izvršni direktor Kelly Ortberg izjavio je u veljači da se proizvodnja modela 737 MAX približava razini od 38 zrakoplova mjesečno, što je granica koju je odredila Savezna zrakoplovna uprava (FAA). Boeing se nada da će taj broj do kraja godine povećati na 47.
Tvrtka će ovog mjeseca ponovno početi isporučivati zrakoplove Kini, nakon što su isporuke bile zaustavljene zbog trgovinskog rata s Trumpovom administracijom. Tijekom svoje turneje po Zaljevu, Trump je Boeingu također osigurao rekordnu narudžbu Qatar Airwaysa u vrijednosti od 96 milijardi dolara. Dionica Boeinga ove je godine porasla za 23 posto.
Iako je dionica Lockheed Martina prošle godine bila među najisplativijima u SAD-u, njezina vrijednost ove godine ostaje nepromijenjena. Neizvjesnost postoji i oko isporuka F-35, koje čine oko 30 posto prihoda tvrtke, kao i oko odluke američke vojske da do iduće godine odgodi odluku o odobravanju potpune proizvodnje novog radarskog sustava za protuzračnu obranu u vrijednosti od dvije milijarde dolara, sustava koji je predstavljen kao kandidat za predloženi obrambeni štit "Zlatna kupola".
Bloomberg
Procvat obrambene industrije
Na globalnoj razini vidljiv je porast ulaganja u vojnoindustrijski kompleks, upozorio je u ožujku analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković. Promatrajući postotak BDP-a koji se izdvaja za obranu, on je u 2023. porastao za 0,3 postotna boda, s petogodišnjeg prosjeka od 1,9 posto. Dok je potrošnja u SAD-u ostala stabilna na 3,4 posto, u Europi je porasla za 40 posto, na 2,8 posto. I Adria regija bilježi rast s 1,5 na 1,7 posto.
Burzovni indeksi vojnog sektora bilježe uzlazni trend zbog rastuće potražnje. Najveći rast ostvario je indeks MSCI koji prati europske tvrtke u vojnoindustrijskom kompleksu. Nadmašio je i MSCI Global Defence Index i MSCI General Index. Najveći skok vrijednosti zabilježen je nakon ožujka 2025.
Trenutni omjer cijene i dobiti (P/E) za europski obrambeni indeks iznosi 34,3, što je niže od prosjeka američkih tvrtki (47,3), ali i dalje znatno iznad tržišnog prosjeka (20,9), što ukazuje na visoka očekivanja u pogledu rasta dobiti u sektoru.
.webp){kind=icon}
