Investicioni fondovi mogu da budu značajna podrška razvoju privrede

Investicioni fondovi mogu da budu značajna podrška razvoju privrede i da svoj kapital iskoriste za projekte u onim industrijama koje će donijeti novu vrijednost. Kako bi se potencijal investicionih fondova iskoristio u punom obimu neophodne su izmjene regulative, jedna je od poruka sa konferencije Fundamental.

Ova investiciona konferencija okuplja domaće i regionalne stručnjake koji danas u Banjoj Luci diskutuju o fondovima, perspektivama tržišta, vještačkoj inteligenciji, kriptovalutama, zaštiti od rizika te brojnim drugim ključnim temama od fundamentalnog značaja.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da finansijska nezavisnost važna i da se može obezbijediti u određenom stepenu na tržištu kapitala. On smatra da i finansiranje RS putem emisija obveznica i trezorskih zapisa omogućava da se realizuje budžet, povećanje plata, ali i podrška privredi koja će donijeti novu vrijednost.

"Tržište kapitala je temelj svakog modernog društva. Želimo da se domaće tržište kapitala izdigne na jedan veći nivo i očekujemo inovativne pristupe o tome kako regulatorni okvir učiniti što prihvatljivijim s jedne strane, a s druge strane investitorima omogućiti da ovdje mogu da ostvare dobar profit i istovremeno se osjećaju sigurno", rekao je Amidžić.

Raste neto vrijednost fondova, kao i broja udjelničara

Ognjen Mihajlović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske rekao je da danas u RS postoji šest društava za upravljanje investicionim fondovima, 16 investicionih fondova, jedan alternativni fond, četiri društva za faktoring, šest društava koji se bave poslovima u radu s kriptovalutama, tri kastodi banke, pet brokersko-dilerskih društava, dva depozitara.

"Neto vrijednost po udjelu kod svih investicionih fondova je rasla, preživjeli su proces preoblikovanja iz zatvorenih u otvorene fondove. Dalje raste neto vrijednost fondova, kao i broja udjelničara", rekao je Mihajlović. Dodao je da KHOV želi da se radi na novom zakonu o tržištu HOV, da se unaprijedi status investicionih fondova i finasijska pismenost.

"Preživjeli smo transformaciju investicionih fondova, mijenjali smo zakone, omogućili nove proizvode i vjerujem da ćemo iduće godine usvojiti nove zakone koji bi u potpunosti bili usklađeni sa evropskim direktivama, te bi stvorili jednu investicionu situaciju koja obavezuje ovlaštene učesnike kako bi nadzor bio efikasniji", pojasnio je Mihajlović.

Ognjen Mihajlović (Borislav Brezo/Fundametnal)

 

Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Srbije Marko Janković naveo je da Srbija ima usklađenu regulativu sa evropskim direktivama, kao i da se kontinuirano radi na inovacijama, kako bi tržište kapitala bilo u rangu sa evropskim.

Dragan Kajkut, izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions, rekao je se nada da će konferencija iznjedriti zaključke koji će potaknuti izmjenu regulative.

"Važno je govoriti na koji način se sredstva mogu ulagati, da to nisu samo depoziti i nekretnine, postoje drugi načini da se ta sredstva uvećaju i pametnije plasiraju. Cilj je da se promoviše investiranje, da se demistifikuje berza jer ljudi nemaju povjerenja u berzu, a to je na zapadu najnormalnija opcija za ulaganje", rekao je Kajkut.

"Namjera industrije invesicionih fondova je da naš kapital stavimo u funkciju razvoja privrede"

Dragana Garača, direktor Monet brokera, rekla je da je 2024. godina bila prekretnica za investicione fondove jer su se osnovala prva društva za osnivanje alternativnih investicionih fondova i prvi takav fond, specijalizovan za zajmove.

"Namjera industrije invesicionih fondova je da naš kapital stavimo u funkciju razvoja generalno privrede. U ovom momemtu imamo ozbiljna ograničenja kada je u pitanju finansiranje iz bankarskih izvora. Moramo da vodimo računa o razvoju grana koje su presudne za stabilnost privrede, to su industrija, poljoprivreda. Mi sada imamo situaciju da većina poljoprivrednika ne može da zadovolji stroge uslove banaka za dobijanje sredstava i upravo tu vidimo tržište kapitala kao mogućnost za finansiranje takvih projekata", istakla je Garača.

Dragana Garača (Bloomberg Adria)

 

Pred investicionim fondovima je zadatak da grade povjerenje javnosti i privrede i da rade na edukaciji šireg kruga stanovništva. Garača smatra da institucije pve godine treba da rade na donošenju regulative.

"Mi danas imamo Zakon o tržištu hartija od vrijednosti iz 2006. godine. Zemlje u okruženju imaju zakone koji su puno širi u smislu regulisanja određenih proizvoda i novih učesnika. Nadam se da će Vlada i Narodna skupština razmisliti o donošenju potpuno novog zakona. Ne mogu da kažem da je trenutni zakon ograničavajući faktor, imamo kriptomjenjačnice, altenativni fond, faktoring društva i nadam se da će i regulativa sve to isprati na odgovarajući način", poručila je Garača.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je otvorila konferenciju, rekla je da ovakvi događaji treba da daju odgovore kako građanima tako i poslovnoj zajednici te poručila da će industrija investicionih fondova u institucijama uvijek imati sagovornika koji želi da radi na unapređenju regulatornog okvira.

Ona je ocijenila da ovaj događaj nije samo prilika za razmjenu znanja i iskustava, već istovremeno i snažan podsticaj za ekonomski napredak, inovacije i jačanje saradnje u ovom dinamičnom i izazovnom okruženju.