Sa Sarajevske berze (SASE) u prošloj godini su delistirane hartije od vrijednosti 20 akcionarskih društava, dok su na slobodno tržište uvrštene akcije četiri kompanije.
Promjena oblika društava, neispunjavanje obaveza u pogledu izvještavanja o poslovanju, spajanje društava, isključenje hartija od vrijednosti s tržišta, brisanja iz sudskih registara, neki su od razloga delistiranja s berze.
Istovremeno, s Banjalučke berze (BLSE) delistirane su 44 hartije od vrijednosti, od čega 28 akcija sa slobodnog tržišta. Inicijalne javne ponude (IPO) akcija nije bilo, dok je preko sekundarne javne ponude (SPO) akcija prikupljeno svega 6,3 miliona KM u 2022. godini.
Prema podacima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, u 2022. godini u RS je upisano sedam promjena pravne forme akcionarskog društva u društvo s ograničenom odgovornošću i jedna promjena oblika akcionarskog društva (otvorenog u zatvoreno akcionarsko društvo).
Sve ovo ukazuje da među kompanijama nema pretjeranog interesa da ostanu na berzama, a još manje da otvore vlasništvo i na taj način prikupljaju kapital na berzama.
Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Ognjen Mihajlović kaže da je neophodno otvaranje vlasničke strukture.
"Imamo situaciju da nam privredna društva završavaju svoj vijek i da, s onima koji su ih stvarali, nestaju ta društva. Moramo da radimo na kulturi akcionarstva i korporativnog upravljanja i da shvatimo da je, u zemljama kojima težimo, akcionarska politika dio edukacije mladih, obrazovanih i neobrazovanih. Bakocentričnost, koja je prisutna u BiH, treba da se smanji. Neophodna sredstva za razvoj privrede ne moraju uvijek biti iz banaka, potrebno je da poslovna zajednica ostvari kontakte s investitorima, otvori vlasničku strukturu i dođe do sredstava", ističe Mihajlović.
On pojašnjava da za taj proces privredno društvo mora da bude otvoreno i transparentno kako bi privuklo kapital za svoje poslovanje i biznis ideju. Dodaje da smo trenutno u procesu edukacije, nakon procesa privatizacije.
"Prošli smo proces transformacije investicionih fondova iz zatvorenih u otvorene i sad već dolazi nova generacija koja bi trebala taj proces otvaranja vlasničke strukture da pokrene. Za one koji su spremni na to, sada je prava prilika da se uključe", smatra Mihajlović.
Ognjen Mihajlović
Dodaje da će oni koji nisu spremni na taj proces sami odrediti svoju sudbinu.
"Moramo da shvatimo da je u svjetskim razvijenim privredama prikupljanje kapitala na berzama sasvim normalan način funkcionisanja", poručuje Mihajlović.
Marin Ivanišević, vlasnik i direktor konsultantske kuće za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Revicon iz Sarajeva, za Bloomberg Adriju kaže da često, gotovo redovno, dobijaju pitanja o otvaranju kompanija u vlasničkoj strukturi i da pokušavaju pomoći privrednim društvima u tome.
Privreda u BiH je, dodaje, izašla iz jednog sistema u kojem nije postojalo na takav način izraženo privatno vlasništvo.
"Onda se otvorio prostor za to, ali to je premali period da bi se ljudi prilagodili", smatra Ivanišević.
Podsjeća kako je išao proces privatizacije u BiH, kada su fizička lica kupovala kompanije koje su do tada bile akcionarska društva. Pojedinci bi kupili kompaniju s kojom ne znaju šta će, "to su činili radi imovine, prvenstveno zgrada".
"Samo preduzeće i zaposleni nisu ih zanimali, jer se tim nisu znali baviti. To je bila suština. Ljudi su tada ustvari sve pokušali pretvoriti u nešto što je vidljivo, opipljivo. A izlazak na tržište, uvođenja dioničkog ili udjeličarskog kapitala, to je pitanje znanja, razumijevanja. Oni koji su učestvovali u tom tranzicijskom periodu nisu bili spremni da to rade na bazi znanja, nego na bazi novca", navodi Ivanišević.
Marin Ivanišević (Revicon)
S druge strane, oni koji su imali znanje, nisu bili u prilici da imaju previše novca da kupuju kompanije.
On ocjenjuje da se to ograničenje kod vlasnika kompanija zadržalo i danas, pa se teško ulazi u priču o dijeljenju vlasničkog paketa.
"Preovladava rezon 'ja sam se za to borio i sad će on meni doći'. Znanje je resurs koji je neophodan da bismo se mi pokrenuli iz ovog početnog stadija kapitalizma u kojem se trenutno nalazimo. Mi redovno dobijamo pitanja te vrste i pokušavamo ljudima pomoći da iskorače iz tog začaranog kruga. To je užasno teško, ali se pomjera. Proces je spor, ali neizbježan", poručuje Ivanišević.
.webp){kind=icon}
