.webp){kind=icon}
Srbija će 2023. početi jako kada govorimo o prodaji obveznica, a kako podaci Uprave za javni dug pokazuju, nudiće se hartije od vrijednosti i s kraćim i s dužim rokom.
Uprava će na prodaju ponuditi dvogodišnje dinarske obveznice u vrijednosti od 100 milijardi dinara, kao i dvogodišnje obveznice denominovane u evrima u vrijednosti od 100 miliona evra, navodi se u saopštenju uprave.
Pored ovoga, emisija dvanaestogodišnjih dužničkih dinarskih hartija od vrijednosti, s rokom dospijeća 2032. godine biće proširena za 50 milijardi dinara.
"Obveznice koje se emituju na osnovu navedene odluke u iznosu od 50 milijardi dinara, konsoliduju se i predstavljaju jedinstvenu emisiju s obveznicama inicijalno emitovanim 18. februara 2020. godine", piše u saopštenju, gdje se takođe dodaje da se radi o prodaji obveznica s istim karakteristikama koje se odnose na valutu, kuponsku stopu i datum dospijeća.
Ukupan obim emisije dvanaestogodišnjih obveznica, nakon konsolidacije, iznosiće 198,3 milijarde dinara.
Prema rasporedu objavljenom na sajtu uprave, Ministarstvo finansija će u prva tri mjeseca organizovati sedam aukcija dužničkih hartija od vrijednosti. Po tri puta će na prodaju biti ponuđeni dvogodišnji i dvanaestogodišnji dinarski zapisi, dok će dvogodišnje obveznice denominovane u evrima biti ponuđene 19. januara.
Prinosi ostaju visoki
Prinosi na obveznice su rasli tokom 2022. godine, a, kako navode ekonomisti, teško je da na kraći rok možemo da očekujemo drugačiji ishod aukcija.
Stoga će možda još bitniji pokazatelj raspoloženja ulagača biti potražnja na sedam aukcija. I jedno i drugo će svakako zavisiti od inflacije.
"S obzirom na to da pripadamo evropskom prostoru u svakom smislu, očekujem u narednih nekoliko kvartala pritisak na prinose naviše. No to ne mora značiti da će stope apriori ići znatno naviše, jer je pitanje koliko je ovih očekivanja već u cijeni", rekao je Ilija Protić iz kompanije Momentum Securities.
Visoke stope prinosa su, u zavisnosti od konteksta, i pozitivna i negativna stvar. "Više ili visoke stope na tržištu duga, osim što su interesantne investitorima, pozivaju i na opreznost, posebno kada je nepredvidivost ovako velika", navodi Protić.
"Visok kvalitet i duži rok načelno u ovakvim okolnostima mogli bi biti relativno manje volatilan segment, a opet ponuditi zadovoljavajuće prinosne rezultate", zaključuje portfolio menadžer.
Dvogodišnje obveznice emitovane 18. januara 2022. prodavane su devet puta u toku protekle godine. Prinos je do novembra, kada je održana posljednja aukcija, porastao sa 2,75 odsto na 4,35 odsto.
Nepredvidivo tržište
Ne smijemo zaboraviti da inflacija nije prijatelj dužničkim hartijama od vrijednosti, ali one isto tako u vrijeme ekonomskih kriza (koje često karakteriše brz rast cijena) služe kao sigurniji investicioni instrument od, naprimjer, akcija. Upravo zbog brojnosti faktora je teško predviđati kretanja na tržištu duga.
Sličan komentar je za Bloomberg Adriju dao Miloš Zečević, izvršni direktor za upravljanje aktivom i pasivom Erste bank.
Trenutne tržišne okolnosti su toliko kompleksne da je veoma izazovno davati precizne projekcije za početne aukcije, gdje će se ponuda i tražnja za državnim dugom u potencijalno većem obimu susresti poslije produženog perioda jako sporadičnog sekundarnog trgovanja i malih realizovanih obima na primarnim aukcijama, rekao je Zečević u odgovoru na pitanja Bloomberg Adrije.
"Ako pogledamo trendove na globalnim tržištima u toku postojećeg mjeseca, nešto sa čime ulazimo u prvi kvartal, nakon posljednjih ovogodišnjih obraćanja i retorike Evropske centralne banke i Federalnih rezervi primjetna je korekcija na dužem dijelu svih krivih prinosa. Njemačke desetogodišnje obveznice su trenutno blizu 247 baznih poena (+49 baznih poena korekcije od početka mjeseca), dok su desetogodišnje obveznice SAD-a na 3,83 odsto (+17 baznih poena korekcije od početka mjeseca). Slična kretanja vidimo i u zemljama centralne i istočne Evrope, gdje konkretno rumunske desetogodišnje obveznice trguju na nivoima preko 820 baznih poena. Poređenja radi, trenutne indikativne tržišne kotacije prinosa na srpske hartije sličnih ročnosti su nešto blago iznad 700 baznih poena", pojašnjava Zečević.
Slično analitičarima Momentuma, i Zečević navodi da ne bi bilo iznenađenje da prinosi u prvoj polovini godine nastave da rastu.
"Ekonomski bi bilo opravdano da se prinosi u prvoj polovini godine kroz nekoliko iteracija koriguju naviše s trenutno kotiranih nivoa", rekao je Zečević.
Kraća ročnost pravi izbor
Za razliku od 2022. godine, gdje su na četiri od posljednjih pet aukcija nuđene državne obveznice s ročnošću od 10 godina, sada u prvom kvartalu dvogodišnje obveznice će biti ponuđene na prodaju čak četiri puta. Prema mišljenju analitičara, ovo je pametan izbor.
"Ponuda hartija od vrijednosti kraćih ročnosti je jako dobra odluka Ministarstva finansija jer je u situacijama velike tržišne neizvjesnosti određenim grupama, investitorima spram sopstvene percepcije rizika i interno propisanih limita fokus na upravo takvim ulaganjima", rekao je Zečević.
Za učesnike na tržištu koji ne spadaju u ovu kategoriju postoje dvanaestogodišnje hartije od vrijednosti.
"Kroz ponudu obveznica kraćih i dužih ročnosti su zapravo pokrili sve segmente tržišta i omogućili lakše pozicioniranje šireg kruga investitora spram njihovih individualnih očekivanja po pitanju budućih tržišnih kretanja", ocjenjuje bankar.
