.webp){kind=icon}
U samo jednom od dugog niza takvih poteza koje su deseci svjetskih centralnih banaka povukli posljednjih mjeseci Evropska centralna banka (ECB) ove bi sedmice trebala ponovo podići referentne novčane kamatne stope. Globalna promjena smjera monetarne politike prouzrokovana inflacijom osjeća se i na ostatku ekonomije.
Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je najavio da će cijene zaduživanja u regiji i evrozoni morati rasti, a nas je interesovalo može li to natjerati kompanije na razmatranje alternativa prilikom potrage za novcem. Konkretnije, postoji li mogućnost da kapital nužan za poslovanje potraže kroz izdavanje akcija, umjesto da plaćaju skuplje kredite bankama.
Odgovori koje smo dobili s regionalnih berzi i od učesnika na lokalnim tržištima kapitala pokazuju da čvrstog konsenzusa nema. Na Zagrebačkoj berzi (ZSE) su optimistični. Sanda Kuhtić Nalis, voditeljica korporativnih komunikacija ZSE, smatra da očekivani rast kamatnih stopa "svakako" može dati realan podsticaj tržištima kapitala u regiji. Ona ističe da je već neko vrijeme "na našem tržištu primjetan (...) rast interesa za uvrštenjem: od 2020. bilo je 10 novih uvrštenja dionica", objašnjava Kuhtić Nalis i dodaje da je nekad za isti broj uvrštenja trebalo pet godina.
Svijest o prednostima finansiranja putem tržišta kapitala se mijenja, objašnjava ona, no to je proces koji nije niti brz niti jednostavan. U otežanim uslovima bankarskog kreditiranja aktivnost kompanija na tržištu kapitala će biti "izraženija", smatra ona i dodaje da su neka od posljednjih uvrštenja izazvala "izuzetan" interes javnosti.
Direktor Beogradske berze Siniša Krneta ne pršti optimizmom. Naprotiv. Smatra da sada svakako nije pogodan trenutak za promociju IPO-a i listinga na berzi. Uz napomenu da uvijek i svugdje ima izuzetaka, Krneta podsjeća da su berze stjecišta "plahih igrača", zbog čega se na njima manifestuje izuzetna ranjivost na događaje koji globalne monetarne, fiskalne i političke autoritete nagone na poteze bez presedana ovih dana.
Na Beogradskoj berzi smatraju da sada nije pogodan trenutak za promociju IPO-a i listanja na berzi / Bloomberg
Krneta upozorava da su rizici ulaganja (...) poprimili eksplozivne putanje, učinivši projekcije (...) očekivanih prinosa – neodrživima. Zbog toga su se u ovom trenutku na Beogradskoj berzi više okrenuli usaglašavanju svog poslovanja s najnovijim tamošnjim zakonima te tehnološkoj tranziciji na trgovačku platformu Atinske berze. Nadaju se da će tako "utrčati u pucanj (...) kad globalna kriza deeskalira", što bi trebalo donijeti potražnju za novim, svježim kapitalom pa bi, nada se Krneta, berza konačno trebala zauzeti mjesto koje joj pripada u lokalnom ekosistemu.
Na berzi u Banjoj Luci dijele optimizam iz Zagreba. Milan Božić, direktor Banjalučke berze, smatra da bi rast kamatnih stopa (...) trebao podstaknuti akcionarstvo. Finansiranje kroz izdavanje akcija ima prednosti i za investitore i za preduzeća, podsjeća on i komentariše da su poslovne banke u nešto povoljnijoj poziciji od berzi, jer one dominantno ulažu novac deponenata "na koji još uvijek plaćaju niske kamate, imajući u vidu stope inflacije".
No pokazatelji o odljevu depozita u nekretnine pokazuje da su vlasnici depozita svjesni inflatornih rizika, ističe Božić, pa bi interes društva trebao biti razvoj tržišta akcija koje omogućavaju efikasniju transformaciju štednje u investicije. Takvo tržište bi preduzećima olakšalo finansiranje jer visoke kamatne stope na kredite ugrožavaju poslovanje, što se posebno odnosi na finansiranje razvojnih projekata za koje su neophodni dugoročni izvori, komentariše Božić.
Na odnos banaka i berzi osvrnula se i Kuhtić Nalis, koja smatra da one ne moraju nužno biti konkurencija, ali da bi u interesu države trebalo biti da ima "razvijeno, likvidno i aktivno tržište kapitala". Takvo nešto omogućava prelijevanje štednje u kapital za kompanije koje mogu ostvariti brzi rast i na taj način omogućiti ekonomski oporavak, dodaje. Zbog toga bi privatizacije, a posebno privatizacije kompanija iz državnog portfelja, bili značajan podsticaj tržištu. Stvaranjem povoljnog okruženja za investiranje mogli bismo se odmaknuti od depozita i nekretnina, a cilj bi trebao biti podsticanje dugoročne štednje kroz likvidne finansijske proizvode, smatra Kuhtić Nalis.
Na Zagrebačkoj berzi smatraju da je u interesu države da ima razvijeno, likvidno i aktivno tržište kapitala / Lana Slivar Dominić/Hina
Almir Mirica, izvršni direktor i član uprave Sarajevske berze, skloniji je, kao i Krneta iz Beogradske berze, istaći nesigurnost na tržištu. "Mada bi na prvi pogled povećanje referentnih kamatnih stopa i rezultirajuće poskupljenje bankarskih zajmova (...) moglo biti pogodno za finansiranje putem emisije na tržištima kapitala, rast kamata prema definiciji uzrokuje i okretanje investitora ka sigurnijim vidovima investiranja – prije svega državnim obveznicama."
Na toj liniji razmišlja i Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum securitiesa iz Beograda. "Teoretski, moglo bi se zaključiti da rast kamatnih stopa stvara pritisak na kompanije koje se onda okreću listanju na berzi. Međutim, desiće se upravo suprotno, jer visoke stope istovremeno donose manje likvidnosti na berzama, što će u narednom razdoblju još više doći do izražaja", upozorava on i dodaje da je promet u padu, da slabi potražnja, a time je i valuacija akcija lošija.
"Sve to stvara nepovoljan ambijent za razvoj tržišta kapitala, u smislu novih inicijalnih javnih ponuda", smatra Gujaničić, koji upozorava da se o tome trebalo više razmišljati u dobrim vremenima, naročito kada je riječ o IT industriji, gdje se moglo uložiti više truda da se pronađe način na koji bi se kompanije iz tog sektora privukle na berzu. Gujaničić ističe i situaciju u Srbiji, gdje se političkim potezima mogu provesti različite vrste mjera kako bi se privukle investicije, pa tako imamo situaciju da se u Srbiji bilježe rekordne investicije – zahvaljujući subvencijama, a da je trgovanje na berzi slabo jer berza zahtijeva da sve bude realno i čisto.
Dino Dürrigl iz zagrebačkog Intercapitala ističe kako je za očekivati (...) da rast kamatnih stopa neće dati podsticaj izlasku kompanija na berzu kako globalno tako i na tržištima kapitala u Hrvatskoj i regiji i napominje da viši trošak duga nužno znači i viši trošak kapitala, odnosno viši zahtijevani povrat na uloženi kapital akcionara. On se slaže s onima koji misle da trenutak nije povoljan za izlazak na berzu, odnosno da je teško očekivati da ćemo viđati okretanje finansiranju kroz izdavanje akcija u trenucima kada valuacije nisu pretjerano pogodne.
U Intercapitalu ne očekuju da će tvrtke nahrupiti na burzu / Zagrebačka burza
Branko Kecman, direktor banjalučkog Advantis brokera, osvrnuo se i na dužničke vrijednosne papire istakavši da, barem što se tiče tamošnjeg tržišta kapitala, problem stvara i "apsolutno komplikovana procedura" izdavanja komercijalnih zapisa koji bi u ovoj situaciji viših kamatnih stopa mogli odigrati ključnu ulogu u olakšavanju kratkoročnog finansiranja kompanija.
Odgovori igrača s regionalnih tržišta kapitala pokazuju da se mišljenja o tome koliko je moguće da razdoblje viših kamatnih stopa podstakne lokalne kompanije na jače učestvovanje na tržištu kapitala, nasuprot bankocentričnom finansiraju koje ovdje prevladava, razlikuju zavisno o lokalnim uslovima, ali da u ovom trenutku ipak ponešto prevladavaju pesimistični stavovi. S jedne strane se nalaze oni koji smatraju da trenutna apatija na berzama ne bi rezultirala u atraktivnim cijenama akcija, dok su s druge strane oni koji misle da bi se kompanije ipak mogle malo odmaknuti od skupih bankarskih kredita, posebno ako se ispostavi da će takvo razdoblje trajati duže vrijeme. Svi se, pak, slažu da bi bilo odlično kad bi lokalna tržišta kapitala bila razvijenija.
--- U izradi članka sarađivale Ana Ristović i Svjetlana Šurlan.
