Banke na Wall Streetu odustaju od prognoza o jačanju evra, jer tržišta očekuju da će SAD do kraja godine nadmašiti Evropu po pitanju povećanja kamatnih stopa.
JPMorgan Chase & Co., Morgan Stanley i Bank of New York Mellon Corp. smatraju da bi zajednička evropska valuta u narednih godinu dana mogla da oslabi za više od tri odsto i padne na 1,10 dolara. Evro je već ovog mjeseca skliznuo na najniži nivo u posljednjih godinu dana, pošto trgovci sada uračunavaju povećanje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi tokom 2026. godine, dok više ne očekuju u potpunosti novo povećanje stopa od strane Evropske centralne banke.
To predstavlja zaokret u odnosu na početak godine, kada su evropski kreatori politike bili zabrinuti da je evro previše ojačao nakon što je premašio nivo od 1,20 dolara i dostigao najviši nivo u gotovo pet godina. Međutim, rat u Iranu oslabio je evropsku valutu, jer je skok cijena nafte podstakao potražnju za dolarom, a oprezan pristup ECB dodatno je umanjio privlačnost evra.
Bloomberg
"Evro bi vrlo lako mogao da padne na 1,10 dolara, jer srednjoročni investitori zatvaraju svoje dugoročne pozicije protiv dolara, dok bi špekulativni investitori mogli dodatno da pojačaju taj trend kako zamah bude rastao", naveli su stratezi Morgan Stanleyja, među kojima je i David Adams.
JPMorgan je snizio cilj za sredinu 2027. godine na 1,10 dolara, dok Royal Bank of Canada sada očekuje da će taj nivo biti dostignut do kraja naredne godine. Bank of America Corp. i Wells Fargo & Co. takođe su snizili svoje prognoze. Iako se ovakve procjene često prilagođavaju tržišnim kretanjima, ovoga puta riječ je o neuobičajeno velikim korekcijama koje počinju da obaraju i konsenzus u Bloombergovoj anketi, prema kojoj se i dalje očekuje kurs od 1,20 dolara sljedeće godine.
I tržište opcija postalo je znatno pesimističnije, naročito kada je riječ o dugoročnijim izgledima. Jednogodišnji "risk reversal" pokazatelji, koji mere raspoloženje investitora i njihove pozicije, najnegativniji su za evro od marta 2025. godine. To znači da trgovci moraju da plate veću premiju kako bi se zaštitili od daljeg slabljenja evra ili se kladili na takav scenario u narednih godinu dana.
"Iako bi dolar mogao kratkoročno da konsoliduje svoje dobitke, u ovom trenutku teško je suprotstaviti se zamahu tog trgovinskog trenda", rekao je Marcus Jennings iz Wells Fargoa.
Bloomberg
Taj zamah dodatno su podstakle najnovije promjene u očekivanjima u vezi sa kamatnim stopama. Uoči prvog sastanka novog predsjednika Federalnih rezervi Kevina Warsha ovog mjeseca, trgovci su strahovali da bi mogao da popusti pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da smanji troškove zaduživanja. Međutim, Warsh je jasno poručio da centralna banka neće tolerisati visoku inflaciju, što je navelo tržišta da povećaju očekivanja da će kamatne stope biti podignute još ove godine.
Istovremeno je predsjednica ECB Christine Lagarde izjavila da nema potrebe za agresivnijom reakcijom na posljedice sukoba na Bliskom istoku, nakon ovogodišnjeg povećanja kamatnih stopa, jer se očekuje da će se inflacija u srednjem roku vratiti na ciljani nivo.
"Smatrali smo da ECB nije trebalo da poveća kamatne stope, a ako ništa drugo, taj potez je dodatno oslabio argumente u prilog jačanja evra zbog negativnog uticaja na privredni rast", rekao je Geoff Yu iz BNY Mellona. "Iako vidimo mogućnost da evro privremeno padne ispod 1,10 dolara, ne bismo agresivno pratili takav potez."
Oni koji smatraju da Fed ipak neće povećavati kamatne stope, koji i dalje imaju negativan stav prema dolaru naredne godine ili više veruju u evropsku ekonomiju, imaju znatno blaži pogled na izglede evra. Banka Amerike, na primjer, snizila je svoju prognozu sa 1,20 na 1,15 dolara, ali i dalje zadržava neutralan stav prema zajedničkoj evropskoj valuti.
Ipak, broj onih koji očekuju oporavak evra ubrzano se smanjuje.
"Uspon evra je u velikoj mjeri završen", rekao je Kit Juckes, glavni valutni strateg u Societe Generale SA. "Ne vjerujem da energetska kriza može biti dobra vest za evro", dodao je, poredeći sa 2022. godinom, kada je skok cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu ozbiljno oslabio ekonomiju evropskog bloka.
.webp){kind=icon}
