Pregled berze: Jedna kompanija predvodi rast dok zlato i srebro klize

Prošle nedjelje berze širom svijeta nisu imale dobar učinak. Pregled 10 odabranih svjetskih indeksa pokazuje da su uglavnom završili u crvenom, kako u petak, tako i tokom cijele sedmice, uz jedan izuzetak - južnokorejski indeks KOSPI. U petak je blago porastao, dok je nedjeljno zabeležio rast od pet posto.

 

Japanski Nikkei nije imao sreće kao korejski indeks. U petak je izgubio 3,38 posto vrijednosti, a na nedjeljnom nivou bio je niži za skoro dva posto. U negativno područje spao je i kineski Hang Seng, koji je bio niži za manje od jedan posto. Još jedan kineski indeks, CSI 300, zabilježio je nedjeljni pad od skoro 2,2 posto.

Preko okeana, i američki indeks S&P 500 i tehnološki Nasdaq završili su u crvenom. Kritično je bilo trgovanje u petak, kada je indeks američkih akcija pao za 1,5 posto, a tehnološki za dva posto. Vrednost je pala i industrijskom indeksu Dow Jones.

 

 

Među američkim akcijama posebno se ističe Super Micro Computer Inc. (SMCI), član indeksa Nasdaq, koja se našla u centru švercerskog skandala: jedan od suosnivača navodno je slao servere sa najnaprednijim čipovima kompanije Nvidia u Kinu mimo svih kontrola. Uslijedio je njegov odlazak, a "otišli" su i investitori, jer je akcija u petak strmoglavo pala za više od 30 posto, na nešto više od 20 dolara po akciji.

 

 

Među evropskom trojkom najvećih, najviše je izgubila Njemačka.

U poređenju sa SAD, situacija na evropskim berzama nije bila bolja - vrijednosti britanskog FTSE 100, njemačkog Dax i francuskog CAC 40 pale su. Među ovom trojkom, najviše je izgubio njemački Dax, koji je u petak pao za dva posto, a tokom cijele sedmice čak za 4,55 posto.

Skok cijene nafte

Dok vrijednosti berzanskih indeksa padaju, cijena nafte raste. Samo u petak poskupjela je za 3,3 posto, a u odnosu na kraj prošle godine cijena se gotovo udvostručila i približava se postpandemijskim vrijednostima iz 2022 – u petak je brent zatvorio dan na 112 dolara po barelu, dok se 2022. približio 130 dolara.

 

 

Da li može dostići i premašiti tu cijenu? S obzirom na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o ratu u Iranu, svi scenariji djeluju moguće. 

Šta je sa bitcoinom

I pored vojne napetosti, zlato, tzv. sigurno utočište, ove nedjelje nije blistalo. Nedjelju je završilo na nešto ispod 4.500 dolara po unci, što predstavlja više od tri posto pada u petak. Na nedjeljnom nivou zlato je niže za više od desetinu, dok je od početka godine vrijednost unce porasla četiri posto. Valja napomenuti da je još krajem januara unca koštala više od 5.400 dolara, što znači da kupci sada zlato kupuju sa 17-odstotnim popustom u odnosu na tadašnju cijenu.

Srebro je takođe pojeftinilo. U petak je cijena pala za skoro sedam posto, na nešto ispod 68 dolara. U posljednjih sedam dana sniženo je za 16 posto, a od početka godine za više od pet posto.

Za kraj, pogledajmo digitalno zlato, kako neki nazivaju bitcoin. Početkom nedjelje token je koštao preko 74.000 dolara, dok je u subotu prije podne, kada je članak nastajao, držao cijenu od nešto više od 70.000 dolara, što predstavlja pad od oko pet posto. Ipak, i dalje je za oko desetinu iznad ovogodišnjeg dna, postignutog na nešto više od 63.000 dolara po tokenu.

Prošle nedjelje pratili smo i odluke centralnih banaka. Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da zadrži kamatne stope, ali se sve više špekuliše da bi nakon ciklusa sniženja mogla posegnuti za povećanjem. "Trenutno je moguće da se srednjoročni inflacioni izgledi pogoršaju i da inflaciona očekivanja nastave da rastu, što znači da će vjerovatno biti potrebna restriktivnija monetarna politika", rekao je član Vijeća guvernera Joachim Nagel.