Rast broja biciklista u Sarajevu posljednjih desetak godina naveo je sve nivoe vlasti da se posvete izgradnji biciklističke infrastrukture. Trenutno u Sarajevu, prema riječima Damira Margete, saobraćajnog inžinjera i saradnika Udruženja Giro di Sarajevo, ima nešto više od 20 kilometara biciklističkih saobraćajnica i 20-ak odgovarajućih parkirališta za bicikle. Iako je napravljen određen pomak, uz podršku međunarodnih organizacija, Margeta ukazuje i na određene nedostatke.
"Jednostavno nije posvećeno dovoljno pažnje u fazi projektovanja, tako da zasebne, pa čak i prilično duge sekcije biciklističkih saobraćajnica nisu povezane u jedinstvenu mrežu. Naprimjer, prilikom projektovanja biciklističke trake u Vilsonovom šetalištu, za potrebe kretanja biciklista je urađena rekompozicija saobraćaja, gdje je jedna saobraćajna traka prenamijenjena u jednosmjernu biciklističku traku, ukupne korisne širine više od tri metra. Na nju se nastavlja široka saobraćajna traka za vozila s prethodnim organičenjem brzine do 40 kilometara na sat. Biciklisti su brzo primijetili višak širine te ga iskoristili za komforno putovanje u suprotnom smjeru. Naposljetku je i Kantonalno ministarstvo saobraćaja uvidjelo projektanski propust i prije nešto više od godinu javno najavilo uspostavljanje dvosmjernog biciklističkog saobraćaja, što mi iz Giro di Sarajeva u potpunosti podržavamo i očekujemo", kaže Margeta.
Urbana mikromobilnost dobija sve više na značaju u Sarajevu/Bloomberg Adria
U okviru IMPAQ projekta tokom juna i jula provedena je anketa o urbanoj mobilnosti u KS, u okviru koje je mišljenje o nedostacima i kvalitetu postojeće infrastrukture u gradu, kao i prijedloge za nove dionice biciklističkih saobraćajnica, lokacije parkirališta i budućih stanica javnog sistema gradskog bicikla "Nextbike" dalo više od 1.500 ispitanika.
"Time su stečeni uslovi da se urbana mobilnost u gradu prvi put planira na osnovu stvarnih podataka i prijedloga građana. Građani su ukazali na prioritetne dionice koje bi povezale Općinu Ilidža s ostatkom grada, ali i na nepostojanje biciklističkih saobraćajnica u starom dijelu Sarajeva. Ono što nas je iznenadilo je da su ukazali i na potrebu uspostavljanja biciklističkih pravaca paralelnih Vilsonovom šetalištu kako sjeverno tako i na južnoj strani. Ispitanici su prepoznali i nepostojanje kvalitetnih parkirališta za bicikle u gradu, koja su jeftina i neophodna mjera poticaju razvoja i organizovanju urbane mobilnosti u Sarajevu. Očekujemo da će prikupljeni rezultati poslužiti kao nezaobilazna osnova za daljnje formiranje i razvoj mreže saobraćajnica urbane mobilnosti", dodaje Margeta.
Govoreći o tome koliko su građani svjesni značaja korištenja ekološki prihvatljivijih vozila, Margeta ističe da je taj nivo znatno viši u velikim gradovima.
"Prelazak na bicikle i električne romobile kod nas, ali i svijetu, je potaknut ekonomskom isplativošću, posebno s današnjom energetskom krizom, fleksibilnošću i brzinom vozila mikromobilnosti u gradskim sredinama. Njihovim većim korištenjem, posebno u Sarajevu, se rješava jedan drugi problem - hronični nedostatak prostora, koji se u javnosti neopravdano često zaboravlja istaći kada se govori o razvoju gradskog biciklizma. Vozila mikromobilnosti za svoje kretanje i mirovanje zauzimaju manje od desetine prostora potrebnog za kretanje privatnim automobilom, a smanjenje saobraćajnih gužvi je možda i primarna opća korist urbane mikromobilnosti. Smanjenje buke i potpuna eliminacija stakleničkih gasova i polutanata je izvrstan dodatni bonus u našem slučaju'', naglašava Margeta.
Ono što posebno predstavlja problem biciklistima i vozačima romobila jeste sigurnost u kretanju/Bloomberg Adria
Ono što posebno predstavlja problem biciklistima i vozačima romobila jeste sigurnost u kretanju, ali Margeta naglašava da postoje određeni pozitivni pomaci. Pred vozačima električnih romobila je dodatan izazov, jer ovo vozilo još uvijek nije dio krovnog Zakona o osnovama bezbjednosti BiH, a shodno prethodnoj dinamici izmjena, nerealno je očekivati da će se vožnja električnih romobila "ozakoniti" barem u narednih godinu dana.
"Naizgled, ovo i nije tako dug rok, ali ako vam kažem da je samo jedan veliki distributer e-romobila tokom jedne sedmice ovog ljeta prodao nekoliko stotina e-romobila koji će se naći u saobraćaju, onda potreba za zakonskim tretmanom poprima sasvim ozbiljniju perspektivu. S druge strane, zbog nastale situacije, parcijalno regulisanje kretanja elektroromobila putem entitetskog zakona, kao što je to uradio RS, ili kantonalnog, gdje je u Sarajevu zbog relativno neprecizne formulacije odredbi nastala potpuna pometnja u javnosti prilikom pokušaja njegove primjene, mogu poslužiti kao dobro prijelazno rješenje do donošenja izmjena državnog zakona samo u slučaju da imaju odlike kvalitetnog zakonskog rješenja. Do tada, vozači električnih vozila treba da obrate poseban oprez tokom vožnje, a nadležni ne bi trebali dosljedno kažnjavati vozače elektroromobila, posebno ako se to temelji na nedorečenim zakonima, i time destimulisati vožnju ovog zaista revolucionarnog prijevoznog sredstva",ističe Margeta.
Margeta je razvio i inovativno parkiralište za bicikle i električne romobile, koje će se uskoro početi primjenjivati u gradovima BiH. Naime, sama ideja je nastala prije nekoliko godina i podrazumijevala je inovativno rješenje za parkiranje bicikala, mađutim uz određene izmjene nastao je koncept inovantnih parkirališta za bicikle i električne romobile pod nazivom "Bparco".
Inovativno parkiralite Bparco postavljeno ispred Elekrotehničkog fakulteta u Sarajevu/Licencirane fotografije
"Istraživanjem tržiša sam utvrdio da za razliku od bicikala gotovo da ne postoji dovoljno kvalitetnih tehničkih rješenja za parkiranje električnih romobila. Primjenom inovacije klasično parkiralište za bicikle postaje sigurno parkiralište za sva vozila urbane mikromobilnosti. Dosadašnja parkirališta za bicikle baziraju se na lučnoj formi takozvanog "obrnuto-U stalka", što nije pogodno za romobile. Zbog konstrukcije elektroromobila u obliku slova "L", kojom se u potpunosti razlikuju od bicikala, standardne forme parkirališnih stalaka ne omogućavaju čvrsto vezivanje uz primjenu standardnih i sigurnih brava, kakva je preporučena U-brava (eng. U-lock). Ukoliko privežete električni romobil za čvrsti oslonac pomoću U-brave, uvijek postoji mogućnost vandalizma i čak i krađe ukoliko se kradljivac odluči za skidanje upravljača i njegovo provlačenje kroz prostor između stalka i U-brave. Inovacijom - dodatkom ornamentalne prečke s tehnološkim rupama posebnog rasporeda, omogućeno je da se standardnim U-lockom čvrsto, sigurno i estetski prihvatljivo parkiraju i elektroromobili na inovirane stalke klasične forme, minimizirajući pri tome mogućnost krađe i vandalizma", pojašnjava Margeta.
Margetu je kontaktirala i grupa studenata i biciklista iz Studentskog udruženja Elektrotehničkog fakulteta "Stelex", kako bi jedno ovakvo parkiralište bilo postavljeno ispred zgrade fakulteta.
"Studenti su svoju ideju prijavili na konkurs i dobili novac Fondacije 'Mozaik', a u saradnji s Dekanatom i Kampusom su dogovorili svu logistiku. Moj zadatak je bio predložiti im kvalitetan dizajn parkirališta za bicikle. Kako sam uvidio da se radi o vrlo sposobnim mladim ljudima, preporučio sam da se parkiralište napravi na osnovu mog dosad neizvedenog dizajna parkirališta za bicikle i elektroromobile. U razgovoru smo također došli na ideju da se, pored kvalitetnog parkirališta, unutar projekta osiguraju i kvalitetne brave (U-brave), koje će bilo koji posjetilac ETF-a po potrebi moći posuditi za korištenje na portirnici fakulteta. Ovo će biti prva zvanična implementacija Bparco'', dodaje Margeta.
Inovativno parkiralište Bparco/Licencirane fotografije
Također, planirano je i postavljanje parkinga u Goraždu te ispred zgrade Grawe osiguranja u Sarajevu.
"Trenutno sam u razgovoru s Gradom Banja Luka, koji planira implementaciju nešto većeg broja parkirališta po mom dizajnu. Polako se stvara i potencijal za saradnju s drugim gradovima, a preliminarni interes su pokazali i veliki gradovi našeg okruženja. Međutim, oni su zainteresovani i za nešto složenije varijante Bparco koncepta, koje se temelje na gotovim riješenjima koja tek čekaju svoju implementaciju. Postoji i izgledna prilika da se koncept predstavi na budućim startup konferencijama s ciljem daljnjeg tehničkog razvoja i eventualnog pronalaska zainteresovanih saradnika", ističe Margeta.
Margeta je bio i moderator panel diskusije na najvećoj konferenciji o urbanoj mobilnosti na svijetu pod nazivom Velo-city conference, održanoj u Ljubljani, gdje je, kako kaže, iskoristio priliku da sazna koje bi se to prakse mogle implementirati u Sarajevu.
"Svjestan sam da se određeni koncepti i prijedlozi moraju prilagoditi našim lokalnim prilikama, prije svega specifičnom višeslojnom ustroju vlasti i nadležnosti, te da neke ideje treba izvesti kao pilot-projekte i na osnovu njihovog tehničkog kvaliteta pridobiti podršku različitih dionika za daljnju replikaciju. Konferencija je za mene bila također značajna zbog razloga što je Bparco koncept predstavljen na njenom inovacijskom takmičenju, gdje se skoro plasirao u deset najboljih rješenja. Napomenuo bih da su svi finalisti bili već afirmisane firme s više zaposlenika i barem petogodišnjim radom u industriji, tako da sam zadovoljan rezultatom", ističe Margeta.
Margeta učestovao na najvećoj konfereneciji o urbanoj mikromobilnosti/Licencirane fotografije
Margeta smatra da vlasti u BiH trebaju unijeti dozu kreativnosti u poticanje urbane mikromobilnosti. Navodi primjer Novog Sada, koji dodjeljuje poticaje za kupovinu bicikla u iznosu od oko 150 KM. Taj iznos predstavlja otprilike 15 posto vrijednosti vrlo kvalitetnog i brendiranog mehaničkog bicikla, a ovu priliku je tokom 2022. iskoristilo 1.802 Novosađana. Osvrnuo se na poticaje Vlade FBiH, koja je ove godine izdvojila dva miliona KM za subvencioniranje kupovine električnih i hibridnih automobila.
"Privatna vozila, bilo da su hibridna, električna ili dizelska, pri kretanju i dalje zauzimaju isti prostor, a navedenom svotom se mogla podržati kupovina do 300 četverotočkaša, bilo s električnim ili hibridnim pogonom. Međutim, da smo kojim slučajem istim iznosom primijenili novosadski model, mogli bismo sufinansirati kupovinu nešto manje od 13.400 novih bicikala, drugačijeg vozila s nultom emisijom zagađenja'', naglašava Margeta.
Nakon dvije godine pauze u nedjelju će se održati Giro di Sarajevo, a ove sedmice se obilježava i Evropska sedmica mobilnosti. Udruženje Giro di Sarajevo organizira vožnju kao jednu od aktivnosti šire intenzivne kampanje za poticanje razvoja urbane mobilnosti u gradu, u saradnji s Gradskom upravom Grada Sarajeva, KS, EU Info centrom i GiZ-om.
"Ovom prilikom pozivamo sve bicikliste da nam se pridruže na startu na Dobrinji, da pozovu svoje prijatelje i članove porodice i da još jednom ukažemo na to da su biciklisti rastuća populacija u saobraćaju, koja, ukoliko joj se posveti prava pažnja, može doprinijeti rješavanju značajnih problema u našem gradu", dodao je Margeta.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...