Platforme za kupovinu i iznajmljivanje najrazličitijih proizvoda i usluga - od hrane, preko novih i polovnih stvari, do smještaja i vožnje - ili pak za pronalazak određenog profila ljudi, nisu zanimljive samo pojedincima kao krajnjim korisnicima. Na njih se sve više oslanjaju i kompanije, dok istraživanja pokazuju da će se procenat kupovina i drugih aktivnosti koje firme obave "na klik" u skorijoj budućnosti samo uvećavati. Predstojeću rastuću potrebu za pokretanjem i razvijanjem ovih platformi prepoznao je startup randevu.tech, koji je svojom inovativnom tehnologijom uspio značajno smanjiti količinu vremena i programera potrebnih da se napravi jedna takva platforma ili takozvani "marketplace".
Kako objašnjava suosnivač i tehnički direktor tog startupa Filip Perišić, za kreiranje marketplacea potrebna je prilično kompleksna tehnologija, koja košta i u vremenu i u novcu, i koja zahtijeva tim ljudi koji će se tome posvetiti.
"Potrebno je minimum tri inženjera koji će u prosjeku od četiri do sedam mjeseci sklapati početnu verziju rješenja. To rješenje će, dakle, nekako raditi, to jeste praktično će se održavati na staklenim nogama dovoljno da kompanija može izaći s tim na tržište", navodi naš sagovornik. "Sa biznis strane nije ni mudro praviti tehnički cakum-pakum rješenje, jer zahtijeva vrijeme i tim ljudi, a još nije poznato da li će taj marketplace biznis raditi."
Zbog toga se, dodaje, gleda da se tehnički što jeftinije izađe na tržište, kako bi se provjerilo da li biznis uopšte funkcioniše. Pa ukoliko se pokaže da radi, onda se dalje investira u tehnologiju.
"Tada se obično vidi koje modifikacije i dorade treba napraviti i u projekt se ubacuje još inženjera koji treba da stabilizuju cio sistem. Poslije, nakon stabilizacije, kreće razvoj novih stvari na platformi i taj razvoj se uglavnom rijetko kad i završi. Međutim, ako neka izmjena na platformi predugo traje, to može veoma usporiti, a nekad čak i ubiti biznis momentum", priča jedan od osnivača startupa.
Tehnologija koju je razvio randevu.tech u srži je, kako kaže, "API uz pomoć workflow engine za platform biznise", a jednostavnije rečeno, to znači da marketplace može da se izgradi s jednim tehničkim čovjekom i da, ukoliko je riječ o nekom jednostavnom biznisu, sve čak može biti gotovo i u roku od dan. Takvi modeli ipak su rijetki i ovom startupu, sa sjedištem u Berlinu i kćerkom firmom u Beogradu, uglavnom se obraćaju klijenti koji imaju kompleksnije modele na umu. Ali i tada je ušteda na vremenu i broju ljudi drastična.
"Recimo, najbolja ponuda koju je jedan od naših sadašnjih klijenata dobio kada je htio pokrenuti svoj marketplace bila je od 11 do 13 mjeseci za prvu verziju platforme. Mi smo im za dvije sedmice završili sve u pogledu core tehnologije, to jeste uradili 70 posto cjelokupnog projekta. Proizvod je bio gotov s jednim developerom, za dva i po mjeseca, jer se poslije te dvije sedmice, još dva mjeseca radilo na estetici i korisničkom iskustvu", kaže Perišić.
Pojašnjenja radi, tehnologiju koja stoji iza biznisa baziranih na platformama možemo posmatrati kroz dva sloja – onaj površinski koji se odnosi na korisničko iskustvo i interfejs (takozvana klijentova strana) i onaj pozadinski koji postavlja samu strukturu i internu logiku sajta (server stana). U tom pogledu, randevu.tech je fokusiran na to da ovaj pozadinski dio sistema izgradi u što kraćem vremenskom periodu, nakon čega klijent preko toga ubacuje korisničko iskustvo i ono što bi mnogi nazvali "šminkom" kakvu on sam želi.
Manje vremena i ljudskih resursa koji su potrebni za izradu platforme znači uštedu na mjesecima programiranja i brži izlazak na tržište, pa samim tim i bržu validaciju uspješnosti nekog marketplacea, naglašava Perišić.
Uspon B2B platformi
Treba reći da je B2B (engl. business-to-business - termin koji se odnosi na korištenje interneta za bolju saradnju poslovnih subjekata) marketplace još nov fenomen. Rast broja takvih platformi dolazi poslije talasa popularizacije B2C (engl. business-to-consumer - internet prodaja proizvoda i usluga krajnjim potrošačima) platformi kao što su, naprimjer, Airbnb ili CarGo.
"Platforme su relativno nove u mainstreamu. Mada su počele da se pojavljuju s kraja devedesetih godina, ljudi taj koncept dugo nisu prepoznavali kao 'platformu', nego kao, recimo, 'bukiranje taksija' ili neku već drugu aktivnost. Rekao bih da je prekretnica u tom smislu došla oko 2015. godine i objavljivanja knjige 'Platform revolution', koju su napisali istraživači Masačusetskog instituta tehnologije", priča suosnivač randevu.tech.
Tendencija okretanja ka B2B marketplaceu se, kako kaže, već vidi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), dok Evropa (pa i Srbija) zasad malo kaskaju u tom pogledu. Kod nas, recimo, ima nekoliko velikih kompanija koje trenutno razmišljaju o pokretanju svojih platformi biznisa, ističe on.
"Rekao bih da se proizvodna industrija i sektor maloprodaje zasad možda u najvećoj mjeri prebacuju na B2B platforme. Opšti utisak je da su kompanije koje imaju svoje online shopove bliže ideji da narastu u platformu, jer su već u tom digitalnom svijetu", poručuje naš sagovornik.
Dodaje da pregršt izvještaja ukazuje na to da će ovaj model razmjene dobara i usluga biti sve prisutniji. "Predviđanje McKinseyja jeste da će u narednih pet-šest godina 30 posto B2B poslovanja preći na platforme koje tek treba da budu osnovane."
Pomenuta konsultantska kuća u jednoj od svojih publikacija iz ove godine navodi da podaci prikupljeni iz 13 zemalja svijeta pokazuju kontinuirani rast preferencije poslovnih kupaca u smjeru online naručivanja. To je, kako su naveli, naročito izraženo na tržištima Zapadne Evrope i Australije, gdje online porudžbine čine 40 posto od ukupnih porudžbina.
"Slično kao i prošle godine, oko 70 posto donosilaca odluka spremno je da potroši do 500.000 dolara na jednu transakciju e-trgovine. Na najvišem kraju spektra, međutim, vidimo značajno pomjeranje: broj donosilaca odluka koji su spremni da potroše čak 10 miliona dolara ili više porastao je za 83 procenta. Ovaj trend važi posebno u Kini, Indiji i SAD-u", zaključili su u McKinseyju.
Rezultati ankete koju je Deloitte sproveo sredinom prošle godine u SAD-u pokazali su da je "ogromnih 83 posto B2B kupaca" reklo da su promijenili svoj primarni način interakcije s prodavcima sa ličnog na onaj digitalni.
BigCommerce, kompanija koja pruža softverska rješenja za online prodavnice i listirana je na berzi Nasdaq, ranije ove godine objavila je zaključke o anketi koja se bavila tom temom, a koja je sprovedena u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) i Australiji. Tada je 60 procenata ispitanika reklo da koristi B2B marketplace za kupovinu. Među njima čak 51 posto koristi Amazon Business, dok su znatno manje zastupljeniji Walmart (23 posto) i Alibaba (19 posto).
Međutim, specifičnije niše traže i specifičnije platforme. U tom pogledu, Perišić očekuje da ćemo prvo vidjeti rast njihovog broja, a da je sljedeći korak stvaranje cijelih digitalnih ekosistema, gdje platforme postaju centralni hubovi industrija. "Vjerujem da će se paralelno s tim ići ka primjeni principa cirkularne ekonomije, već postoji jedna njemačka platforma iz domena takve ekonomije koja funkcioniše na našem rješenju. Pritom, cirkularna ekonomija ne znači nužno reciklažu, kako se često misli, već koncept da dobra kruže među kompanijama."
Naglašava i da treba imati u vidu da kompanijama nije tako lako da skaču s platforme na platformu, kao što bi to krajnji korisnik učinio kada se, recimo, s korištenja Instagrama prebaci na upotrebu TikToka kao svoje primarne društvene mreže. Jednostavno, proces otvaranja naloga za privatnu osobu na nekoj platformi daleko je jednostavniji, brži i jeftiniji nego što je to slučaj s poslovnim subjektima. Stoga će, smatra Perišić, oni koji budu pioniri u pokretanju uspješnih platformi za određene grane privrede steći veliku prednost i šansu da zadrže korisnike na svom marketplaceu.
Postoji potencijal da se u sistem uključe i dodatne usluge. "Naprimjer, na platformi se mogu ponuditi fintek komponente, može se ostvariti saradnja s nekom fintek kompanijom koja će zainteresovanim kupcima nuditi različite vrste finansiranja njihove kupovine", pojašnjava.
Konkurencija
Randevu.tech je, kako nam govori njihov suosnivač, prvu investiciju prikupio od fonda rizičnog kapitala Antler, koji vodi Magnus Grimeland, inače kolega Marka Zuckerberga s Harvarda. A sada su upravo zatvorili pre-seed investiciju koju su predvodili domaći igrači, pa je tako ulaganje od 325.000 eura stiglo od ICT Hub Venturea, TS Venturesa i Earlybird Vision Laba. "Novac će biti investiran u postojeći tim i stabilizaciju za neko novo finansiranje koje tražimo. Tim koji radi u randevu.tech čini ekipa ljudi koja je prošla kroz dosta toga, ima veliko poslovno iskustvo i viziju i moram reći da uživamo radeći zajedno", poručuje Perišić. Inače, idejni tvorac cijele stvari je izvršni direktor startup kompanije Aleksandar Orlić, koji iza sebe već ima veći broj marketplace rješenja, dok je treći suosnivač i ujedno komercijalni direktor Shuhrat Ashurov.
Na pitanje kako bi opisao trenutno stanje s konkurencijom, Perišić navodi da većina tehnoloških rješenja u njihovoj branši potpada u dvije kategorije.
Jedna od njih su takozvana hobi rješenja, to jeste ona koja targetiraju hobiste - ljude koji su na početku i žele probati da se bave industrijom marketplacea. "Takva rješenja su dosta limitirajuća, praktično se svode na to da možete promijeniti boju platforme i ubaciti svoj logo."
Druga vrsta rješenja je ono što naš sagovornik naziva prešminkanim online shopovima. "Online shop i marketplace mogu izgledati dosta slično, ali su suštinski, iz tehnološkog ugla dvije jako različite stvari. Online shopovi nisu arhitektonski dizajnirani za marketplace i čim želite nešto promijeniti - udarite u zid. To je ujedno i najveća grupacija konkurencije".
Osim ove dvije dominantne grupe rješenja, postoje i, kako kaže, enterprise rješenja. "Oni se baziraju na arhitektonskim principima za marketplace, ali su ta rješenja veoma skupa i dosta spora za implementaciju. Također, potrebno vam je nekoliko inženjera koji su usko specijalizovani za ta enterprise rješenja, a njih je veoma teško naći."
Imajući sve to u vidu, Perišić ocjenjuje da ljudi koji su u potrazi za hobi rješenjima vjerovatno nisu oni koji će pokucati na vrata njihovog startupa, te ih stoga ne vidi kao ciljnu grupu. Trenutno se više takmiče s predstavnicima druge pomenute kategorije, dok srednjoročno gledano misli da je njihov startup na odličnom putu da postane konkurencija i onima koji nude enterprise rješenja.
Priča o konkurenciji mogla bi se posmatrati i iz drugog ugla. Naime, oni koji žele pokrenuti marketplace pred sobom obično imaju dvije opcije - ili da sami zaposle programere ili da angažuju neku IT firmu koja ima potreban tim da to uradi za njih. Budući da je Srbija poznata po autsorsingu u IT industriji, randevu.tech ovdje vidi priliku i za sklapanje saradnje s domaćim firmama.
U principu, tu su im, kako nam objašnjava, u igri dva modela saradnje. Prvi bi bio da pozovu neku kompaniju da im se priključi kao implementacioni partner. Drugi se odnosi na slučaj kada softverska kuća u Srbiji dobije upit da napravi marketplace za svog klijenta. Tada, umjesto da razvijaju sve od nule za te klijente, te kuće mogu koristiti tehnologiju startupa za pravljenje platforme, kako bi brže i jednostavnije isporučile gotov marketplace i time bile konkurentnije. Takav model saradnje već su ostvarili s jednom firmom iz Novog Sada.
Kada je riječ o potencijalnim domaćim klijentima, nove platforme koje žele biti nalik Ananasu ili KupujemProdajem za neku drugu granu ili neke nove koje bi bile u B2B svijetu mogle bi napraviti dobar spoj za saradnju, ocjenjuje naš sagovornik.
"Klijentno smo orijentisani, jer mi suštinski radimo na sprečavanju tehničkih 'glavobolja' koje idu uz marketplace biznis i gledamo da sve damo na validaciju i preispitivanje kod klijenata. Javljaju nam se zainteresovane kompanije s raznih strana svijeta, pa tako imamo klijente iz Njemačke, UK, Australije i SAD-a. Svaki marketplace je veoma jedinstven i svaka industrija ima svoja pravila, a naša prednost je upravo u tome što se tehnologija detaljno prilagođava specifičnostima industrije", zaključuje suosnivač.