Pokretanje startupa i pretvaranje ideje u biznis nije lagan posao. Još je teže pronaći investitore koji će uložiti u vaš startup i koje ćete baš vi zadiviti pored stotina drugih. A ako dolazite iz Bosne i Hercegovine ili iz neke druge zemlje Zapadnog Balkana, skoro da je nemoguće privući višemilionsku investiciju. Stoga ne čudi da se u bazi podataka platforme Crunchbase nalazi samo jedan startup iz BiH koji je privukao investiciju iznad milion eura.
Priliku za razvoj svoje ideje i pronalazak investitora osnivači startupa iz BiH, ali i cijelog svijeta mogu pronaći u Beču. Naime, austrijska prijestolnica je već godinama jedan od najvažnijih startup centara u Evropi. Uz to, Bečka poslovna agencija ima i poseban program Vienna Startup Package, koji na osnovu konkursa odabranim međunarodnim startupima omogućava intenzivan četverosedmični program u okviru kojeg imaju mogućnost da upoznaju austrijsko tržište, prepoznaju nove poslovne prilike i povežu ih s relevantnim učesnicima u Beču.
Otvorena vrata
Tokom ViennaUp'23 događaja imali smo priliku razgovarati s osnivačima startupa, koji su do sada privukli milionske investicije, a kažu da im je to što su počeli iz Beča otvorilo mnoga vrata na međunarodnoj startup sceni. Također su podijelili i savjete za sve one osnivače startupa koji teže prikupljaju sredstva.
Jedan od njih je i Sergiu Ardelean, suosnivač startupa Artivive, koji je kreirao AR alat koji umjetnicima omogućuje stvaranje novih dimenzija umjetnosti povezivanjem klasične s digitalnom umjetnošću. Trenutno imaju zajednicu od više od 255.000 kreativaca diljem svijeta koji stvaraju umjetnička djela Artiviveom u 190 zemalja. Također sarađuju s muzejima, galerijama, festivalima.
Artivive/Licencirane fotografije
Njegovo putovanje počelo je 2017. godine. Naime, Ardelean je ranije bio vlasnik agencije koja je radila kampanje proširene stvarnosti za velike brendove poput Volkswagena i Porschea. Tako je imao priliku isprobati najsavremeniju tehnologiju.
''Nakon nekog vremena bavljenja kreativnim radom, jednostavno sam se zapitao: Šta će se dogoditi ako izgradite platformu za streaming cijele te tehnologije, čineći je izuzetno jednostavnom za kreativce da stvaraju vlastite umjetničke radove i koriste tehnologiju kako bi stvarali nova putovanja", kaže Ardelean za Bloomberg Adriju.
Najteža stvar u početku im je bila objasniti ljudima šta oni zapravo rade.
''U svim institucijama, muzejima i galerijama ljudi nisu razumjeli ili nisu mogli zamisliti kako se digitalna umjetnost može vidjeti u galeriji. Ali danas je situacija skroz drugačija zahvaljujući razvoju tehnologije'', dodaje on.
Nakon toga je uslijedio još teži dio - pronaći investitore. Finansijsku pomoć im je prva pružila Bečka poslovna agencija zahvaljujući kojoj su uspjeli napraviti prototip i aplicirati za akcelerator na Univerzitetu Berkeley. Odlazak u SAD im je otvorio vrata prema brojnim investitorima te su ovih šest godina uspjeli privući investiciju od 1,7 miliona eura od investitora iz SAD-a, Austrije, Japana, Kine, Južne Koreje.
Pronalazak investitora
Bitno je istaći da je Ardelean rođen i odrastao u Rumuniji, a da je u Beč došao radi studija. Govoreći o startup sceni u Rumuniji, ističe da je startupima tamo puno teže zbog samog imidža Rumunije kao zemlje Istočne Evrope. Naglašava da startupi iz ovakvih zemalja svoju šansu u privlačenju zapadnih investicija trebaju tražiti u timovima, jer ''kad se radi o startupima, osim brojeva, također je puno investicija usmjereno prema timu, jer nikada ne znate kada se radi o ljudima''.
Njegov savjet startupima koji trebaju privući investiciju jeste da svoju ideju povezuju sa sobom i da ne očekuju da će ljudi sve odmah razumjeti.
''Postoji toliko različitih ideja i startupa koji se predstavljaju istim investitorima. Stoga se potrudi da to bude vrlo povezano i ispričaj kako si došao do toga. Pričajte o potencijalu, jer niko ne ulaže u trenutni startup nego u ono što će biti za pet ili deset godina. Dakle, prodajte viziju'', naglašava Ardelean.
Kevin Pajestka je iskoristio svoj diplomski rad za kreiranje niza rješenja uređaja namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama. Prvo je sa svojim prijateljem napravio cipele koje pomoću ultrazvučnih senzora na prednjem dijelu detektiraju prepreke. Nakon toga su razvili uređaj koji ima iste elektroničke dijelove kao i cipele, a koji se može pričvrstiti bilo gdje na štap ili na ruksak. Ovisno o postavkama, sistem nudi inteligentno otkrivanje prepreka između 0,3 i 4 metra u gornjem dijelu tijela. Otkrivajući prepreke, sistem upozorenja daje unaprijed odabranu povratnu informaciju – dodirnu (vibracija) i/ili akustičnu. Također, njihova tehnologija se može koristiti i u nekim industrijama, tako da su i kompanije u njihovom fokusu.
''Tokom razvoja kompanije također smo se usmjerili na vizualne senzore poput kamera i slično, jer smo znali da ultrazvučni senzori imaju neka ograničenja, kao što ne mogu detektirati stepenice ili fokus na određene stvari. Danas smo specijalisti za zvučnu i vizualnu detekciju okoline ljudi i strojeva. Naša rješenja rade, naprimjer, na iPhoneu i mnogim drugim mobilnim uređajima, ne samo pametnim telefonima'', pojašnjava Pajestka za Bloomberg Adriju.
Dugotrajan proces
Ističe da su na tržištu prisutni s ultrazvučnim senzorom. Međutim, jedan od problema je taj što potencijalni kupci u Njemačkoj i Austriji očekuju da zdravstveno osiguranje pokrije troškove nabavke te čekaju da se to riješi. Iz tog razloga više sarađuju s kompanijama u kojima se njihova tehnologija može koristiti.
U posljednjih sedam godina privukli su investicije u iznosu od oko milion eura. Pajestka kaže da je osnovni savjet koji bi uputio startupima da prije svega budu realni.
"Možda imate neke snove, ali snove ne možete postotno predstaviti. Morate postaviti realne ciljeve. Mi smo razvijali hardver od samog početka. Znamo koliko je težak taj posao, razvijati hardver i softver", kaže on te dalje pojašnjava:
"Na početku smo računali da će nam trebati još dvije godine da razvijemo kompaniju, ali na kraju je trebalo oko pet godina da završimo hardver i softver i krenemo na tržište, uključujući i CE certifikaciju za evropsko tržište. Zato je moj savjet da pogledate kako plan funkcionira od početka do kraja i onda možete napraviti mnogo bolji plan''.
Iako je osnivanje startupa bilo gdje puno izazova, Pajestka kaže da je onima koji počinju u Austriji ili Njemačkoj puno lakše.
''Mislim da imamo više prilika. Naprimjer na fakultetima nas potiču da budemo inovativni i kreativni. Ima mnogo mogućnosti za poslovne prakse u Austriji i Njemačkoj, što nam pomaže da razvijemo vlastiti posao'', kaže Pajestka.
Jedan od učesnika Vienna Startup Package je Marcelo Rubinger iz Brazila. Rubinger je kreirao Key-X, multifunkcionalnu pametnu tastaturu koja omogućuje osobama s bilo kojim motoričkim oštećenjem korištenje bilo kojeg računara, pametnog telefona ili tableta sa samo 11 tipki osjetljivih na dodir, koje se mogu aktivirati čak i treptajem oka. Kako kaže, na razvoju proizvoda je radio sedam godina i do sada nisu imali nikakvu investiciju. Međutim, u Beču je imao priliku upoznati potencijalne investitore.
Key-X pametna tastatura/Bloomberg Adria
''Pozvani smo na mjesec dana u Beč. Puno veza, puno prilika je ovdje i vidjeli smo da je ovo zemlja koja je otvorena za saradnju. Stoga ozbiljno razmišljamo o tome da postanemo startup iz Beča. Slijedi nam dosta kucanja na vrata'', kaže Rubinger za Bloomberg Adriju.
Govoreći o načinu privlačenja investicija, Nina Wöss, suosnivačica fonda iz Beča koji ulaže u startupe, kaže da startupi trebaju imati tržište koje je zaista ogromno i globalno i proizvod koji ispunjava zahtjeve za uspjeh na tržištu, kao i dobar tim.
''Moraju biti jedinstveni u načinu na koji rješavaju problem na određenom tržištu, a ne da je to kopija poslovnog modela koji je funkcionirao u SAD-u ili Indiji i moraju postojati realne šanse da budu pobjednici u toj kategoriji'', kaže Wöss za Bloomberg Adriju.
Kao primjer navodi posljednji startup u koji su uložili. Riječ je o startupu koji je razvio proces za proizvodnju veganskog sira, što je nevjerovatno jer bi doista moglo promijeniti način na koji konzumiramo sir.
''I zašto su iz našeg ugla tako posebni? Zato što je osmišljavanje ovog procesa stvar koja je uveliko vođena istraživanjem. Na ovome su radili godinama, dolaze s univerziteta, izgradili su tim istraživača i već su vrlo blizu toga da ovo prodaju velikim mljekarskim kompanijama. Oni objedinjavaju sva tri kriterija: imaju tržište, odličan tim i jedinstven proizvod'', ističe Wöss.
.webp){kind=icon}
