.webp){kind=icon}
Masovne pucnjave koje su se ovog mjeseca dogodile u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" i okolini Mladenovca ponovo su aktuelizovale pitanje dostupnosti vatrenog oružja. Vlast je naložila strožu kontrolu vlasnika oružja i strelišta, pozvala građane da predaju neregistrovano oružje, predložila izmjenu Krivičnog zakonika i Moratorijum na izdavanje dozvola za držanje i nošenje kratkog vatrenog oružja na dvije godine. Kao jedna od mjera koju je predložio predsjednik Aleksandar Vučić našla se i zabrana pristupu darknetu (tamnoj mreži).
Taj mračni kutak interneta - zato i nazvan darknet - pruža sijaset prilika da se anonimno dođe ne samo do oružja već i droge, dječije pornografije i drugog. Dio je takozvane duboke ili nevidljive mreže kojoj se ne može pristupiti preko standardnih, popularnih pretraživača kao što su Google ili Yahoo, već se u tu svrhu obično koristi Tor ili neki drugi softver. Mada dosad nije poznato da li se dječak koji je pucao u beogradskoj osmoljetki služio darknetom, jasno je koliku opasnost mreža može predstavljati za maloljetnike.
Depositphotos
Za bolje upoznavanje s pojmom darkneta, za početak bi ga trebalo odvojiti od bliskog, ali ne i istoznačnog pojma dark-veba.
"Razlika između darkneta i dark-veba može se uporediti s razlikom između interneta i veba. Zamislimo darknet kao telekomunikacionu infrastrukturu, dok je dark-veb sadržaj koji se nalazi na darknetu i pruža pristup skrivenim informacijama putem posebnih pretraživača", kaže za Bloomberg Adriju kriminalista i suosnivač Blockchain Forensics Foruma u Beogradu Stanoje Rnić.
Međutim, potencijalna zabrana darkneta sa sobom povlači brojna pitanja, i to ne samo ona tehnološke prirode. Naime, iako okuplja kriminalni milje i nerijetko se percipira kao mjesto koje ne biste baš željeli da posjetite, darknet kao takav nije ilegalan, niti rezervisan za isključivo nelegalne sadržaje. Stoga bi njegovo blokiranje moglo rasplamsati diskusiju o cenzuri i slobodama.
"On pruža anonimnost korisnicima kroz tehnologiju zvanu 'onion routing'. Ova tehnologija omogućava ljudima da štite svoju privatnost i komuniciraju na siguran način, bez otkrivanja svoje stvarne lokacije ili identiteta. Dakle, darknet je pogodan za slobodu govora, pristup informacijama koje su ograničene u nekim zemljama, poput sadržaja nezavisnog novinarskog izvještavanja, ali zbog svoje visoke anonimnosti nije imun na zloupotrebe, pa tako nudi i društveno štetan sadržaj", pojašnjava stručnjak.
Nastao kao američki državni projekat
"Osnovna pobuda za razvoj darkneta je potreba za anonimnošću i bezbjednom komunikacijom. Nastao je devedesetih kao projekat Američke ratne mornarice i DARPA (engl. Defense Advanced Research Projects Agency)", kaže kriminalista Rnić.
Kako navodi, postoje čitave platforme na kojima se podstiče govor mržnje, netrpeljivost i ekstremni oblici nasilja. Široko su rasprostranjene one na kojima se nude recepti za eksplozive i uputstva za usvajanje opasnih vještina, čija primjena može ugroziti živote drugih ljudi, napominje.
"U kontekstu pucnjave u školi, dark-veb jeste veliki problem. Istina je da na dark-vebu postoji kultura koja podstiče nasilničko ponašanje. Iako nisam sociolog ni psiholog, pretpostavljam da kompleksnost ovog problema prevazilazi samo dark-veb. Faktori kao što su dostupnost oružja, mentalno zdravlje, socijalni i porodični problemi, kao i uticaj društvenih mreža i medija, igraju, prema mom mišljenju, ključnu ulogu u nastanku ovog društvenog problema", smatra Rnić.
Kakav uticaj dark-veb ima u Srbiji nezahvalno je reći, jer dosad nisu javno objavljivana temeljna istraživanja o toj temi. Ono što svakako uliva tračak nade u priču jeste činjenica da je pojedinim kriminalcima na mreži ipak moguće ući u trag, što se dosad i dešavalo širom svijeta.
Razotkrivanje počinilaca moguće čak i kad koriste kripto
Deanonimizacija dark-veba podrazumijeva otkrivanje identiteta korisnika koji žele da ostanu anonimni. "Postoje različita rješenja koja se koriste u ovom procesu, uključujući Open Source Intelligence, Darkweb Intelligence, Blockchain Forensics, kao i plaćena rješenja poput Constella Intelligence, PIPL, Shadow Dragon, Maltego i brojnih API-ja."
Najvažniji podaci koji se mogu prikupiti o korisnicima uključuju ime, telefonski broj, imejl, korisnička imena, lozinke, IP adrese, lokacije...
Depositphotos
Za plaćanje ilegalnih usluga na dark-vebu često se koriste kriptovalute zbog njihovih principa anonimnosti i decentralizacije. Međutim, anonimnost može biti ugrožena kada korisnik pokuša da pretvori kriptovalute u tradicionalni novac putem centralizovanih entiteta kao što su mjenjačnice ili berze. Naime, podsjeća kriminalista, mnoge od ovih platformi zahtijevaju verifikaciju identiteta svojih korisnika u skladu s propisima protiv pranja novca i poznavanja svojih klijenata.
Neki korisnici pribjegavaju dodatnim mjerama kako bi zaštitili svoju anonimnost prilikom pretvaranja kriptovaluta u tradicionalni novac. "Naprimjer, neki koriste decentralizovane mjenjačnice koje ne zahtijevaju identifikaciju, vrše trgovinu kriptovalutama za gotovinu direktno s drugim pojedincima ili koriste 'mikser' usluge koje omogućavaju 'pranje' kriptovaluta kako bi se sakrili tragovi transakcija."
Drugi se, recimo, okreću specifičnim kriptovalutama, poput monera, koje su dizajnirane s dodatnim slojevima privatnosti. "Ipak, većina transakcija na popularnijim kriptovalutama kao što je bitcoin nije u potpunosti anonimna. Uz napredak tehnike i metoda praćenja, agencije za sprovođenje zakona - obično uz ekspertizu privatnih kompanija u toj oblasti - postižu uspjeh u razotkrivanju nelegalnih aktivnosti na dark-vebu", poručuje Rnić.
Pristupi nalozima za nekoliko desetina dolara
U svom nedavno predstavljenom vodiču "Uvod u sajber bezbjednost", Inicijativa Digitalna Srbija (engl. Digital Serbia Initiative - DSI) navela je cijene za neke od, uslovno rečeno, benignijih usluga (u poređenju s navedenim) koje se nude na dark-vebu, a na osnovu podataka Privacy Affairsa. "U cjenovniku možete zaključiti da su te usluge pristupačne - čak i jeftine", kaže se u analizi DSI-a.
Kako ocjenjuju, to dalje svjedoči o rasprostranjenosti sajber-kriminala i veličini te industrije na svjetskom nivou. Ilegalne radnje su postale svakodnevnica, a primopredaja kradenih podataka omogućena zahvaljujući dark-vebu."
Međutim, ističe se u vodiču, upravo ova rasprostanjenost je doprinijela ogromnim ulaganjima u borbu protiv sajber-kriminala. "Danas, gotovo sve države svijeta prepoznaju prestupe u digitalnoj sferi, s izuzetkom nekoliko zemalja u centralnoj Aziji i Africi. Zemlje koje prednjače u zakonodavstvu i definisanju sajber-kriminala i kaznenih mjera protiv ovakvih prestupa su Danska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevsto, Sjedinjene Američke Države i Japan."
