Jeste li jedni od onih koji prije postavljanja pitanja ChatGPT-u poželite dobro jutro, ljubazno pitate za pomoć ili na kraju komunikacije zahvalite? Ako jeste, bilo bi dobro da prestanete jer te osnove pristojnosti iz stvarnoga svijeta u digitalnome stvaraju dodatne troškove.
ChatGPT postao je popularan zbog brzine, ali drugačijeg načina na koji daje odgovore na pitanja svojim korisnicima. Za razliku od upisivanja pojmova u tražilicu, traženje odgovora putem ChatGPT-a nalikuje na dopisivanje s osobom. Upravo to je razlog zbog kojeg neki korisnici paze na pristojnost u komunikaciji, baš kao što bi pazili kada komuniciraju s ljudima.
No ponekad zaboravimo da iza ChatGPT-a ne stoji neka osoba, već algoritmi, pa svi pozdravi, zahvale, zamolbe i pristojni odgovor od njega zahtijevaju dodatno trošenje energije.
To je potvrdio i izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman. Nakon što je stanoviti korisnik na društvenoj mreži X postavio pitanje koliko pisanje "molim" i "hvala" u ChatGPT košta kompaniju, čelnik kompanije napisao je da je riječ o desecima milijuna dolara.
"Deseci milijuna dobro potrošenih dolara, nikad se ne zna", napisao je Altman u komentaru.
Zašto ljubaznost košta OpenAI?
Iako je čelnik OpenAI-ja odgovorio šaljivim tonom, može se naslutiti da su povećani troškovi realnost. O čemu je zapravo riječ i zašto ljubaznost prema alatima umjetne inteligencije (AI) dodatno košta kompanije?
Iako slanje dodatnih pristojnih poruka i zahvala može izgledati trivijalno, ono sa sobom nosi tehničke posljedice. Naime, svaka dodatna fraza zahtijeva više procesorske snage i povećanu potražnju za podatkovnim centrima koji pokreću ChatGPT. Sve to stvara dodatna računala opterećenja.
Osim toga, sustavi visokih performansi ne samo da zahtijevaju goleme računalne resurse, već i generiraju toplinu zbog čega su potrebni i sofisticirani sustavi hlađenja. Sve to povećava potrošnju električne energije, a time i same troškove.
Dodatna šeta za okoliš
Upravo zbog ogromne potrošnje energije, to nije samo financijski problem, već i okolišni. Washington Post je u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta u Kaliforniji proveo istraživanje koje je pokazalo da je za generiranje samo jednog maila potrebno oko 0,14 kilovatsati električne energije. Pa ako svaki dan u godini AI-ju šaljete pitanje i dobivate odgovor koji je otprilike veličine maila, potrošit ćete jednako električne energije kao devet kućanstava u Washingtonu.
Na desetke tisuća ljudi koji svakodnevno šalju upite, utjecaj nije zanemariv. Dodajmo tome i da podatkovni centri koji se koriste za napajanje tih chatbotova već troše oko dva posto svjetske potrošnje energije, a broj će vjerojatno nastaviti rasti s obzirom na to da AI preplavljuje svaki kutak svakodnevnog života.
Trebamo li biti pristojni prema AI-ju?
Za mnoge ipak ostaje važno pitanje trebamo li ipak biti pristojni prema svima, pa tako i prema AI-ju. Istraživanje provedeno krajem 2024. u SAD-u pokazalo je da je 67 posto korisnika ljubazno prema chatbotovima. Većina ispitanika, odnosno njih 55 posto, smatra da je ispravno tako komunicirati, a zanimljivo je da ih 12 posto to učini kako se umjetna inteligencija ne bi okrenula protiv njih, ako ikada nadjača ljude.
No mišljenja su općenito različita. Dok neki tvrde da je nepotrebno biti ljubazan prema AI-ju, voditelj dizajna u Microsoftu Kurtis Beavers smatra da pravilan bonton pomaže stvaranju rezultata koji uključuju poštovanja i suradnje. Razlog tomu je da AI daje odgovore tonom kojim mu se netko obraća i mjeri pristojnost, pa je vjerojatnije da će uzvratiti pristojno onima koji mu se obraćaju pristojno.
.webp){kind=icon}
