Njemačka je u Rigi savladala Tursku 88:83, drugi put postala prvak Evrope i ujedinila svjetsko i kontinentalno zlato. Rezultat je vrhunac jednog od najuspješnijih razvojnih ciklusa u evropskom sportu. S druge strane stoji Turska, čija se strategija oslanja na klupske gigante i državno vođene projekte.
Iza finalnog skora i sjajnih igrača poput Dennisa Schrödera, Franza Wagnera ili Alperena Şengüna kriju se dvije filozofije ulaganja u košarku koje danas dominiraju evropskim parketima.
Njemačka košarka ušla je u ciklus ubrzanog rasta. Savez je prošle godine zabilježio rekordnih 274.025 registriranih članova, što predstavlja dvocifreni rast u odnosu na prethodnu sezonu. Sistem školskih sportskih gimnazija i obavezna juniorska takmičenja (NBBL, JBBL) standardizirali su razvoj na nacionalnom nivou. To znači da gotovo svaki profesionalni klub ima ugrađenu "pipeline" strukturu, slično kao što se u biznisu podiže inkubatorski model koji garantira stalni dotok novih proizvoda.
Čitaj više
Modrić i Đoković jure ostavštinu, Mitrović i SMS love arapske milione
U završnici karijere, vrhunski sportisti biraju između dvije strategije. Jedna je "zlatni izlaz", Saudijska Pro liga i, drugačijom logikom, MLS, gdje plate, porezni tretman i komercijalni paketi nude rekordne iznose.
11.09.2025
Bayern štednjom ogolio krizu njemačke ekonomije
Engleski klubovi ovog ljeta ponovo su srušili rekorde trošeći više od tri milijarde funti na transfere, dok su pojedini klubovi ulazili u minuse od stotine miliona. U isto vrijeme, Bayern München, tradicionalno sinonim za stabilnost, prijelazni rok zaključuje u plusu od 10,5 miliona eura.
09.09.2025
Nogomet troši rekordne milijarde: Šeško, Baturina i Maksimović među zvijezdama
Prijelazni rok ljeta 2025 ostat će zapamćen kao najskuplji u historiji. Ukupna potrošnja klubova na globalnom nivou premašila je 8,8 milijardi eura, čime je srušen raniji rekord, a Engleska Premier liga sama je prešla granicu od 2,6 milijardi eura.
02.09.2025
Maroko domaćin SP 2030 - Kako nogomet zaista igra za ekonomiju
FIFA-ino Svjetsko prvenstvo 2030. bit će jedinstveno, glavni domaćini bit će Španija, Portugal i Maroko, dok će po jedna svečarska utakmica u znak 100. godišnjice prvog Mundijala biti odigrana u Urugvaju, Argentini i Paragvaju.
02.09.2025
Prijenosi Bundeslige sele na YouTube: Influencer ruši vječni TV monopol
Bundesliga je postala prva velika europska nogometna liga koja je dio prava za prijenose uživo dodijelila content kreatorima.
31.08.2025
Njemačka: baza kao investicioni "flywheel"
Na tržišnoj strani, domaća liga bilježi historijske rekorde. Posjeta u sezoni 2024/25 premašila je 2,1 milion gledalaca, s prosjekom od gotovo 5.800 po utakmici. To je rast od 13 posto u jednoj godini i signal sponzorima da košarka više nije niša, već mainstream proizvod. Hibridna distribucija, sve utakmice na streaming platformi Dyn, uz povremene prijenose na free-to-air kanalima, stvara dvostruki efekt: stabilne pretplate i širenje dohvata prema široj publici.
Ulaganje u infrastrukturu dodatno podiže plafon. Otvaranje SAP Gardena u Münchenu (11.500 mjesta) prošle jeseni pretvorilo je Bayern u klub kompatibilan s Euroligom i korporativnim tržištem. Rasprodane utakmice i rast VIP prodaje pokazuju kako nova dvorana funkcionira kao "revenue accelerator". Berlin je pak izgradio reputaciju pionira kroz program ALBA macht Schule, koji povezuje klub sa desetinama osnovnih škola i pretvara fizičko vaspitanje u regrutni kanal.
Turska: snaga kapitala i centralizirani kampus
Turski model je suprotan, fokusiran na vrh piramide. Anadolu Efes i Fenerbahçe posljednju deceniju drže se visoko na Euroligaškoj mapi, s budžetima koji premašuju 30 miliona eura. Fenerbahçe je ove godine otišao korak dalje, titula prvaka Eurolige 2025 potvrdila je da Istanbul ostaje premium tržište, ne samo u fudbalu nego i u košarci.
Država je u međuvremenu izgradila Basketbol Gelişim Merkezi u Istanbulu, centralni kampus s glavnom dvoranom od 10.000 mjesta i vlastitom sportskom gimnazijom. Projekt vrijedan više od milijardu turskih lira vodi državna agencija TOKİ, a savezu daje alat za centralizirani razvoj. Umjesto mreže manjih programa, Turska ima jedan "hub" koji usmjerava selekcije, trening i edukaciju trenera.
Na strani medija, TBF je produžio četverogodišnji ugovor s beIN Sportsom za domaću ligu. Dogovor garantira stabilne prihode i internacionalnu distribuciju, ali i potvrđuje da liga ostaje oslonjena na plaćeni TV model. Grassroots programi poput 12 Dev Adam Basketbol Okulları nastoje proširiti bazu, no broj registriranih igrača i dalje je manji od njemačkog, oko 96.000 u 2023.
Finale kao sukob strategija
Eurobasket je pokazao da oba puta mogu dovesti do vrha. Njemačka je u finale došla oslonjena na dubinu rostera i kontinuitet rada, dok je Turska igrala na snagu individualnog talenta i iskustva svojih euroligaških zvijezda. Njemačka "skalira", što više djece ulazi u sistem, to se više pune dvorane i raste domaći proizvod. Turska "monetizira vrhunski kvalitet", nekoliko superbrendova u Istanbulu generira globalni doseg i trofeje.
Njemački model oslanja se na rast domaće lige i stabilan "flywheel", registracije, posjeta, infrastruktura i sponzorstva hrane jedno drugo. Glavni rizik je odljev talenata prema NBA, Euroligi, odnedavno i američkim univerzitetima, ali rastuća komercijalna baza otvara prostor da se makar dio zvijezda zadrži duže u BBL-u.
Turska pak ima drugačiji problem, koncentracijski rizik. Ako Fener ili Efes uspore, zbog finansija ili promjena vlasničkih prioriteta, ukupna slika lige može izgubiti na vrijednosti. Centralizirani kampus u Istanbulu ublažava taj rizik, ali ne može zamijeniti širu bazu registriranih igrača.
Poslije Rige, Njemačka je u poziciji da domaću ligu pretvori u stabilan poslovni proizvod, dok Turska ima šansu da novi kampus pretvori u "pipeline fabriku" i tako smanji zavisnost od dva istanbulska kluba. Na kraju, oba modela pokazuju da košarka u Evropi postaje investicijski segment vrijedan pažnje, pitanje je samo hoće li naredni ciklus donijeti veću premiju za širinu baze ili za snagu vrha.
.webp){kind=icon}
