Najava recesije uvijek izaziva panične analize potrošačkih obrazaca.
Ipak, pritisak da se promijene potrošačke navike u ekonomskoj krizi možda ima i svjetliju stranu. Možda je upravo ovaj trenutak rješenje za zabrinjavajući Gen Z beauty trend: estetske injekcije. Riječ je o skupoj i brzo rastućoj navici među mladima koji još uvijek uživaju u prirodnim prednostima mladalačke ljepote.
Gen Z se sve češće pita je li botoks vrijedan ulaganja. Foto: Depositphotos
Između 2019. i 2022. godine broj osoba starih 18 i 19 godina koje primaju neuromodulatorne injekcije (poput botoksa) porastao je za 75 odsto, dok je broj onih koji koriste hijaluronske filere (kao što je Juvéderm Ultra) skočio za 71 odsto, prema izvještaju Američkog udruženja plastičnih hirurga (American Society of Plastic Surgeons – ASPS) iz 2022. godine. Taj dramatični rast se donekle stabilizovao u izvještaju ASPS za 2023. — najnovijim dostupnim podacima — sa promjenom od 9 i 8 odsto za obje procedure u odnosu na 2022. Grupa starosti 20–29 godina, koja takođe uključuje dio Gen Z generacije, pokazala je slične promjene. Trošak i kasnija njega odnosno održavanje ovih procedura nisu nimalo jeftini. Potrošači su u prosjeku plaćali 435 dolara za neuromodulatorne injekcije i 715 dolara za hijaluronske filere, prema ASPS ljekarima u 2023.
Kako je Gen Z uopšte stigla dovde?
To što su prvi stasavali u svijetu društvenih mreža i pametnih telefona svakako ima uticaja. Najstariji pripadnici ove generacije rođeni su tek deceniju prije nego što su ove tehnologije nastale. Do trenutka kada su krenuli u srednju školu, i društvene mreže i pametni telefoni već su postali svakodnevica.
U poređenju, kao milenijalka, sjećam se da je Facebook postao dostupan javnosti tek u mojoj završnoj godini srednje škole. Postavljali smo smiješne fotografije bez ikakve mogućnosti da ih dotjeramo - Photoshop je bio rezervisan za profesionalce koji su i po nekoliko sati obrađivali slike mršavih manekenki u magazinima. Nije bilo lako biti milenijalka koja nije nosila veličinu 0 početkom 2000-ih — sjetimo se samo iskustava pop pevačice i rijaliti zvijezde Jessice Simpson. Ipak, čini se da nam je bilo lakše nego Generaciji Z.
Zvijezda Jessica Simpson u memoarima iznosi iskreno svoje probleme i sramotu koju je osjetila jer su je proglasili debelom nakon nastupa u Dalasu 2009. Kaže da je tada nosila veličinu 4 što je ekvivalent evropskoj veličini 36. Foto: Depositphotos
Iako je pokret "body positivity" stekao popularnost u kulturi i medijima kada su ulazili u tinejdžerske godine, na društvenim mrežama ga je snažno nadjačao algoritam, rast influensera i pojava aplikacija poput FaceTune-a. Mogućnost da se fotografije "dotjeraju" prešla je iz ruku urednika koji su obrađivali slike poznatih ličnosti i modela, u ruke svakoga ko ima telefon.
Korisnici su mogli da brišu "mane" i podešavaju crte lica kako bi odgovarale idealima ljepote. Tako je nastao "Instagram Face" — termin koji je 2019. uvela spisateljica Jia Tolentino u časopisu The New Yorker, opisujući taj izgled kao kožu bez pora, visoke jagodice, mačkaste oči, mali nos i pune usne.
Društvene mreže nisu jedini krivci za poremećenu sliku o sopstvenom izgledu kod Gen Z (a i drugih). Prednje kamere telefona, popularnost selfija i stalno gledanje sebe u malim prozorima na Zoomu i sličnim video platformama, takođe doprinose iskrivljenom doživljaju sopstvenog lica.
Danas je "Instagram Face" izašao iz digitalnog svijeta. Može se vidjeti kako šeta ulicama velikih gradova i manjih mjesta, a često se postiže minimalno invazivnim estetskim procedurama poput injekcija i filera.
Sve više mladih muškaraca koristi botoks i hijaluronske filere. Foto: Depositphotos
Čak i ako do potpune recesije ne dođe onako kako to mediji najavljuju, carine bi mogle uticati na ukupnu cijenu ovih procedura. Na primer, špricevi i igle potrebni za injekcije trenutno su podložni carini od čak 245% kada se uvoze iz Kine. Taj trošak bi se, logično, prenio na potrošače.
Jedna stvar koja ide u korist mlađima koji koriste ove tretmane jeste porast usluga odnosno mogućnosti odloženog plaćanja (u SAD BNPL: Buy Now Pay Later). Kompanije koje nude ovakvu mogućnost su postale omiljene među Gen Z za neesencijalne troškove — od koncerata do putovanja — i lako bi mogle iskoristiti priliku da dodatno promovišu svoje usluge u oblasti estetske medicine. Jedna nova firma, PRIVI, konkretno cilja tržište estetskih injekcija, nudeći fleksibilne planove otplate za kozmetičke tretmane.
Uz ove opcije plaćanja, čak ni recesija možda neće biti dovoljna da izazove očekivani finansijski pritisak i smanji diskrecionu potrošnju. Naprotiv, održavanje izgleda može se smatrati neophodnim i vrijednim svakog troška — pa i gomilanja duga, što je realnost BNPL modela.
Ali svako ko se odluči za taj put trebalo bi da ima na umu da je preuzimanje nepotrebnog duga naročito rizično u slučaju povratka Donalda Trumpa. Za vrijeme njegove administracije, Biro za finansijsku zaštitu potrošača (Consumer Financial Protection Bureau) vjerovatno bi ukinuo propise koji štite Amerikance, uključujući pravo na osporavanje troškova i traženje povraćaja novca.
Ako Gen Z izgubi finansijsku moć da mijenja svoj izgled, možda će postati moderno i viralno prihvatiti prirodan proces starenja. Uz malo sreće, to će biti više od prolaznog trenda.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...