Miquela Sousa, poznata kao Lil Miquela, tinejdžerski je pop fenomen. Ova 19-godišnjakinja, polu Brazilka, polu Španjolka, modna je influenserka, zvijezda pop muzike i borac za društvene promjene. Trenutno ima 2,6 miliona pratilaca, a velika popularnost joj je svojevremeno obezbijedila i mjesto među "25 najuticajnijih ljudi" prema časopisu Time 2018. Takođe, Miquela je sarađivala s modnim brendovima poput Prade, Calvin Kleina, i drugih. Ipak, Miquela Sousa nije ljudsko biće. Prema Instagram trend reportu za 2023. godinu, tvrdi se da virtuelni influenseri imaju bolji angažman svojih pratilaca zbog sljedećih faktora: kvalitetniji izgled sadržaja, totalna kontrola sadržaja koju provode brendovi i rastuće tržište digitalne mode.
Sutra počinje Paris Fashion Week. Prvi na redu je Schiaparelli, što ima smisla s obzirom na to da su njihove haute couture revije uvijek događaji. Christian Dior i Giambattista Valli takođe se predstavljaju prvog dana. Chanel otvara drugi dan, nakon čega slijede Alexandre Vauthier i Armani Privé. Elie Saab, Jean Paul Gaultier, Viktor&Rolf i Valentino pojavljuju se trećeg dana, dok Maison Margiela zatvara događaj posljednjeg dana. Kada je riječ o muškoj modi, svi s nestrpljenjem očekuju šta će ovog puta smisliti njihov kreativni direktor Pharrel Williams. Ali, sve češće se u modnim krugovima javlja pitanje ko će se pojaviti u svim ovim kreacijama: realni modeli ili njihovi avatari?
Nedavno je slučaj kada je realni model zamijenjen svojom virtuelnom verzijom pokrenuo niz pitanja koja uznemiravaju modnu i modeling industriju, a i širu javnost. Naime, Shereen Wu, tajvansko-američki model, nije tražila novac da bi učestvovala u modnoj reviji poznatog dizajnera krajem prošle godine. Wu, model iz Kalifornije, željela je da učestvuje radi građenja svog portfolija. Ostala je zapanjena nekoliko dana kasnije kada je vidjela videosnimak revije postavljen na Instagram nalogu modnog dizajnera.
Tu je bila ona, hodala je pistom u crnoj haljini Michaela Costella. Ali, to nije bila Wu: njeno lice bilo je zamijenjeno licem bijele žene koju nije prepoznala. Ovaj slučaj odražava brzi porast korišćenja vještačke inteligencije u modnoj industriji vrijednoj 2,5 biliona dolara, što je promjena koju neki smatraju prelomnom, kaže novinar Bloomberga Riddhi Setty u tekstu koji istražuje da li vještačka inteligencija prijeti da izbaci realne osobe iz svijeta modelinga.
Mnogi brendovi već su se udružili s kompanijama za modeling baziranim na vještačkoj inteligenciji i navode da je jedna od prednosti mogućnost prikazivanja njihovih proizvoda na raznolikoj grupi modela. Levi's, recimo, koristi tehnologiju digitalnih blizanaca kako bi poboljšali udobnost i kvalitet svojih farmerki. Kompanija pravi virtualne replike tijela svojih kupaca kako bi kreirala personalizovane farmerke koje bolje odgovaraju i udobnije su za nošenje. Dodatno, Levi's koristi digitalne blizance da simulira kako će njihove farmerke izgledati i nakon više pranja, osiguravajući da zadrže kvalitet tokom vremena.
Burberry pravi virtuelne replike svojih prodavnica i proizvoda, omogućavajući kupcima da istražuju kolekcije i prilagođavaju svoje proizvode u uzbudljivom digitalnom okruženju.
Međutim, sve ovo potencijalno utiče na tražnju za ljudskim modelima. Dodatno, osim potpunog zamjenjivanja, neki modeli su zabrinuti da bi kompanije za vještačku inteligenciju mogle koristiti njihovu sliku i sličnost bez njihovog znanja. Vještačka inteligencija predstavlja izazov za autorska prava, kako je Bloomberg Adrija izvještavala i ranije, ali situacija se dodatno usložnjava kada je riječ o modelingu.
Šta o tome kaže pravna regulativa, pitali smo advokaticu Jasminu Đokić iz Beograda. "Trenutno vještačka inteligencija kao pojava u svakodnevnom životu postaje značajna oblast u segmentu pravnih regulativa i njenih primjena."
Ova tehnološka pojava značajno utiče na životne i poslovne tokove te dovodi do novih poslovnih mogućnosti koje ranije nisu bile poznate.
Ono što su zajedno u saradnji kreirali Eva Herzigova i kompanija Meta je najbolji primjer.
Kreiranjem avatara Herzigove, koji je replika cijelog njenog tijela, a ne samo lica, kompanija Meta je ponudila jedan novi alat koji se može koristiti u modnoj industriji u kampanjama.
Za ovaj alat Herzigova je dala eksplicitnu saglasnost i pretpostavljam da je s kompanijom Meta dogovorila i zaključila ugovor koji reguliše njihov odnos po pitanju njenog avatara.
Osnovano pretpostavljam da je na taj način otvorila novo poglavlje plaćanja naknada za korišćenje avatara u modnoj industriji, kako digitalnim kompanijama tako i osobi po čijem uzoru je kreiran avatar.
Naknadu za upotrebu avatara će plaćati korisnik u skladu s dogovorom koji digitalne agencije i osobe po čijem liku se kreira avatar dogovore.
Depositphotos
Pretpostavka je da će možda velika imena biti isključivi vlasnici svojih avatara, dok će ne toliko jaka imena u svijetu modelinga na drugačiji način regulisati korišćenje njihovog lika kao osnova za kreiranje avatara. Primjer Herzigove u svijetu modelinga najvjerovatnije će pokrenuti osnovane zahtjeve za aneksiranje ugovora u modeling agencijama u kojima će se definisati pravo vlasništva i naknada za korišćenje avatara svakog modela pojedinačno.
Ekonomska pozadina je jasna: tamo gdje ljudski modeli mogu početi s tarifom od 35 dolara po satu, a kada je riječ o vrhunskim modelima današnjice, mogu zahtijevati i desetine hiljade dolara za jedan dan, jedna agencija nudi korišćenje svojih AI modela za 29 dolara mjesečno.
KONTROLA PRIVATNOSTI KAO LUKSUZ
Edward Snowden je bivši američki obavještajni radnik koji je postao poznat kada je 2013. godine otkrio tajne američke vlade o masovnom nadzoru nad komunikacijama građana putem programa nadzora elektronske komunikacije, koje je sprovodila Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA). Snowden je bio zaposlen kao podizvođač za NSA i objavio je dokumente koji su otkrili obimnu špijunsku aktivnost američke vlade, izazivajući kontroverze širom svijeta o privatnosti, nadzoru i ustavnim pravima.
On je rekao: "Tvrditi da ti nije stalo do prava na privatnost jer nemaš šta da kriješ nije ništa drugačije od tvrdnje da ti nije stalo do slobode govora jer nemaš ništa da kažeš."
Kada je riječ o regulisanju prava na upotrebu lika realne osobe, riječ je o čuvanju privatnosti i kontroli. A kontrola je luksuz. Zato što ju je teško steći.
Ipak, neki u industriji već vide korišćenje AI-generisanih "osoba" kao kršenje njihovih prava na ime, sliku i sličnost i to ne bez osnova.
Institut za uporedno pravo izdao je 2022. veoma opsežno djelo grupe autora (Prlja, Gasmi, Korać) "Ljudska prava i vještačka inteligencija", u kojem se detaljnije objašnjava EU pravna regulativa, a navodi se da je i pored toga, kada je riječ o kreiranju digitalnih blizanaca na osnovu realnih ljudi, ova regulativa nedovoljno precizna i da je potreban dodatni rad kako bi se ova oblast do kraja definisala. Djeluje da pravna nauka ne može ispratiti tehnološki razvoj i sve primjenjive nove slučajeve koji se pojavljuju gotovo na dnevnom nivou.
Naša sagovornica potvđuje da kod nas trenutno ne postoje eksplicitne zakonske odredbe koje bi se primjenjivale na konkretnu situaciju, no ako se stvari posmatraju analogno, kaže da se mogu primjenjivati odredbe Zakona o autorskim i srodnim pravima za konkretnu situaciju.
"Zbog sive zone, odnosno eksplicitno nedefinisanih pojmova i regulisane zaštite može doći do povreda prava korišćenja lika osoba, a posebno ako je riječ o osobama koje su preminule, što povlači etička pitanja u okviru pravne regulative", objašnjava Đokić, ali dodaje da vjeruje da će nasljednici, ukoliko ih ima, vrlo brzo reagovati i tražiti zaštitu lika svog poznatog pretka te da će po principu domino-efekta veoma brzo ova oblast morati da bude jasno i detaljno uređena.
Ostaje da se nadamo, jer ovo nije samo pitanje naknade za autorska prava, niti se odnosi samo na poznate osobe, već postoji i niz etičkih i filozofskih pitanja koja prate ideju stvaranja digitalnih klonova anonimnih osoba, uključujući pitanja identiteta, privatnosti, autonomije i moralnih implikacija. Na primjer, sve je više digitalnih startupa koji nude besmrtnost kreirajući digitalni klon realne osobe, sakupljajući slike, postove, stavove i ponašanje realnih osoba, recimo na Facebooku, kao što je slučaj sa Eterni.me. Kako se objašnjava na sajtu, generiše se avatar koji emulira vašu ličnost i može reagovati, pružati informacije i savjete vašoj porodici i prijateljima nakon vaše smrti. Nešto kao Skype razgovor iz prošlosti.
Osnivač Eterni.me Marius Ursache, izvještava Fast Company, kazao je da je ideja inspirisana konceptima poput singularnosti i "preuzimanja uma" Ray Kurzweila, chatbotova, televizijskih serija poput "Black Mirror" i filmova kao što je "Her".
.webp){kind=icon}
