Dok se spuštam niz merdevine u ledeni mrak jezera Joutolampi Lake, pripremam se za dodir ledene vode na koži. Puštam rukohvate i naginjem se unazad, dok me neoprensko odijelo debljine osam milimetara drži na površini u potpunom mraku. I onda - ništa.
Nalazim se u najsjevernijem regionu Finske, Laponiji, na jednom od više od 188.000 jezera ove nordijske zemlje. Na oko 30 minuta od najbližeg grada, Rovaniemi, koji se promoviše kao rodni grad Deda Mraza. Dok većina ljudi dolazi u ovaj kraj kako bi posjetila Santa Park, Santa Claus Village ili druge cjelogodišnje božićne atrakcije, ja sam ovdje zbog nečeg fizički okrepljujućeg: arktičkog plutanja.
Santa Claus Village| Depositphotos
Tišina je u početku uznemiravajuća. Joutolampi Lake je okruženo gustom šumom koja prigušuje svaki zvuk ljudskog porijekla, ali kako se moj sluh prilagođava, počinjem da čujem pucketanje obližnjeg leda i blago žuborenje vode. Zamislite ovo kao verziju senzorne izolacije koju pruža Majka Priroda, sa sličnim ciljem - smanjenje stresa i napetosti u mišićima.
"U Finskoj je priroda naša crkva. Ona je sveta“, kaže mi Jari Virtanen. On upravlja novoootvorenim Halo Igloos Resortom nedaleko od Rovaniemi, glavnog grada finske Laponije, i po njegovoj preporuci sam došala da zaronim u ledene vode Joutolampija.
Finska je poznata po svojoj wellness kulturi, od plivanja u hladnoj vodi do sauna. (Finci će vam reći da ovdje ima više sauna nego automobila.) Finske saune su toliko cijenjene - sa oko 10.000 godina istorije i folklora - da su dio UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine. Kao najšumovitija zemlja u Evropi - više od 75 odsto Finske je pod šumom — vazduh ovdje spada među najčistije na planeti.
Šuma na stazi Tunturiaapa u nacionalnom parku Pyha-Luosto, Laponija, Finska | Depositphotos
Ovo obilje prirodnih resursa oblikovalo je pristup Finaca dugovječnosti i dobrobiti. Umjesto da traže oslobađanje od stresa unutar četiri zida luksuznog spa centra, oni prihvataju prirodne elemente: avanto (plivanje u hladnoj vodi) je nacionalna razonoda. A kako su sakupljanje plodova i planinarenje duboko ukorijenjeni u svakodnevni život, oni su ključni doprinos ukupnom nivou sreće u zemlji, koja je 2025. godine zauzela prvo mjesto u svijetu.
U Sinskoj uživaju i haskiji | Depositphotos
Kako sve više wellness putnika prihvata "tiha putovanja" i izolovana mjesta bez mnogo tehnologije, Finska je na kraju onoga što očekuje da bude rekordna zimska sezona, privukavši oko pola miliona stranih posjetilaca samo od decembra do februara. Gotovo dvije trećine njih odlazi u Laponiju koja se uglavnom nalazi iznad Arktičkog kruga. Netaknuta priroda i izolovanost ovog područja podstiču interesovanje putnika zainteresovanih za wellness, nudeći holističku alternativu nauci o dugovječnosti opsjednutoj tehnologijom, metrikama i optimizacijom.
Sniježni pokrivač i Aurora borealis | Depositphotos
Boravak napolju ključan je za izuzetno visok kvalitet života u nordijskim zemljama. Međutim, Finska se izdvaja po tome koliko su priroda i wellness duboko ukorijenjeni u njenoj kulturi i po snažnom utjecaju koji imaju na društvo. Dana 19. marta, Finska je devetu godinu zaredom proglašena najsrećnijom zemljom na svijetu, prema istraživanju Wellbeing Research Centre pri University of Oxford, u saradnji sa Gallupom i UN Sustainable Development Solutions Network.
"Priroda ovdje nije samo okruženje - ona je glavni iscjelitelj", kaže Daniela Ercolini, koja radi u prodaji za turističku kompaniju Salonki Travels Oy iz Laplanda. Iako je Santa i dalje glavna atrakcija Rovaniemi-ja, priroda je ono što na kraju najviše očara većinu putnika.
Koliba u šumi u Halo Igloos | Halo Igloos
Skloni smo da posmatramo prirodu kao destinaciju - mjesto na koje se odlazi da bi se pobjeglo - dok je Finci doživljavaju kao osnov svakodnevnog života. To počinjem da shvatam jednog popodneva u novembru, kada moj automobil prolazi pored nekoliko ljudi u debeloj odjeći koji pecaju na zaleđenom jezeru. Spoljna temperatura je -30°.
"Obožavam pecanje na ledu", kaže moj vozač, primijetivši moju radoznalost. Pitam ga šta ljude tjera da sjede usred jezera i ne rade ništa satima. Njegov odgovor stiže brzo: "Upravo je u tome poenta. To je kao terapija."
Liisa Kokkarinen, direktorka održivog razvoja u Visit Finland, kaže da za razliku od drugih evropskih destinacija koje se fokusiraju na izgradnju velikih spa resorta, "wellness ovdje nije vezan za luksuzne sadržaje; radi se o uranjanju u sezonske ritmove. To je potpuno drugačiji koncept od klasičnog spa modela."
Plivanje u jezeru Ranuanjarvi u mjestu Ranua u Laponiji |Depositphotos
Finska takođe ima takozvano "svakodnevno pravo" (jokaisenoikeudet), što znači da svako može uživati u prirodi bez obzira na vlasništvo nad zemljištem. Stanovnici i posjetioci mogu slobodno planinariti, kampovati, sakupljati plodove, skijati i pecati, sve dok to rade odgovorno. Paljenje vatre na privatnom zemljištu, na primjer, nije dozvoljeno, ali branje bobica i sakupljanje plodova jeste gotovo svuda.
Godine 2022. strani posjetioci ostvarili su nešto više od 1.537.000 noćenja u Laplandu; do 2024. taj broj je porastao na 2.133.000. Sve više Amerikanaca posjećuje ovaj region: sa 33.000 noćenja 2022. na 79.000 u 2024, prema podacima Visit Finland. I to uprkos geopolitičkim tenzijama zbog granice Finske sa Rusijom. Raste i interesovanje za wellness: 2025. godine 30 odsto međunarodnih putnika rezervisalo je ovakva iskustva kao dio svog boravka, u odnosu na 28 odsto u 2024.
Jezera u jesen | Depositphotos
Infrastruktura sustiže rastuću potražnju. U novembru je nacionalna aviokompanija Finnair Oyj najavila da će uvesti letove dva puta nedjeljno iz Brusselsa i Zuricha za Kittilä, popularnu destinaciju sjeverno od Arktičkog kruga, kao i iz Pariza za Rovaniemi. U posljednje dvije godine otvoreno je najmanje 15 hotela u Laplandu. Mnogi nude saune i hidromasažne kade u sobama, kao i aktivnosti poput hodanja na krpljama, kupanja u ledenoj vodi i pecanja na ledu.
Ponoćno sunce i noćno kupanje
Iako je zima tradicionalno vrhunac turističke sezone, ponoćno sunce privlači mnoge Fince tokom toplijih mjeseci. Kasno proljeće i ljeto donose gotovo neprekidnu dnevnu svjetlost, omogućavajući planinarenje, vožnju bicikla, kanu, rafting, "kupanje u šumi" i kupanje do kasno uveče. Među neobičnijim aktivnostima je i Arctic cocooning u šumi HaliPuu kod Levija, gdje vodiči vode učesnike kroz umirujuće vježbe tokom šetnje, a zatim ih ostavljaju da se opuste u visećim mrežama. Ljubitelji joge mogu vježbati među irvasima na Kujala farmi irvasa, gdje se prostirke zamjenjuju kožama irvasa.
Vježbanje među irvasima jedna je od (ne)običnih aktivnosti koje putnici traže |Depositphotos
Jesen donosi spektakularne boje lišća i obilje prilika za sakupljanje pečuraka i bobica. Vjerovali ili ne, obe aktivnosti dokazano podstiču mentalnu aktivnost i smanjuju stres. Kada padne snijeg, fokus se prebacuje na zimske sportove -skijanje, krpljanje i pecanje na ledu - uz saune kao neizostavan dio opuštanja nakon aktivnosti.
Bez obzira na vrijeme posjete, kako objašnjava Ercolini iz Salonki Travels Oy, jedna od glavnih atrakcija Laponiji su "tišina i mir" njegovih pejzaža. To su među posljednjim netaknutim divljinama Evrope, bez velikih građevinskih projekata.
Finska verzija luksuznog smještaja u Laponiji | Depositphotos
U Halo Igloos-u, šumska staza nazvana "staza samoće" vodi do staklene kupolaste kolibe. Zimi gosti mogu šetati na krpljama, zapaliti vatru i posmatrati zvijezde. Takođe mogu provoditi vrijeme sa irvasima i razviti drugačiji odnos sa prirodom. Ono što nikada nije bilo popularno u Laplandu jesu resorti sa velikim spa kompleksima i visokotehnološkim sadržajima.
Za one koji ne žele da plutaju u ledenoj vodi, postoje i blaži načini istraživanja finskih jezera.
"Za Fince, wellness dolazi iz prirode", kaže Jermu Mehtäjärvi, vlasnik hotela Gáldu Hotel & Spa kod Saariselkä koji vodi sa svojom suprugom. "To je iscjeljenje iznutra i spolja. Ljudi idu u šumu, šetaju, grle drveće, pecaju, planinare. Tako pronalaze mir za tijelo i um." On takođe podstiče goste da prihvate još jedan aspekt finskog wellnessa: da ne rade ništa.
"Želimo da naglasimo tišinu, mir i spokoj Laponije. Samo sjedite, opustite se i posmatrajte prirodu", kaže. (U sobama hotela Gáldu nećete naći televizore.) I ja sam to iskusila: svako jutro sam sjedela u restoranu obloženom drvetom, pored staklenog zida, i uživala u činijama bobica - svježe ubranim iz šuma oko hotela.
"Snaga Laponije leži u njegovoj čistoti, prostoru i autentičnosti", kaže Sanna Kärkkäinen, izvršna direktorka Visit Rovaniemi. U svijetu wellnessa opsjednutom tehnologijom, ovo jednostavno razmišljanje sugeriše da možda griješimo: dugovječnost i zdravlje ne nalaze se u uređajima - već među drvećem i u ledenim vodama prirode.
U međuvremenu, u jezeru Joutolampi, izdržavam oko 20 minuta prije nego što me uhvati hladnoća. U svom velikom neonskom odijelu, vjerovatno ličim na plutajućeg Teletabisa. Na kopnu, pridružujem se još četvoro "plutača" oko vatre u kolibi pored jezera, sa toplim domaćim sokom od borovnice u rukama. Jedan čovek, pilot, bio je skeptičan - sada ne prestaje da priča o osjećaju bestežinskog stanja. Ostao je u vodi 40 minuta.
A ja? Blagi pritisak vode ublažio je bol u donjem dijelu leđa, a dok sam plutala u hladnom mraku, stres od rokova - koji prati svakog novinara - jednostavno je nestao.
.webp){kind=icon}
