Odgovor na pitanje šta se smatra retrogejmingom zavisi od perioda kada ste rođeni. Obično se odnosi na igre koje su nastajale tokom vašeg djetinjstva. Igre koje danas izazivaju nostalgiju.
U svojoj osnovnoj definiciji retrogejming se odnosi na prve velike igre na arkadnim mašinama, nakon čega su došli retrogejming klasici za konzole.
Igre koje su danas nove i popularne, za 20 godina mogle bi postati retrogejming klasici.
Pored novih i grafički impresivnijih igara s konzolama koje su mnogo jače i bolje, postavlja se pitanje zašto se ove igre vraćaju. Za popularnost retrogejminga u svijetu, između ostalog, zaslužni su YouTube i američki kanali AVGN – Angry Video Game Nerd, koji je ismijavajući stare igre, neke od njih nesvjesno digao iz pepela.
Kako kaže Alen Vejzagić, gejmer i kolekcionar retro igara – svaka igra zahtijeva poštovanje kako zbog svoje gejmerske vrijednosti tako i zbog historijskog značaja.
Popularnost retrogejminga je u usponu posljednjih nekoliko godina. Jedan od najvećih doprinosa ovoj eksploziji svakako je pandemija koronavirusa i lockdown.
"Vjerujem da je u to vrijeme potreba za nečim poznatim, ali i manje komplikovanim dovela do toga da se okrenu retrogejmingu, koji jeste manje-više plug&play. Nema čekanja na update file od 65GB, nema loading ekrana, igre ne traju po 200 i više sati", objašnjava Vejzagić za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
On je krajem lockdowna u Sarajevu organizovao prvi BH Retro turnir u Tetrisu za NES u Digitalnom domu kulture. Kako kaže, odziv je bio nečekivano dobar, a kvota je popunjena u svega nekoliko dana.
"Već godinama se rade 'modern-retro' igre, odnosno igre koje su namijenjene savremenim sistemima, ali se baziraju na retro izgledu, retro zvuku i gameplayu. Između ostalih, mogu se navesti primjeri kao što su Shovel Knight, Cuphead, Celeste, Undertale i slični. Također, ove igre su jednostavnije za produkciju, pa su se mnogi indie developeri okrenuli ovom pristupu. Jednostavno se toliko faktora poklopilo istovremeno, tako da je boom retrogejminga vjerovatno bio neizbježan", kaže on.
Među igrama za koje svaki gejmer s ovih područja zna svakako su Sonic the Hedgehog (1991), Street Fighter (1987) i Mortal Kombat (1992), ali vjerovatno se ništa ne može mjeriti s popularnošću PlayStation1 (1994) igara kao što su Tekken, Spyro the Dragon, Crash Bandicoot i Vigilante 8, koje su i dalje neke od najtraženijih igara.
Naše tržište bilo je prezasićeno kopijama sistema, dok su originalni sistemi bili dosta rjeđi.
"Jedan od mojih osnovnih ciljeva bavljenja ovim hobijem je da se što je više moguće retro igara spasi od eventualne sudbine na deponiji, na koji god je to način moguće", kaže Vejzagić.
Starost igara otežava pristup
"Super Mario (1985) je igra koja je ostala u sjećanju raznih generacija, ali i Battle City (1985) – ili kako je kod nas popularno zvana – tenkići", objašnjava gejmer i kolekcionar Laris Redžepagić.
"Mene je impresioniralo da se čak i moj otac sjeti kada pustim muziku iz te igre", kaže Redžepagić.
Depositphotos
Današnji gejming je novim generacijama pristupačniji po svemu – od konzola, igara i džojstika. Starije konzole zahtijevaju potpunu pažnju, naročito jer su neke od njih stare i preko 30 godina. Kako za Bloomberg Adriju kaže Redžepagić, čak i da su dobro očuvane, ponekad je komplikovano upaliti ove igre.
"Sve u svemu, veoma je bitno njihovo održavanje koje zna često biti uzaludno jer gejming kompanije kao što su Capcom, Konami, Sunsoft, Atari i Sega nisu pravile igre da bi trajale. Više puta sam imao problem da neke od njih ne mogu očistiti jer su komponente u njima dotrajale, a zbog nepažnje su i uništile ploču igre", objašnjava Redžepagić.
Čitajte više: Izostaje pomoć države za razvoj gejming industrije u BiH
Gejming industrija u BiH zaostaje u odnosu na regiju, potencijal ogroman
Iako je gejming razvijen u čitavom svijetu, u Japanu je gejming zajednica najjača.
"Još uvijek čuvaju stare arkadne mašine koje su dan danas u funkciji. Uvijek možete ući u bilo koji Japanski gejming klub, kupiti žetone i igrati stare arkadne igre, a da ne govorimo o ostalim konzolama i igrama. Kod njih je očigledno vrijeme stalo, ali su oni zapravo "krivi" za današnji gejming širom svijeta. Oni su zaslužni za sve stare i novije igre", objašnjava Redžepagić.
Na Balkanu cijena još uvijek pristupačna
Na našem tržištu cijene su izuzetno labilne i zavise od toga ko ih prodaje, objašnjava Vajzagić. Preprodavači su podigli cijene i razmišljaju o tome kao o jednačini "retro = skupo", što nije realna cijena, jer se uglavnom radi o sportskim naslovima i relativno nepoznatim igrama koje nisu bile bestselleri ni u periodu izlaska.
Tržište je napopularnijim igrama samo definiralo cijene, po sistemu ponude i potražnje. Nintendo predvodi talas najpopularnijih igara određene generacije, zatim slijedi Sega, nakon toga Sony, potom i Microsoft s Xbox Classic konzolom.
"Kada Nintendo igre dosegnu cijene neprimjerene našem tržištu, kupci se okreću Sega igrama. U međuvremenu se stabilizuju cijene Nintendo igara, a kada Sega igre dosegnu neprimjerenu cijenu za tržište, oni se okreću Sony igrama, nakon toga opet nastupa Nintendo i tako nastaje ciklus rasta i pada cijena i zainteresovanosti za određene igre i platforme", navodi Vejzagić.
Depositphotos
Kada je riječ o konkretnim cijenama određenih igara, ako se u obzir uzme stopa inflacije, može se reći da su cijene retro igara otprilike na trećinu originalne cijene, što je slučaj i s polovnim igrama novijih generacija.
Uvijek postoje rijetki izuzeci u kojima je cijena jednostavno opravdano visoka. To su obično igre koje su izašle pred kraj ciklusa određenog sistema ili ih ima veoma malo na tržištu, a po pravilu su veoma kvalitetne jer su developeri u potpunosti koristili potencijal sistema. Takve igre je skoro nemoguće naći na našem tržištu.
Još jedan od velikih faktora koji drži cijene retro igara na relativno prihvatljivom nivou u BiH je i sveopšta zastupljenost piraterije i korištenja emulatora za pokretanje ovih igara.
"Još od vremena kada su Commodore 64 i ZX Spectrum bili najpopularniji sistemi, kopirale su se kasete i floppy disk igre, tako da je to možda zaostavština nekadašnjeg sistema, mada se u posljednjih deset godina i ta svijest okreće, kupci jednostavno žele kvalitetan i siguran proizvod, što pirati ne pružaju, tako da tržište postaje sve zdravije svakim danom", pojašnjava Vejzagić.
Dodaje kako se novo tržište ne može odnositi na retro, jer ne možete ući u prodavnicu igara i kupiti nov Super Mario World, već morate nabaviti polovan.
Depositphotos
Kako kaže Redžepagić, do 2013. godine za 100 eura mogla se kupiti kompletna biblioteka igara. Danas je za balkanski džep pristupačno 90 posto igara, međutim, ostaje tih 10 posto koje su nepristupačne, a razlog su YouTube i kanali koji "izgledaju kao gejmerski", međutim, primarni cilj je podizanje cijena igara te davanje statusa "retro", iako to nisu.
Gejming industrija je u 2021. godini ostvarila 93,2 milijarde dolara prihoda, pokazuju podaci Newzooa. Poređenja radi, sektor igara za konzole prihodovao je 50,4 milijarde, a one za PC donijele su prihode u iznosu od 36,7 milijardi dolara.
Tendencije idu u korist industrije igara, jer mlađe generacije provode više vremena igrajući igrice umjesto tradicionalnih vrsta zabave kao što su gledanje televizije ili čitanje. Ustvari, igranje je postalo omiljena vrsta zabave i za generaciju Z i za milenijalce, navedeno je u regionalnoj analizi Bloomberg Adrije.
Prosječna starost igrača mobilnih igrica je, prema podacima MoPuba, 36 godina, a više od polovine njih starije je od 34 godine, prema Mediakixu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...