Je li u redu ponijeti ledenu kafu na razgovor za posao

Je li prihvatljivo donijeti ledenu kafu na razgovor za posao?

Ovo naizgled beznačajno pitanje nekako je zaokupilo različite dijelove interneta i preuzelo objave na društvenim mrežama i grupne chatove. Ni mi nismo izuzetak. Još od velike polemike u vezi s nošenjem šorceva u kancelariji nijedna rasprava o radnom mjestu nije toliko zaokupila našu pažnju kao ova.

Ono što je pokrenulo takozvanu raspravu o ledenoj kafi bio je viralni TikTok video korporativne regruterke Caitlin Wehniainen, koja na društvenim mrežama objavljuje i savjete za osobe koje traže posao. U svom videu Wehniainen kaže da mlađi kandidati dolaze na razgovore za posao s ledenom kafom, što njoj djeluje kao da razgovor tretiraju kao "jednu od stanica na spisku obaveza za taj dan". Njen savjet glasi: "Nemojte opušteno ušetati na razgovor za posao s ledenom kafom." Dodaje: "Samo izgleda kao da niste imali vremena popiti kafu prije toga."

Neću biti prva koja će to reći, ali žestoka rasprava koja je uslijedila zapravo nije o ledenoj kafi. Sama priroda rada trenutno se mijenja, a vještačka inteligencija ubrzava duboke strukturne promjene. Poslodavci i njihovi mlađi zaposlenici vode borbu oko toga ko ima pravo određivati pravila i norme novog radnog okruženja. Ledena kafa samo je najnoviji simbol te napetosti – načina na koji se obje strane osjećaju neshvaćeno, ali i duboke anksioznosti zbog svog mjesta u okruženju koje se mijenja.

Za šefove iz starijih generacija, donošenje ledene kafe na razgovor za posao može signalizirati ili potpuno nerazumijevanje nepisanih pravila radnog mjesta ili, možda još gore, nespremnost da ih se kandidat pridržava. Oba tumačenja dodatno podstiču postojeće stereotipe koje šefovi imaju o zaposlenima iz generacije Z: da su neprofesionalni, nepripremljeni, nemotivirani i teški za upravljanje.

Ranije su često kandidati dobijali savjet da na razgovoru sakriju tetovaže | Sergio Flores/Bloomberg

Kako ide provjera "vajba" u eri umjetne inteligencije

Ledena kafa dobija nesrazmjerno veliku težinu u trenutku kada su mnogi tradicionalni signali procesa zapošljavanja postali zastarjeli. Prijavljivanje za posao pretvorilo se u svojevrsnu AI petlju bez izlaza: kandidati koriste umjetnu inteligenciju za pisanje biografija i propratnih pisama, koja zatim procjenjuje druga umjetna inteligencija kako bi provjerila odgovaraju li oglasu za posao koji je također napisan uz pomoć AI-ja. Zbog toga su ulozi na razgovoru uživo postali veći – on je ultimativna provjera "vajba" u eri umjetne inteligencije. Logika je da, ako se potencijalni zaposlenik ne može uklopiti i prilagoditi kada je to najvažnije, koja će još pravila odbiti poštovati i kojima će se odbiti prilagoditi?

Ako je u redu na radnom stolu, zašto nije i kod HR-a? | Depositphotos

Sve se to događa u trenutku kada je korporativna kultura veoma osjetljiva na znake prkosa, a menadžment ulaže dodatne napore da uguši svaki nagovještaj pobune na radnom mjestu. Šefovi su u svojoj eri "komande i kontrole". Ponovo uspostavljaju autoritet gušenjem neslaganja, pojačanim nadzorom i smanjivanjem beneficija. Kontroliraju način na koji zaposleni izražavaju svoje lične stavove čak i kada nisu na poslu i zahtijevaju da se vrate u kancelariju pet dana sedmično.

Gen Z ne vjeruje u institucije ni norme

U međuvremenu, veliki dio generacije Z ne prihvata takva pravila. To je generacija koja je odrastala uz redovne pucnjave u školama, stasavala tokom klimatske krize i prošla kroz globalnu pandemiju – iskustva koja su narušila njeno povjerenje u velike institucije i u ono što smatra proizvoljnim pravilima.

Njihova želja da postave granice i odbijanje da slijepo prihvataju naređenja starijim menadžerima mogu izgledati kao osjećaj privilegiranosti ili neposlušnost. Pripadnici generacije Z započinju karijere u trenutku kada im se neprestano govori da bi umjetna inteligencija mogla ukinuti poslove kojima teže. U takvom kontekstu, kako bi ledena kafa uopće mogla biti važna? Umjesto toga, ona samo ostavlja utisak elitizma i lijenog postavljanja prepreka drugima.

Vrijedi se podsjetiti da su, ne tako davno, osobe koje traže posao dobijale savjet da na razgovoru sakriju tetovaže i iz biografija uklone naznake svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Naravno, ledena kafa nije ni približno isto što i to. Ali ona podsjeća da se norme profesionalnosti mijenjaju i razvijaju.

U slučaju tetovaža i identiteta, pripadnici generacije X i milenijalci pomogli su da se radno mjesto oslobodi onoga što su smatrali zastarjelim pravilima. Sada kada su mnogi od njih ti koji zapošljavaju, možda bi trebalo da se toga sjete i pokažu malo više razumijevanja sljedeći put kada kandidat iz generacije Z opušteno ušetа na razgovor za posao s ledenom kafom.