U prvih osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 34.313 vozila ukupne vrijednosti 506.993.792 KM, na koja je plaćeno 101.269.618 KM dažbina, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Od ukupnog broja uvezenih vozila 5.846 čine nova, a 28.467 polovna vozila.
U poređenju s istim periodom prošle godine, kada je uvezeno 35.407 vozila ukupne vrijednosti 504.397.836 KM, došlo je do blagog smanjenja uvoza vozila kada je riječ o količini, dok je vrijednosno došlo do blagog rasta, što je posljedica porasta cijena automobila na globalnom tržištu.
Od 2010. godine uvoz auotmobila bilježio je kontinuirani rast te je 2018. godina bila rekordna kada govorimo o količini, a uvezeno je 76.357 vozila u vrijednosti od 771.669.436 KM. Godinu kasnije zabilježen je blagi pad te je uvezeno 73.991 vozilo, međutim ukupna vrijednost je bila znatno viša te je iznosila 888.282.048 KM.
Ferrari F8 Tributo najskuplji automobil uvezen u ovoj godini/Licencirane fotografije/Ferarri
U pandemijskoj 2020. godini zabilježen je drastičan pad kada je riječ o uvozu automobila. Te godine su uvezena 40.963 vozila u vrijednosti od 615.892.425 KM. Međutim, prošle godine tržište se počelo oporavljati, te su 2021. godine u BiH uvezena 54.822 vozila za koja su njihovi vlasnici izdvojili 757.629.395 KM i na sve to platili 138.177.548 KM dažbina.
Prema podacima Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, u prvih sedam mjeseci ove godine je uvezeno 35 luksuznih vozila, 71 vozilo koje spada u višu srednju klasu i 24 sportska/cabrio vozila. U prošloj godini je uvezeno 48 vozila koja spadaju u segment luksuznih vozila, a u 2020. godini svega pet.
"Bilježimo trendove rasta ovog segmenta automobila u BiH, uz napomenu da se radi o veoma malom volumenu prodaje novih luksuznih automobila. Govorimo o prosječnih 200-tinjak vozila, tako da svako povećanje od nekoliko desetina uvezenih vozila u procentima ima znatno povećanje. Važno je spomenuti da su početkom 2022. godine carinski organi ''pooštrili kriterije'' za uvoz rabljenih automobila gdje se vrše detaljne provjere porijekla automobila uz važnost predočenja validne dokumentacije kao što je EUR1 obrazac, kojim se dokazuje činjenica da je automobil proizveden u Evropskoj uniji, te shodno tome biva oslobođen plaćanja carine od 15 posto. Veoma su rijetki slučajevi u kojima se od ove godine može dobiti EUR1 certifikat, pa je i to jedan od razloga znatnog pada uvoza rabljenih vozila. To je još jedan od razloga zbog kojih je povećana potražnja za novim vozilima. Cijene rabljenih automobila u nabavci su povećane između 20 i 30 posto u odnosu na one iz 2019. godine (prije krize COVID19), što također uvjetuje smanjenu potražnju za takvim vozilima na našem tržištu", za Bloomberg Adriju kaže Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima PKFBiH.
Lamborghini Urus 636/Licencirane fotografije/Lamborghini
Najskuplji automobil uvezen u ovoj godini je Ferrari F8 Tributo koji je koštao nevjerovatnih 432.144 KM, a za koji je plaćeno i 73.508 KM dažbina. Na drugom mjestu je Lamborghini Urus 636 koji je plaćen 412.268 KM te je na njegov uvoz plaćeno i 142.464 KM dažbina.Treću poziciju zauzeo je Porsche 911 Turbo S za koji je vlasnik izdvojio 339.529 KM i 57.743 KM dažbina. Deset najskupljih uvezenih automobila u ovoj godini vrijedi ukupno 3,4 miliona KM, a za njihov uvoz je plaćeno i još 655.284 KM dažbina.
Najskuplji automobil uvezen u BiH od 2010. godine bio je Mercedes S 600 L Guard uvezen 2011. godine koji je koštao vrtoglavih 857.173 KM. Na drugom i trećem mjestu je Ferrari 488 Pista F142 koji je 2020. godine uvezen za 531.985 KM, a 2021. za 489.457 KM.
"Naš sektor luksuznih auta uveze u prosjeku nekih 400-500 rabljenih i 150-200 novih, što su mizerne cifre, jer je to količina koju proda jedan ozbiljan trgovac u Njemačkoj. Razlog rasta prodaje u ovoj godini leži u tome što su ljudi nakon korone počeli trošiti ušteđevinu na luksuzne aute, ali je taj trend primjetan i u drugim sektorima. Također, ove godine je došlo do oporavka turističkog sektora te je primjetan uvoz luksuznih auta s ciljem njihovog rentanja turistima", pojašnjava Muratović.
Iako su životni troškovi u ovoj godini drastično porasli, to ipak ne utiče na potražnju za novim vozilima, kojih je sve manje.
"Trgovci se suočavaju s nedostatkom nabavke novih vozila, usporenom proizvodnjom, a istovremeno povećanom potražnjom od klijenata. Neki automobili se čekaju i više od godinu od momenta narudžbe. Dugoročno, ovo će donijeti nove izazove u smanjenom obimu poslovanja u servisima uslijed manjka prodaje vozila. Veliki je i odliv stručne radne snage, koja svoju karijeru nastavlja u zamljama zapadne Evrope, što je također jedan od većih izazova", pojašnjava Muratović te dodaje: "Možemo očekivati blagi oporavak naredne godine, a potpunu normalizaciju 2024. godine. Pozitivni su trendovi kod uvoza i registracije električnih vozila i hibrida u našoj zemlji, što je rezultat poboljšanih uslova pri kupovini vozila".
.webp){kind=icon}
