Trump želi Nobelovu nagradu za mir po svaku cijenu

Uoči dodjele Nobelove nagrade za mir 2010. godine, norveški odbor zadužen za izbor laureata bio je upozoren od strane zvaničnika iz Pekinga i Osla da bi priznanje bilo kojem kineskom disidentu imalo ozbiljne posljedice. Odbor je ignorisao prijetnje. Liu Xiaobo, zatvoreni aktivista za ljudska prava koji je kasnije preminuo, dobio je nagradu, a trebalo je šest godina da se obnove diplomatski i ekonomski odnosi između dvije zemlje.

"Kineske vlasti su sistematski radile na tome da spriječe dodjelu nagrade", rekao je Kristian Berg Harpviken, direktor Norveškog Nobelovog instituta, koji djeluje kao administrativno tijelo odbora. "Bilo im je teško prihvatiti da je odbor nezavisan - slali su jasne poruke i upozorenja".

Taj duh nezavisnosti ponovo je na ispitu - ovoga puta zbog Donalda Trumpa, koji vodi agresivnu kampanju lobiranja, javno i iza zatvorenih vrata, a koja se, čini se, intenzivirala posljednjih dana uoči objave dobitnika 10. oktobra. Prošle sedmice, obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, izjavio je: "Svi kažu da bih ja trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir", tvrdeći da on i Sjedinjene Države nikada nisu dobili priznanje za postizanje Abrahamskih sporazuma, kojima su tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata 2020. godine normalizovani diplomatski odnosi između Izraela i nekoliko arapskih zemalja.

Bloomberg

 

Trump tvrdi da je okončao najmanje šest ratova - uključujući oružani sukob između Indije i Pakistana u maju, borbe između Demokratske Republike Kongo i pobunjenika koje podržava Ruanda, te granične sukobe između Tajlanda i Kambodže - otkako se u januaru vratio u Bijelu kuću. Međutim, njegovu "stopu uspjeha" osporavaju kritičari koji tvrde da su sukobi za koje Trump preuzima zasluge bili manjeg obima, da je njegova uloga bila ograničena ili da su u pitanju konflikti koji su okončani davno. Ipak, njegov specijalni izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, koji učestvuje u naporima za okončanje rata između Rusije i Ukrajine te sukoba u Gazi, izjavio je na sjednici kabineta u Washingtonu u augustu da Nobelov komitet treba "konačno da se sabere" i dodijeli nagradu njegovom šefu.

Trump je u utorak, obraćajući se grupi visokih američkih vojnih zvaničnika, rekao da ne očekuje da će dobiti nagradu: "Dat će je nekom tipu koji nije uradio ama baš ništa". Dodao je da bi takav ishod predstavljao "veliku uvredu za našu zemlju", čime je pojačao pritisak na komitet samo nekoliko dana prije objave odluke. Komentar je uslijedio manje od 24 sata nakon što je američki predsjednik najavio novi pokušaj okončanja sukoba u Gazi putem 20-tačkastog plana koji je dogovorio s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom. U petak je Hamas, palestinska militantna grupa koja upravlja Gazom, pristao osloboditi sve izraelske taoce zarobljene tokom napada 7. oktobra 2023. godine, ali je saopštio da će se o ostalim dijelovima Trumpovog plana tek pregovarati.

Bloomberg

 

Daleko od očiju javnosti, Witkoff je u privatnim razgovorima s evropskim sagovornicima pokretao Trumpovu kandidaturu za nagradu, prema riječima zvaničnika upoznatih s tim razgovorima, koji su tražili da ostanu anonimni jer se radi o povjerljivim temama. Državni sekretar Marco Rubio takođe je povremeno angažovan da promoviše ideju o "Trumpovom Nobelu". U julu je američki predsjednik neočekivano nazvao norveškog ministra finansija i bivšeg generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga dok je ovaj šetao ulicom u Oslu. Dvojica zvaničnika razgovarala su o carinama, ali i o nagradi, potvrdili su norveški vladini zvaničnici, a poziv je prvobitno objavio lokalni poslovni list Dagens Næringsliv.

U priču se uključio i korporativni sektor. Albert Bourla, izvršni direktor farmaceutske kompanije Pfizer Inc., nedavno je pohvalio Trumpa zbog vođenja Operacije "Warp Speed", koja je ubrzala razvoj vakcina protiv covida u Sjedinjenim Državama, rekavši da bi taj poduhvat "uobičajeno bio dostojan Nobelove nagrade za mir".

Norveški Nobelov komitet "nije bio direktno izložen političkom pritisku, ali je očigledno da postoji više kampanja, i javnih i privatnih", rekao je Harpviken, ne spominjući Trumpa poimence. Svjestan je, dodao je, da su u prošlosti lokalne PR agencije bile angažovane "kako bi uticale na medije i osobe za koje se vjeruje da mogu uticati na komitet".

Rasprave petočlanog komiteta, koji imenuje norveški parlament, ostaju zatvorene za javnost narednih 50 godina, pa će, osim ako Trump ne pobijedi 10. oktobra, istoričari morati čekati pola stoljeća da saznaju da li je uopće bio u užem izboru za Nobelovu nagradu za mir 2025. godine.

U međuvremenu, Norveška zadržava dah. Vrijeme objave odluke daleko je od idealnog za tamošnju vladu. Na pitanje kako bi mogla izgledati reakcija ako poznato nepredvidivi američki predsjednik ne pobijedi, jedan visoki zvaničnik, koji je želio ostati anoniman, našalio se da razmišlja o tome da 10. oktobar uzme kao bolovanje.

Norveški državni investicioni fond, vrijedan 2 biliona dolara, najveći na svijetu, nedavno se povukao iz nekoliko izraelskih kompanija zbog njihovih veza s ratom u Gazi, te izbacio i američku kompaniju Caterpillar Inc. iz svog portfelja zbog isporuka buldožera Izraelu koji su kasnije korišteni na palestinskim teritorijama. Taj potez izazvao je oštar odgovor američkih republikanaca, koji sada traže uvođenje viznih ograničenja za rukovodioce fonda i potencijalno više carine na norvešku robu. Trumpova administracija već je uvela carinu od 15 posto na uvoz iz Norveške u sklopu svog globalnog tarifnog programa, dok dvije zemlje i dalje vode trgovinske pregovore.

Nakon Liuove pobjede 2010. godine, Peking je zamrznuo kontakte s Norveškom na visokom nivou i obustavio pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini. Norveški losos suočio se s trgovinskim barijerama, pošiljke su bile zadržavane ili odbijane pod izgovorom "sigurnosti hrane". Dvostrani odnosi formalno su obnovljeni tek krajem 2016. godine.

Iako je izloženost Norveške američkoj ekonomiji relativno mala, Sjedinjene Države čine svega oko 3 posto norveškog izvoza, svako povećanje carina ili ograničenja u vezi s državnim investicionim fondom predstavljalo bi neželjenu komplikaciju.

Na pitanje o mogućnosti negativne reakcije ako Trump ne pobijedi, ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide rekao je: "To je isključivo odluka Nobelovog komiteta. Važno je imati na umu da je komitet nezavisan".

Kako proći nekažnjeno

Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901. godine i izdvaja se među svjetskim priznanjima ne samo po prestižu koji nosi, već i po količini kontroverzi koje izaziva. Utemeljena je testamentom Alfreda Nobela, švedskog pronalazača dinamita, s ciljem da nagradi osobu koja je "učinila najviše ili najbolje za bratstvo među narodima".

Depositphotos

 

Od nagrade iz 1973. godine dodijeljene tadašnjem američkom državnom sekretaru Henryju Kissingeru i Le Duc Thou, vođi sjevernovijetnamskih snaga, za zajedničko pregovaranje o prekidu vatre i okončanje američke uloge u Vijetnamskom ratu, do one Baracku Obami 2009. godine, samo nekoliko mjeseci nakon početka njegovog prvog predsjedničkog mandata, a prije slanja dodatnih američkih trupa u Afganistan, odluke su često izazivale bijes ili nedoumicu.

U novije vrijeme, etiopski premijer Abiy Ahmed dobio je nagradu 2019. godine, da bi već godinu kasnije bio upleten u građanski rat u regiji Tigray, u kojem je, prema podacima Projekta o ratu u Tigrayu Univerziteta u Gentu, poginulo na stotine hiljada ljudi.

Dosad je bilo snažnog lobiranja za kandidate i ranije, ali, kažu stručnjaci, Trumpov drzak i bombastičan stil sukobljava se s duboko ukorijenjenom kulturom u nordijskim društvima koja obeshrabruje samopromociju, što bi komitetu moglo otežati da zanemari njegovu ličnost.

"Kulturološki, Trump je potpuna suprotnost Norveškoj", rekla je Hilde Eliassen Restad, vanredna profesorica međunarodnih studija na Oslo Nye University College. "Nije suptilan, nije elegantan, pa je to ove godine vrlo različito".

"Ali upravo tako ostvaruje svoje ciljeve", dodala je, "pa se može razumjeti zašto misli da bi mu to moglo proći".

Nominacije za nagradu 2025. godine, prijavljeno je 338 kandidata, uključujući 94 organizacije, zatvorene su 31. januara, manje od dvije sedmice nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću. To znači da nedavne izjave podrške izraelskog premijera Netanjahua i kambodžanskog premijera Huna Maneta vrijede tek za nagradu 2026. godine. U junu je Pakistan takođe izrazio podršku američkom lideru za narednu godinu.

"Ako neko postane veoma popularan u proljeće ili ljeto, tada je već prekasno da se razmatra za ovu godinu", rekao je Harpviken o procesu nominacije za nagradu vrijednu 1,1 milion dolara.

Ali Trump ima tajno oružje: Claudia Tenney, republikanska kongresmenka iz sjevernog New Yorka, dva puta ga je nominovala, uključujući i ove godine, za njegov rad na Abrahamskim sporazumima. Nobelove vlasti ne potvrđuju ko je, a ko nije na listi kandidata, ali Tenneyjini marljivi napori trebali bi biti dovoljni da američkog predsjednika stave na startnu liniju u ovogodišnjoj utrci. Njena nominacija uključuje i Netanjahua te bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta.

Prošle godine Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanjahua, Gallanta i jednog lidera Hamasa, zbog "krivične odgovornosti" za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi. Izrael i Hamas poricali su optužbe.

Samo članovi nacionalnih skupština ili organizacija poput Međunarodnog suda pravde u Hagu, univerzitetski profesori i prethodni dobitnici mogu nominovati kandidate za nagradu. Tenney je proces opisala kao "vrlo veliki poduhvat".

Kongresmenka je rekla da postoji međunarodni napor da se izgradi podrška Trumpovoj nominaciji, te da razgovara sa zvaničnicima u Aziji, Australiji, Novom Zelandu i EU. Ranije je za The Washington Reporter, konzervativni medij, izjavila da je cilj pokazati Nobelovom komitetu "da ovo ne dolazi samo od jednog Amerikanca u jednoj saveznoj državi, koji je slučajno veliki Trumpov pristalica".

Jedina druga poznata Trumpova nominacija za 2025. godinu potekla je od Oleksandra Merežka, predsjednika ukrajinskog parlamentarnog odbora za vanjske poslove, koji je naknadno pokušao da je povuče.

"Moja nominacija trebala je postati poticaj za njega da ne popušta agresoru, nego da pomogne u ostvarivanju pravednog mira", rekao je Merežko, misleći na Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina. "Pošto Trump ponovo nije ispunio svoja obećanja, odlučio sam da imam moralno pravo da povučem nominaciju".

"Učinio sam to na dan kada je bio ruski napad na Kijev, a Trump uopšte nije komentarisao", dodao je Merežko. "Izgubio sam povjerenje u Trumpa".

Favorit kladionica

Proces izbora dobitnika Nobelove nagrade za mir obavijen je velom tajne. Lista od 338 kandidata bila je ranije ove godine sužena na tzv. dugolistu, čija dužina nije objavljena. U toj fazi stručnjaci zvanično povezani s Nobelovim institutom bili su pozvani da provjere valjanost pojedinih nominacija. Kako proces napreduje i približava se formiranju užeg izbora, ili ako komitetu zatrebaju specifičnija znanja i činjenice o kandidatima, konsultuju se međunarodni istraživači i eksperti, čiji savjeti su takođe obuhvaćeni pravilom o 50-godišnjoj povjerljivosti.

Iako odluka ne mora biti donesena konsenzusom, u praksi to uglavnom jeste, uključujući slučajeve kada su izabrani Obama i Liu, prema knjizi The World’s Most Prestigious Prize iz 2019. godine autora Geira Lundestada, koja predstavlja prvi unutrašnji uvid u mehanizme procesa dodjele nagrade za mir.

Nobelov komitet je kao razlog dodjele nagrade Obami naveo njegove napore da obnove odnose s Rusijom i pregovore o novom START sporazumu o ograničenju nuklearnih arsenala.

Lundestad, sekretar Norveškog Nobelovog komiteta od 1990. do 2014. godine, napisao je da je postojala i druga motivacija: "Obama je predstavljao sve ideale za koje je Nobelov komitet decenijama marljivo radio: bolje organizovan svijet s fokusom na UN i multilateralnu diplomatiju; dijalog i pregovore u gotovo svim situacijama; viziju svijeta bez nuklearnog oružja; jačanje demokratije i ljudskih prava; novu politiku zaštite klime".

Depositphotos

 

Kasnije je priznao da "komitet nije postigao ono što se nadao da će postići" kroz Obamu.

Trump, koji godinama tvrdi da ga Nobelov komitet nepravedno zanemaruje, zauzima znatno izolacionističkiji stav. Često je kritikovao dodjelu nagrade jednom od svojih prethodnika: "Da sam ja bio Obama, Nobelova nagrada bi mi bila dodijeljena za 10 sekundi", izjavio je Trump u oktobru 2024. godine pred Detroit Economic Clubom.

Peace Research Institute Oslo sastavlja svoju vlastitu godišnju užu listu kandidata. Ove godine na njoj su, između ostalih, The Committee to Protect Journalists, američka organizacija koja se zalaže za slobodu medija i osporavala je Izrael zbog ubistava medijskih radnika u Gazi, te Sudan’s Emergency Response Rooms, volonterska mreža pomoći koja djeluje u ratom pogođenoj zemlji. Trump se ne nalazi na njihovoj užoj listi potencijalnih dobitnika.

U posljednjim sedmicama, Yulia Navalnaya, udovica preminulog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, i volonteri iz Sudana borili su se za titulu favorita kladionica, prema Oddscheckeru, koji Trumpa stavlja na treće mjesto. Međutim, kvote nisu pouzdane. Navalny, koji je preminuo u februaru 2024. u arktičkom zatvoru, bio je favorit na nekoliko sajtova prošle godine, iako statut nagrade eksplicitno isključuje posthumna priznanja. Umjesto njega, nagrada je dodijeljena Nihon Hidankyo, japanskoj organizaciji koja zastupa preživjele atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju i zalaže se za ukidanje nuklearnog oružja.

Veliko nepoznato pitanje je kako bi Trump reagovao ukoliko ne pobijedi. Restad s Oslo Nye University College smatra da će se ograničiti na "tvitove snažnog izraza".

"Izgleda da je strategija norveške vlade da Jens Stoltenberg bude na raspolaganju", rekla je, misleći na nadu da bi kvalifikacije bivšeg premijera, iskusnog diplomate, mogle pomoći u ublažavanju tenzija ukoliko Trump ne pobijedi.

Trump bi također mogao igrati dugoročnu igru. 10. oktobar nije samo dan kada se objavljuje dobitnik nagrade za 2025. godinu, već i kada počinje prijem nominacija za nagradu 2026. Tenney je obećala da će ga nastaviti nominovati "dok mu se ne dodijeli ovo zasluženo priznanje".

Sastav postojećeg komiteta, kojeg imenuju najveće političke stranke u Norveškoj kako bi odražavao ravnotežu snaga u parlamentu", promijenit će se s najmanje dva člana koji će završiti mandat 2026. Jedno od tih mjesta moglo bi pripasti krajnje desničarskoj Progresivnoj stranci, koja je osvojila oko 24 posto glasova na opštim izborima u septembru.

"Način na koji je komitet trenutno formiran", rekla je Tenney, "čak i da danas riješi svjetski mir, on je i dalje ne bi dobio".

 

- Uz pomoć Alberta Nardellija, Daryne Krasnolutske i Erica Martina

(Ažurirano kako bi se u peti pasus dodala reakcija Hamasa na Trumpov plan za Gazu.)