text size
Zatvorenica i aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi nagrađena je ovogodišnjom Nobelovom nagradom za mir za svoju borbu protiv potlačenosti žena u rodnom Iranu i napora u promicanju ljudskih prava i slobode.
Mohammadi je nastavila svoju borbu čak i nakon što ju je režim u Teheranu pet puta osudio i odredio da mora odslužiti ukupno 31 godinu zatvora i primiti 154 udaraca bičem, objavio je u priopćenju u petak Odbor za Nobelovu nagradu sa sjedištem u Oslu.
Ona je druga Iranka kojoj je dodijeljena ta nagrada nakon pravnice za ljudska prava Shirin Ebadi, koja je izabrana 2003. godine zbog svojih napora za prava žena i djece.
Prošlogodišnja smrt u pritvoru Mahse Amini, 22-godišnje iranske Kurdkinje, izazvala je višetjedne prosvjede širom zemlje zbog državne represije nad ženama koje su se suprotstavljale propisima o odjeći.
Također su pokrenuli pokret koji je predstavljao najveći izazov vjerskom vodstvu zemlje posljednjih desetljeća.
"Moto koji su usvojili demonstranti - 'Žena - Život - Sloboda' - prikladno izražava predanost i rad Narges Mohammadi", izjavio je Nobelov odbor.
"Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir također priznaje stotine tisuća ljudi koji su protekle godine demonstrirali protiv politike teokratskog režima usmjerene na diskriminaciju i potlačenost žena", dodali su.
Čak i u zatočeništvu, Mohammadi - koja će primiti nagradu od 11 milijuna kruna (milijun dolara) - pomogla je osigurati da se prosvjedi protiv režima ne stišavaju, rekao je odbor.
"Ako iranske vlasti donesu ispravnu odluku, oslobodit će je kako bi mogla biti prisutna i primiti to priznanje, što je naša primarna nada", rekla je novinarima u Oslu predsjednica Odbora Berit Reiss-Andersen.
Odbor je primio 351 nominaciju za ovogodišnju nagradu, od kojih je 259 bilo pojedinaca, a ostalo su organizacije. Njihova imena čuvaju se u tajnosti narednih 50 godina.
Prošlogodišnji dobitnici bili su borci za ljudska prava Ales Bialiatski iz Bjelorusije, ruska organizacija Memorial i Ukrajinski centar za građanske slobode.
Prethodni laureati uključuju Majku Terezu, Nelsona Mandelu, Baracka Obamu, Martina Luthera Kinga i Europsku uniju.
Godišnje nagrade za postignuća u fizici, kemiji, medicini, miru i književnosti osnovane su oporukom Alfreda Nobela, švedskog izumitelja dinamita, koji je umro 1896. godine. Nagradu za ekonomske znanosti dodala je švedska središnja banka 1968. godine.
.webp){kind=icon}
